Connect with us

Hrvatska

Nova pravila u prometu: Za vožnju e-romobila sa slušalicama kazna 1000 kuna

Objavljeno

-

Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.

Na nogostupu do 5 km/h

Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.

Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina, piše Jutarnji list.

Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.

Samo jedna slušalica

Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.

Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Živorad

    9. srpnja 2021. at 15:25

    A šta če da bidne ako se vozim na e-traktorčetu i na vokmen slušam musiku?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Novo upozorenje: Koristite li usluge ove banke mogli bi biti na meti prevaranata

Objavljeno

-

By

Izvor: Unsplash

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova isti se prosljeđuju prevarantima.

Odjel za nadzor i sprečavanje prijevara (ONSP) upozorava na pojačanu aktivnost prevaranata koji su plaćenim oglasom na Googleu postavili lažnu poveznicu na stranicu HPB Internet bankarstva, prenosi Poslovni dnevnik.

Otvaranjem lažnog linka otvaraju se poveznice koje upućuju na prijevarnu/lažnu stranicu HPB Internet bankarstva.

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova oni se prosljeđuju prevarantima što za posljedicu može imati neovlaštene transakcije po računu i/ili probleme u korištenju internetskog bankarstva banke.

Legalne stranice HPB Internet Bankarstva su:

Internet bankarstvo za građane: ibg.hpb.hr – https://ibg.hpb.hr/HPB.RIB.Web/

Internet bankarstvo za poslovne subjekte: ibps.hpb.hr – https://ibps.hpb.hr/HPB.iBank.IBPS.Web/

Kod korištenja usluga internetskog poslovanja potrebno je koristiti isključivo navedene linkove.

Preporuka je banke:

– prilikom pristupanja digitalnim uslugama HPB-a dodatno provjeriti linkove Banke u pregledniku

– provjerene i izvorne linkove pristupa spremiti i koristiti unutar opcije “favorit”
– ne slijediti i ne koristi linkove zaprimljene unutar zaprimljenih e-mail, SMS, Viber, WhatsApp poruka,
– ne slijediti i ne koristi linkove dobivene prikazom putem Googleove tražilice

Stoga se poziva sve klijente Hrvatske poštanske banke d.d. na dodatnu pažnju i oprez.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu