Connect with us

magazin

Pet činjenica koje trebate znati o delta-varijanti koronavirusa

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prvi put u više od godinu dana postoji tračak nade ili barem oprezni optimizam da bi pandemija mogla biti zaustavljena. No stručnjaci su i dalje zabrinuti. Strahuju da bi se mogla vratiti zbog novih mutacija virusa i možda čak biti jača.

Veliku zabrinutost trenutačno izaziva delta-varijanta koronavirusa, vrlo zarazna (i možda opasnija), koja je prvi put identificirana u Indiji u prosincu prošle godine.

Indijom se brzo proširila, a zatim i Velikom Britanijom, a rezultat je bio sve veći broj zaraženih i umrlih. Prvi slučaj zaraze delta-varijantom u Sjedinjenim Državama potvrđen je prije nekoliko mjeseci i broj zaraženih sada se ondje brzo povećava.

Delta-varijanta širi se i Europom. Šef HZJZ-a Krunoslav Capak prošli je tjedan izjavio da je u Hrvatskoj u 43 posto slučajeva riječ o zarazi delta-varijantom i najavio je mogući novi val epidemije.

Stručnjakinja za zarazne bolesti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale Inci Yildirim nije iznenađena razvojem situacije, piše portal ScienceAlert. 

– Svi virusi s vremenom evoluiraju i mijenjaju se, šireći se i replicirajući, rekla je.

– No delta je jedinstvena po tome što se brzo širi, rekao je F. Perry Wilson, epidemiolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale. 

– Delta će sigurno ubrzati pandemiju diljem svijeta, dodao je.

Pet činjenica o delta-varijanti:

1. Delta je zaraznija od drugih varijanti

Delta je naziv za varijantu B.1.617.2., mutaciju virusa SARS-CoV-2 koja se prvi put pojavila u Indiji.

Prvi slučaj zaraze delta-varijantom identificiran je u prosincu 2020. i ona se brzo proširila, postavši ubrzo dominantom u Indiji i zatim u Velikoj Britaniji. Pred kraj lipnja delta je već činila više od 20 posto slučajeva zaraze u Sjedinjenim Državama. Taj broj brzo raste pa se očekuje da će uskoro prevladati i u toj zemlji.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je da je ta varijanta virusa najbrža i najjača. 

– Zapravo je prilično dramatično kako će se stopa rasta promijeniti. Delta se širi 50 posto brže od alfe, koja je bila 50 posto zaraznija od originalne varijante virusa, a to znači da je nova varijanta 75 posto zaraznija od originalne, rekao je Wilson.

 – U potpuno neobuzdanom okruženju, u kojem nitko nije cijepljen i ne nosi masku, procjenjuje se da će prosječna osoba zaražena originalnom varijantom zaraziti još 2,5 ljudi. U istom okruženju delta bi se proširila s jedne osobe na možda 3,5 ili 4. Zaraza se tako širi eksponencijalno i brže, izjavio je Wilson.

2. Rizik za necijepljene
Najvećem riziku izloženi su necijepljeni. Djeca i mladi također su razlog za zabrinutost. 

– Nedavno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo je da djeca i odrasli mlađi od 50 godina imaju 2,5 puta veće izglede zaraziti se delta-varijantom, rekla je Yildirim.

– Dok se starije dobne skupine cijepe, oni mlađi i necijepljeni bit će izloženi većem riziku od obolijevanja od bilo koje varijante COVID-a, kazala je. Ali čini se da delta pogađa mlađe dobne skupine više od prethodnih varijanti.

3. Delta bi mogla izazvati hiperlokalna žarišta
Ako se delta nastavi širiti dovoljno brzo da ubrza pandemiju, Wilson kaže da će se najvažnija pitanja odnositi na prenosivost, koliko će se ljudi njome zaraziti i koliko brzo će se širiti.

– Odgovori bi mogli ovisiti dijelom o tome gdje živite i koliko je ljudi na tom mjestu cijepljeno. Na primjer, grad u kojem je procijepljenost slaba, a koji je okružen područjima s visokom procijepljenošću mogao bi doživjeti da virus ostane unutar njegovih granica i rezultat bi mogla biti hiperlokalna žarišta. Ako se na nekom području zarazi previše ljudi odjednom, lokalni zdravstveni sustav bit će preopterećen i umrijet će više ljudi, rekao je. Zbog toga moramo biti zabrinuti.

4. Drugačiji simptomi
Važno je pitanje hoćete li se ljudi delta-varijantom virusa teže zaraziti nego originalnim virusom.

– Na osnovi praćenja hospitalizacija u Velikoj Britaniji, varijanta je vjerojatno malo više patogena, rekao je Wilson.

Iako su potrebna daljnja istraživanja, prve informacije o težini delta-varijante uključuju istraživanje iz Škotske, koje je pokazalo da je kod delta-varijante dva puta više vjerojatno da će necijepljeni završiti u bolnici nego kada je u pitanju alfa-varijanta. A cjepiva su znatno smanjila taj rizik.

– Drugo se pitanje fokusira na to kako delta-varijanta djeluje na ljudsko tijelo. Postoje izvješća o simptomima koji su drugačiji od onih povezanih s originalnom varijantom koronavirusa. Čini se da su kašalj i gubitak mirisa manje učestali, a pojavljuju se glavobolja, grlobolja, curenje iz nosa i povišena tjelesna temperatura, na osnovi najrecentnijeg istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je u više od 90 posto slučajeva zaraze riječ o delta-varijanti, rekla je Yildirim.

Nije poznato može li delta-varijanta izazvati više proboja imuniteta, odnosno zaraziti ljude koji su cijepljeni ili imaju prirodni imunitet nakon prijašnje zaraze koronavirusom, što je do sada rijetkost.

– Proboj imuniteta veliko je pitanje, kazao je Wilson. Barem kad je riječ o imunitetu koja stvaraju mRNA cjepiva, ne izgleda da će to biti problem.

Analiza Engleske agencije za javno zdravlje pokazala je da su barem dva cjepiva učinkovita protiv delta-varijante. Pfizer/BioNTechovo cjepivo učinkovito je 88 posto protiv simptomatske bolesti, odnosno 96 posto protiv hospitalizacije od delta-varijante, dok je AstraZenecino cjepivo (koje nije mRNA cjepivo) 60 posto učinkovito protiv simptomatske bolesti i 93 posto protiv hospitalizacije. 

– Istraživanja su pratila ispitanike koji su dobili obje doze cjepiva. Dakle, u njihovu slučaju rizik je znatno niži nego kod osobe koja nije cijepljena, rekla je Yildirim.

Podaci o učinkovitosti drugih cjepiva protiv delta-varijante još nisu dostupni, ali neki stručnjaci smatraju da bi Modernino moglo djelovati slično kao Pfizerovo budući da su oba mRNA cjepiva.

5. Cijepljenje je najbolja zaštita od delta-varijante
Najvažnije što možete učiniti da biste se zaštitili od delta-varijante jest da se potpuno cijepite, ističu liječnici. To znači da morate dobiti obje doze cjepiva koje se daje u dvije doze i pričekati preporučena dva tjedna nakon cijepljenja drugom dozom da bi zaštita bila maksimalna.

– Hoće li delta-varijanta biti dovoljna da potakne one koji se mogu cijepiti da to i učine? To nitko sa sigurnošću ne zna, ali moguće je, rekao je Wilson, koji savjetuje svima koji imaju pitanja o cijepljenju da razgovaraju sa svojim obiteljskim liječnikom. 

– Kada se pojave lokalna žarišta, stope cijepljenja rastu. Znamo da ako vam se netko poznat jako razboli i ode u bolnicu, to može malo promijeniti vašu procjenu rizika. To bi se moglo češće događati. Nadam se da će stope cijepljenja rasti, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu