Connect with us

Hrvatska

Svjetska banka povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. i 2022.

Objavljeno

-

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5,5 posto, a u 2022. rast bi trebao ubrzati na 6,2 posto, prognozira Svjetska banka, povisivši procjene i za svjetsko gospodarstvo kojem predviđa najsnažniji postrecesijski rast u 80 godina.

U 2020. godini hrvatsko je gospodarstvo palo 8,0 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo, ublaživši procjenu iz siječnja za 0,6 postotnih bodova.

Ove bi godine hrvatski BDP trebao porasti 5,5 posto, čime je SB podigao siječanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

Procjena rasta u 2022. godini podignuta je za dva postotna boda, na 6,2 posto, što bi značilo da bi gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu i prije kraja 2022.

U 2023. godini rast bi po njihovoj procjeni trebao usporiti na 5,7 posto.

U srednjoj Europi aktivnosti bi trebale porasti 4,6 posto i u 2021. i u 2022. godini, poduprte oporavkom trgovine. Iznimne mjere potpore trebale bi ostati na snazi do kraja godine, a značajna potpora iz EU-a za države-članice trebala bi nadoknaditi slabija ulaganja, napominju u SB-u.

Veza s eurozonom

U široj regiji Europe i središnje Azije aktivnosti bi ove godine trebale porasti 3,9 posto, snažnije no što je SB prognozirao u siječnju, zahvaljujući stabilnijoj vanjskoj potražnji i višim cijenama industrijskih sirovina, te poboljšanju situacije u eurozoni.

Prognoza je uvjetovana bržim tempom procjepljivanja građana protiv covida 19 u najvećim gospodarstvima u skupini u drugoj polovini godine, napominje SB.

U 2022. rast bi se trebao zadržati na ovogodišnjoj razini, ali BDP po stanovniku bit će 5,3 posto ispod razine koja se očekivala prije pandemije, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Izgledi za regiju Europe i središnje Azije i dalje su “izazovni” zbog pogoršanja situacije s pandemijom u posljednje vrijeme, strože makroekonomske politike i povišene razine poltičke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, upozoravaju.

Napominju da bi rast mogao biti slabiji no što trenutno prognoziraju bude li pandemija trajala dulje no što se očekuje, a među faktorima rizika izdvajaju i strože uvjete vanjskog financiranja.

Naglašavaju i da pretežu rizici slabijeg rasta zbog neujednačene distribucije cjepiva, dodajući i da bi pandemija bi mogla dodatno zakočiti ionako usporena ulaganja u ljudski i fizički kapital.

Veliki nose oporavak

Svjetsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 5,6 posto, procjenjuje SB, povisivši siječanjsku procjenu za 1,5 postotnih bodova.

Iako će ovogodišnji rast označiti najsnažniji oporavak od recesije u 80 godina, BDP će na kraju godine biti dva posto slabiji nego u pretpandemijskim projekcijama, ističu u SB-u.

U 2022. rast bi trebao usporiti na 4,3 posto, čime je banka povisila siječanjsku procjenu za pola postotnog boda.

Glavni nositelji ovogodišnjeg oporavka bit će velika gospodarstva, ističe SB, procjenjujući da će u SAD-u aktivnosti ove godine porasti 6,8 posto zahvaljujući opsežnoj fiskalnoj potpori i ublažavanju pandemijskih ograničenja.

Među gospodarstvima u nastajanju SB izdvaja Kinu čije bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 8,5 posto zahvaljujući oslobađanju suspregnute potražnje.

Rast se stabilizira i u drugim velikim gospodarstvima, ali u nešto manjoj mjeri, pa će aktivnosti u eurozoni ove godine porasti 4,2 posto, te blago ubrzati u 2022., na 4,4 posto. To je za 0,6 odnosno 0,4 postotna boda snažnije no što je SB prognozirao u siječnju.

U 2023. rast bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebao usporiti na 2,6 posto.

Siromašni sporo procjepljuju

Skupina gospodarstava s niskim dohotkom bilježit će pak najslabiji rast u proteklih 20 godina, kada se izuzme 2020. godine, dijelom zbog jako sporog procjepljivanja protiv covida 19.

Gospodarstva bi u toj skupini ove godine trebala u prosjeku rasti 2,9 posto, a u 2022. rast bi trebao snažno ubrzati, uz procijenjenu gotovo dvostruko višu stopu nego u ovoj godini.

U 2022. BDP će biti oko 4,9 posto niži nego u pretpandemijskim projekcijama, dodaje SB.

“Unatoč dobrodošlim znakovima globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudima u zemljama u razvoju širom svijeta”, upozorava predsjednik SB-a David Malpass.

“Ključni su koordinirani napori na globalnoj razini da bi se ubrzala distribucija cjepiva i olakšala otplata duga, posebno zemljama s niskim dohotkom”, dodaje Malpass.

“Paralelno stišavanju zdravstvene krize vlade se moraju uhvatiti u koštac s trajnim posljedicama pandemije i poduzeti mjere kako bi potaknule zeleni, otporni i inkluzivni rast i istodobno očuvale makroekonomsku stabilnost”, zaključuje čelnik Svjetske banke.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Nastavi čitati

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

-

By

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

-

By

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu