Tijekom pandemije više je ljudi nego što je uobičajeno počelo patiti od nesanice. Zabrinutost za osobno i zdravlje voljenih, financijski problemi i ograničeni socijalni kontakti izazivaju stres i nesigurnost. 

– Napetost je neprijatelj dobrog sna”, kaže psiholog dr. Hans-Guenter Weess, jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za poremećaje spavanja i član izvršnog odbora Njemačkog društva za istraživanje sna (DGSM).

– Činjenica da su nam dani manje strukturirani pogoršava situaciju, dodaje dr. Dora Triche, direktorica Laboratorija za san u nirnberškoj bolnici i također članica DGSM-a.

Ljudi koji su prisiljeni telekomunicirati, primjerice nemaju prostorni odmak između radnog mjesta i mjesta odmora. Ujedno se manje izlažu dnevnome svjetlu i manje vježbaju.

– Kad provodite toliko vremena u zatvorenom, tijelo vam ne razabire dobro dnevnu promjenu svjetla i tame, kaže Triche.

– Zato možda navečer nećete automatski biti pospani, rekla je.

No nekima rad od kuće pomaže kada je posrijedi bolji san, posebno onima koji su ujutro uvijek dulje mamurni i teško im je ustati zbog posla. Sada mogu dulje spavati i osjećaju se odmornije.

Bez obzira na to je li nesanica povezana s pandemijom ili ne, stručnjaci za san imaju nekoliko savjeta.

– Da biste lako zaspali, morate se osjećati sigurno i opušteno, to vrijedi za sve, ističe Weess, ali kako to postići ovisi od osobe do osobe. 

Mnogima pomaže ako stvari koje ometaju san drže podalje od spavaće sobe, kaže Weess. I stoga, ako ste svoju spavaću sobu pretvorili u kućni ured, trebali biste spavati u drugoj sobi. A ako to nije moguće, nakon završetka radnog dana odvojite radni stol nekom pregradom.

Triche savjetuje da se u krevetu radi što manje onoga što nije povezano sa spavanjem, poput gledanja televizije.

– Vaš um mora znati da je krevet mjesto za spavanje, naglašava.

Trebalo bi odvojiti vrijeme i za mentalno distanciranje od svakodnevnih problema prije odlaska u krevet, a to znači ne gledati vijesti ili govorne emisije o pandemiji prije počinka jer vas to može uzrujati.

No misli ponekad nastave juriti bez obzira na to što učinili. Ako se prevrćete u krevetu, Weess savjetuje da ustanete.

Koliko god to bilo teško, trebate ostati mirni, rekao je i objasnio da ležanje u budnom stanju i brojanje koliko još ima sati do zvonjave alarma samo pogoršava stres, a stres ne vodi spavanju.

Kad ustanete iz kreveta, trebalo bi činiti nešto opuštajuće poput slušanja lagane glazbe.

– U nekom trenutku pospanost će doći sama, kaže Triche.

Kako bi se takve situacije općenito izbjegle, dobro bi bilo ići u krevet ne zato što je došlo vrijeme za spavanje, nego kad ste zaista pospani.

Dobar san ovisi i o količini fizičke aktivnosti i izloženosti svježem zraku tijekom dana. Spavaća soba bi trebala biti tiha i mračna i poželjno je izbjegavati elektroničke uređaje jer plavo svjetlo koje emitiraju njihovi ekrani suzbija otpuštanje melatonina, hormona koji nas čini pospanim.

– Zato onima koji imaju problema s nesanicom savjetujem da prije spavanja čitaju knjigu ili prelistaju časopis, napominje Triche.

– Ako ništa ne uspije i loše spavate najmanje tri noći tjedno u dužem razdoblju, najbolje je posjetiti stručnjaka.

– Dobar san je regenerativan i važan za zdravlje, zaključila je.