Connect with us

Tech

Koje aplikacije prikupljaju i prodaju najviše podataka?

Objavljeno

-

Svakodnevno koristimo brojne aplikacije i sve je manje svakodnevnih stvari koje bismo teško ili nikako mogli obaviti bez njih, bez obzira je li riječ o razgovoru s prijeteljima, obitelji i poznanicima, praćenju naših fitnes aktivnosti ili pak igranju igara.

Nedavno provedeno istraživanje tvrtke pCloud, koja je pružatelj usluga pohrane podataka u oblaku, koristilo je Appleovu novu značajku oznake privatnosti tijekom korištenja App Storea, kako bi otkrili koje aplikacije prikupljaju najviše privatnih podataka korisnika za vlastitu uporabu, koje dijele najviše tih podataka s trećim stranama te koje su generalno gledano najinvazivnije. Rezultati su iznenađujući, piše Zimo.

Moglo bi vam zvučati iznenađujuće da 52 posto aplikacija dijele vaše privatne podatke s trećim stranama. Ti podaci mogu uključivati podatke poput vaše lokacije, povijesti pregleda na web pregledniku, detalje o kontaktima, fitnes podatke, detalje o bankarenju i tako dalje.

Dok su neki od razloga tih aplikacija za prikupljanje vaših privatnih podataka legitimni, poput praćenja načina vaše interakcije s dotičnim aplikacijama kako bi poboljšali vaše iskustvo i otklonili bugove, tvrtka koja stoji iza aplikacije tako prikupljene podatke može dalje prodavati trećim stranama, koje pak te podatke koriste za ciljano oglašavanje.

U stvarnosti, vaši podaci često završe u rukama kompanija za društveno osluškivanje, poput Hootsuite ili BuzzSumo, koje prikupljaju vaše podatke kako bi dozvolili tvrtkama da vas analiziraju te u konačnici prodaju vam proizvode.

Najgori prijestupnici

Među najgorim prijestupnicima po tom pitanju zapravo su aplikacije koje većina koristi svakodnevno, a to su Instagram, Facebook, eBay, LinkedIn i YouTube.

Prema istraživanju pClouda, Instagram je najgori jer dijeli 79 posto podataka prikupljenih od vas s trećim stranama, uključujući i osobne podatke, podatke o kupovini i povijest pretraživanja na webu.

Iza Instagrama je Facebook, koji to čini s 57 posto vaših podataka, a iza Facebooka su LinkedIn koji to čini s 50 posto privatnih podataka korisnika, zatim YouTube s 42 posto te TikTok s 36 posto.

YouTube privatne podatke korisnika dijeli tako da ih prodaje trećim stranama, koje pak korisnika ciljaju putem niza drugih platformi te koriste podatke za određivanje reklama koje će korisnici vidjeti tijekom pregleda videa.

I eBay dijeli 36 posto privatnih podataka korisnika s trećim stranama.

Čak kad i ne dijele vaše podatke, aplikacije ih prikupljaju radi vlastitih potreba (koje ne moraju nužno biti podlih namjera). Društvene mreže prednjače u ovoj kategoriji s procijenjenih 80 posto privatnih podataka korisnika koje koriste na takav način.

Facebook i Instagram zapravo su iznad tog prosjeka s 86 posto privatnih podataka korisnika koje koriste u vlastite svrhe. Twitter, LinkedIn i eBay to čine s oko 50 posto podataka korisnika koje prikupljaju.

Kako zaštititi privatne podatke?

Može li se uopće učiniti nešto po pitanju zaštite privatnih podataka od strane samih korisnika? Obzirom da je istraživanje provedeno na iOS uređajima, dobra vijest je da nadogradnja operativnog sustava iOS 14.5 dolazi s opcijom “App Tracking Transparency”, koja će korisnika upozoriti i ponuditi opciju da omogući ili onemogući aplikaciji praćenje privatnih podataka.

Isto tako dodirom na opciju “Ask App Not to Track”, korisnik aktivno može zaštititi svoje privatne podatke te ih zadržati privatnima.

Postoje naravno i aplikacije koje koriste vrlo malo privatnih podataka korisnika, a najpoznatiji primjeri su Skype, Microsoft Teams i Google Classrooms. Ako volite svoju privatnost na mobilnim uređajima, Signal je uvijek dobra alternativa WhatsAppu i brojnim drugim chat aplikacijama, prenosi Zimo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

INOVAacija: Otvorene prijave za program edukacije za kreiranje i izradu računalnih igara

Objavljeno

-

By

Ustanova INOVAcija u Centru za kreativne industrije organizira program edukacije za kreiranje i izradu računalnih igara.

Volite sate provoditi pred računalom igrajući računalne igre? Iskoristite vašu zainteresiranost i kreativnost i naučite i vi kreirati računalne igre. Kod nas ćete prepoznati u kojem se smjeru trebate razvijati. Odgovara li vam više modeliranje ili dizajn objekata? Prvi dio edukacije podrazumijeva svladavanje osnove Blendera – alata za modeliranje i izradu objekata. Drugi dio odnosi se na rad s Unity-jem – platformom za kreiranje računalnih igara. Ako ste kreativni, prepoznat ćete se upravo u ovom dijelu edukacije. U završnom dijelu edukacije naučit ćete osnove programiranja u C programskom jeziku.

Pokrenite se još danas i počnite s vlastitim razvojem kroz edukaciju!

Cilj ovog programa je da polaznici nauče raditi u razvojnoj okolini za izradu videoigara (Unity), dizajnirati grafičke elemente potrebne za izradu videoigara (Blender), animirati 3D objekte (blender), uklope ih u audio i video sadržaj, nauče koristiti osnove c# programskog jezika i koristiti ga za izradu računalne igre. Po završetku ovog programa edukacije polaznik će znati kako samostalno izraditi računalnu igru.

Program edukacije traje 80 školskih sati, a za pohađanje su potrebne osnovna informatička pismenost, sklonost kreativnom radu, smisao za dizajn i organizaciju. Poželjno, ali ne i nužno, je predznanje osnova programiranja, prethodni rad u nekom od grafičkih ili alata za 3D dizajn.

Predavanja i radionice provodit će se u vrhunski opremljenoj multifunkcionalnoj dvorani, IT dvorani te tonskom studiju Centra za kreativne industrije na Relji.

Za više informacija, kontaktirajte nas na mail  info@inovacija-zadar.hr  ili, još bolje, posjetite nas na adresi Put Murvice 3A.

Program edukacije možete preuzeti klikom na https://www.centar-inovacija.hr/images/novosti/PROGRAM_VIDEO_IGRE.pdf .

Cijena programa edukacije – 6.000,00 kn

Trajanje – 80 školskih sati

 
Nastavi čitati

Tech

Spremaju se promjene: Veliki dio vozača odustat će od vlasništva nad automobilom

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

Ugledna konzultantska tvrtka BearingPoint za savjetovanje o upravljanju i tehnologiji sugerira da će odluke o mobilnosti u Europi i svijetu biti vrlo različite od današnji već 2030. godine. Studija Destination 2030, Who’s in the driver seat for the future of mobility? identificira tri trenda koji će pokretati mobilnost u nadolazećim godinama:

1.) svako će putovanje postati personalizirano iskustvo

2.) o klimatskoj neutralnosti neće se pregovarati – od kolijevke do groba

3.) vozači će prije koristiti usluge nego posjedovati vozila

Studija je proizašla iz internog istraživanja BearingPointa, stajališta klijenata u svim industrijskim sektorima i doprinosa sektorskih te tehnoloških lidera konzultantske tvrtke. Studija kaže da rad na daljinu, energetske krize, klimatske promjene i poremećaji u lancima opskrbe duboko mijenjaju potražnju za mobilnošću te smjer i tempo promjena, prenosi Revija HAK.

Čak 87% sudionika ankete vjeruje da će rjeđe putovati na posao, a 81% je reklo da će ići na znatno manje poslovnih putovanja u usporedbi s 2019., a ako se ovaj trend nastavi, to će utjecati na ulaganja u infrastrukturu. Povećani troškovi povezani s razvojem nove infrastrukture mobilnosti ne mogu se u potpunosti prenijeti na krajnjeg korisnika. Možda će također biti potrebno provesti zakonodavstvo kako bi se postigla odgovarajuća infrastruktura za podršku električnim vozilima. Licenciranje i provedba pomaknut će fokus s pojedinca na pružatelja usluga – rekao je Andrew Montgomery, globalni direktor za državni i javni sektor u BearingPointu.

O klimatskoj neutralnosti neće se više raspravljati, prema studiji, koja ukazuje na to da će 80% proizvedenih motora biti ekološki prihvatljivije do 2030. godine. Ulaganja u infrastrukturi će se povećati u aktivnosti poput hodanja i biciklizma. Polovica sudionika (49%) kaže da su sspremni žrtvovati vlasništvo nad vozilom kako bi smanjili negativan utjecajh na okoliš do 2030.

Kako će korisnici više koristiti usluge poput car sharinga, a ne posjedovati vozila, prijeći će na usluge na zahtjev. Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

 
Nastavi čitati

Tech

Stiže važna promjena: Evo što će to značiti za sve one koji kupuju nove uređaje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Brazilski sud u listopadu je kaznio Apple s oko 19 milijuna eura te je također donio odluku da se novi iPhone uređaji u toj zemlji moraju prodavati s punjačem. Apple je najavio žalbu na ovu odluku. Prodaja novog uređaja bez punjača nije tipična samo za Brazil, pa smo provjerili zakonsku regulativu po tom pitanju u Hrvatskoj.

S druge strane, Europska unija je odlučila zaštititi potrošače na nešto drugačiji način pa je Vijeće EU-a prije nešto više od mjesec dana donijelo Direktivu o uvođenju jedinstvenog punjača za mobitele i ostale elektroničke uređaje od 2024. godine.

“Više neće biti potrebno kupovati punjač svaki put kada kupite novi mobilni telefon ili sličan uređaj. Punjač koji je kompatibilan s više uređaja uštedjet će novac i vrijeme te doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada”, izjavio je tom prilikom Jozef Sikela, češki ministar industrije i trgovine, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

S obzirom na odluku brazilskog suda, a potom i odluku EU-a, provjerili smo je li u Hrvatskoj legalno prodavati uređaje bez punjača i što će se odlukom o jedinstvenom punjaču promijeniti za potrošače.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je nadležno za ovakva pitanja, u Hrvatskoj je uobičajena “praksa da paket uz sam uređaj sadrži i punjač, međutim trgovci mogu prodavati i samo uređaj”.

Slično nam navode i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača te ističu da je sve stvar ponude i potražnje pa tako potrošač može odustati od kupnje uređaja koji se prodaje bez punjača.

“Kako se kod nas uređaji kupuju s punjačem onda bi svakako trgovac trebao upozoriti potrošača da u cijeni uređaja nije punjač kako bi se potrošač mogao pravilno odlučiti”, dodaju.

Osjeća li se potrošač zakinutim, može se žaliti. “U slučaju izostanka objašnjenja trgovca potrošač treba najprije napisati trgovcu prigovor i onda ako bude nezadovoljan odgovorom ili ga ne dobije u roku 15 dana treba poslati prijavu državnim inspektorima.”

Jedinstveni punjač – rješenje za potrošače

Što se tiče jedinstvenog punjača za uređaje, još uvijek nema pravog veselja za korisnike. Naime, kako ističu iz ministarstva, prijedlog Direktive je usuglašen, ali Direktiva još uvijek nije donesena.

“Direktiva stupa na snagu dvadeset dana od dana objave u Službenom listu EU. Rok za transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo je 12 mjeseci od dana stupanja na snagu, a primjenjuje se 24 mjeseca od dana stupanja na snagu. Predmetna revidirana Direktiva ne primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište prije datuma primjene. Izmjenu predmetne Direktive 2014/53/EU podržale su sve zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska”, navode iz ministarstva za N1.

“Iz svega navedenog proizlazi da će se jedinstveni (univerzalni) punjač koristiti obvezno krajem 2024. godine za sve mobitele i tablete te ostale elektroničke uređaje obuhvaćene revizijom, a od 2026. godine koristit će se jedinstveni punjač i za laptope (bez obzira na njihovu snagu)”, dodaju.

Ukratko, kada ova Direktiva stupi na snagu, pri kupnji novog mobitela ili drugog elektroničkog uređaja obuhvaćenog ovoom revizijom (tableti, digitalne kamere, slušalice, slušalice s mikrofonom, prijenosni zvučnici i ručne konzole za videoigre), potrošači neće trebati novi punjač jer će biti dostupan jedinstveni, univerzalni punjač USB C tipa kojim će moći napajti sve ove uređaje.

Iz Hrvatske udruge potrošača pozdravljaju ovu odluku o univerzalnom punjaču. “To ipak ne znači da bi se zato trebali uređaji prodavati bez punjača već će dolaziti bolji i kvalitetniji uređaji.”

Ministarstvo nagalašava da bi jedinstveni punjač mogao omogućiti potrošačima na razini EU uštedu od 250 milijuna eura godišnje jer se neće kupovati nepotrebni punjači čime će se e-otpad smanjiti za 1000 tona godišnje.

Hoćemo li morati kupovati nove slušalice?

Posljednjih par godina postala je praksa da uz kupnju novog mobilnog uređaja kupujemo i nove slušalice jer one koje smo ranije koristili više ne odgovaraju, a to su za N1 komentirali i iz Hrvatske udruge potrošača, navodeći da je “svaka ušteda na materijalu dobitak za kapitaliste”.

“Ljudi koji se ne koriste slušalicama to neće niti primijetiti, kapitalisti će onima koji to žele slušalice dobro naplatiti i svakih par mjeseci staviti na tržište kvalitetnije i skuplje slušalice”, dodaju.

No, ovo revizijom EU želi stati i tome na kraj. Dakle, ne samo da će potrošači uštediti novac jer neće sa svakim novim uređajem kupovati i nove slušalice, nego će se smanjiti i elektronički otpad.

“Potrošač će primjenom nove Direktive moći slušalice s jedinstvenim USB C koristiti na više uređaja i neće morati kupovati nove pa ako je promijenio uređaj, odgovarat će mu iste slušalice koje je već prije kupio”, rekli su nam iz ministarstva.

 
Nastavi čitati

U trendu