„Kada imate bolesnika koji boluje od zloćudne bolesti i koji se može operirati, no on primjerice odbija operacijsko liječenje, vi mu, kao onkološki kirurg, ne možete pomoći. Sada nam je na raspolaganju nova metoda koja je zaživjela tek u jednoj hrvatskoj klinici. To je metoda kojom se tankom sondom ulazi u samo tumorsko tkivo. Ono se izlaže ekstremno niskim temperaturama i na taj se način uništava tumorsko tkivo, a štedi zdravo. To je mikroinvazivna metoda koju ćemo, zahvaljujući projektu “DIGIHEALTH”, raditi u Općoj bolnici Zadar, a u suradnji s kolegama invazivnim radiolozima i nadamo se da ćemo, ne samo produljiti živote, nego izliječiti bolesnike koji do sada nisu imali takvu mogućnost“, kazao je danas, na početnoj konferenciji projekta “DIGIHEALTH”, predsjednik UV Opće bolnice Zadar, izv.prof.dr.sc. Ivan Bačić, dr.med.

Kroz projekt će se nabaviti i dodatna oprema (monitori) za praćenje svakog pacijenta na Jedinici intenzivnog liječenja i u operacijskoj sali tijekom operativnog postupka te će se povezati niz uređaja, tehnologija i sustava u jednu platformu. Osigurat će se tako redovitiji i točniji unos i potrošnja lijekova te omogućiti i brži oporavak pacijenata.

„Meni je iskreno posebno drago zato što sam ja tek danas shvatio da je jedna moja ideja, koja je krenula prije mnogo godina, sada zaživjela, da se razvila u jedan ovakav projekt. Monitoring je najvažnija komponenta u jedinici intenzivne medicine jer u realnom vremenu pratimo stanje naših bolesnika. Dosad smo nabavili dosta opreme, no uskoro ćemo zahvaljujući ovom projektu, sav onaj monitoring koji sada imamo i koristimo, poboljšati. Ovaj sustav monitoringa će nam omogućiti da brže primijetimo i reagiramo na promjene koje se događaju kod naših pacijenata jer vrijeme naše reakcije je – najbitnije. Uporabom ovog monitoringa bit ćemo puno bolji, puno pametniji i ovaj će sustav ubaciti svjetlo u naše trenutke sumnji, kojih ima i koji se događaju kada se brinete o ovakvim bolesnicima“, kazao je Edi Karuc, dr.med., voditelj Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Opće bolnice Zadar.

Nositelj projekta je naša bolnica, a projektni partneri su Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru, Javna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar i Sveučilište u Mostaru, čiji su predstavnici stigli u Zadar i izrazili iznimno zadovoljstvo međunarodnom suradnjom koju su ove ustanove ostvarile, priopćeno je iz OB Zadar.

Trajanje projekta je 30 mjeseci, a njegova ukupna vrijednost je 1.728.415,27 eura uz stopu sufinanciranja 85% bespovratnim sredstvima te 15 % iz vlastitih sredstava.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar, Željko Čulina, dr.med., gostima iz Mostara i Bara predstavio je bogatu povijest naše ustanove, a upoznao ih je i s aktualnostima u zadarskoj bolnici. Zaključak je jasan; jedni od drugih itekako možemo učiti, a sve u konačnici – na korist pacijenata.

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca ove nedjelje u Zadru:

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

KONZUM:

Put Pudarice 34 – od 7 do 20

A. Starčevića – od 7 do 13

LIDL:

Put Murvice – od 8 do 21

INTERSPAR

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Put Vukića 1 – 07:00-21:00

Zrinsko Frankopanska 4 – 07:00-21:00

Ulica Antuna Dobronića 1 – 07:00-21:00

Ul. bana Josipa Jelačića 12A – 07:00-21:00

RIBOLA

Ulica Ivana Lucića 18 – od 7 do 21

PEVEX

zatvoreno

Sa Sveučilišta najava predavanja Josipe Baraka Perica „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra” koje će se održati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu, u utorak 15. listopada 2024. u 19 sati. Predavanje organiziraju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.

 Josipa Baraka Perica diplomirala je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2006. završila je trogodišnji specijalistički studij na Papinskom zavodu za kršćansku arheologiju u Rimu (Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana) na kojem je godine 2013. i doktorirala. Od 2006. zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kojem u zvanju izvanredne profesorice održava nastavu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija. Članica je uredništva časopisa Archaeologia Adriatica i vijeća doktorskog studija Arheologija istočnog Jadrana. Suradnica je na trima projektima: MONACORALE – History and Archaeology of Monasteries and Ecclesiastical sites in the Eastern Adriatic (4th-12th c.) / Povijest i arheologija samostana i crkvenih lokaliteta na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 12. stoljeća) (École française de Rome); GRIVA – Gradina svetog Ivana, izolirana točka otočnih dodira (Sveučilište u Zadru) i MeMori-Memento mori: antički svijet mrtvih podvelebitskog prostora (Sveučilište u Zadru). Nakon zaposlenja kao suradnica, zamjenica ili voditeljica sudjelovala je na nizu sustavnih arheoloških istraživanja i rekognosciranja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znanstveno zanimanje usmjereno joj je prema starokršćanskoj arheologiji, kasnoantičkoj arheologiji, arheologiji arhitekture i arheologiji krajolika.

Zadar je kao vodeće liburnsko središte početkom 1. st. postao kolonija rimskih građana – Colonia Iulia Iader. Kolonija je kao upravna jedinica obuhvaćala grad unutar zidina, sa svim obilježjima urbanoga središta, ali i izvangradsko područje koje je bilo gospodarski temelj same kolonije – ager. Uobičajeno obilježje agera kolonije bila je centurijacija, odnosno podjela na centurije jednake veličine, koje su služile boljoj organizaciji prostora i lakšem upravljanju njime, ali i za određivanje vrijednosti zemljišta. Zadarski je ager uključivao maksimalni prostor plodne zemlje na kopnu i na otoku Ugljanu. Centurije su bile kanonskoga modula 710 x 710 m (20 aktusa), a kardi i dekumani bili su orijentirani uz liniju obale, slijedeći geomorfologiju terena i oblikujući mrežu koja je opstala do danas.

Agrarni pejzaž Iadera organizirao se prema principima rimske agrimenzure, a prostor agera, iako se od trenutka formiranja kontinuirano mijenjao djelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika, sačuvao je ostatke antičke centurijacije koji su vidljivi u današnjoj podjeli urbanog prostora grada izvan povijesne jezgre. Upravo valorizacijom održivosti rimskog sustava mjerenja zemljišta unutar suvremenoga cestovnoga gradskog sustava otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.

Izrada projektnog prijedloga rezultat je dobre suradnje stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Uz izv. prof. dr. sc. Josipu Baraka Pericu s Odjela za arheologiju, u izradi su aktivno sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Blaće s Odjela za geografiju, dipl. arh. Filipa Jurković Pešić, voditeljica Sveučilišne arheološke zbirke s Odjela za arheologiju, izv. prof. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Gregory Zaro s Odjela za antropologiju i Instituta za klimatske promjene (University of Maine, USA).