Rizik od zaraze koronom u zatvorenom prostoru jednak je neovisno o tome jesu li osobe udaljene dva metra ili 20 metara, čak i kod nošenja maske, tvrdi nova studija istraživača s Massachusetts Institute of Technology. Nova studija dovodi u pitanje smjernice za držanje distance koje su usvojene u cijelom svijetu.

Profesori MIT-a Martin Z. Bazant, koji predaje kemijsko inženjerstvo i primijenjenu matematiku, i John W.M. Bush, koji predaje primijenjenu matematiku, razvili su metodu izračunavanja izloženosti koronavirusu u zatvorenom prostoru koja uzima u obzir mnoštvo problema koji bi mogli utjecati na prijenos, uključujući količinu vremena provedenog u zatvorenom, filtraciju i cirkulaciju zraka, imunizaciju, varijantu sojeva, uporaba maski, pa čak i respiratorne aktivnosti poput disanja, jedenja, govora ili pjevanja, piše CNBC.

Bazant i Bush preispituju dugogodišnje smjernice Covid-19 iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije u recenziranoj studiji objavljenoj ranije ovog tjedna u Zborniku američke Nacionalne akademije znanosti.

“Tvrdimo da doista nema puno koristi od pravila o udaljenosti od dva metra, posebno kada ljudi nose maske”, rekao je Bazant u intervjuu.

“Zapravo nema fizikalne osnove jer se zrak koji osoba izdiše dok nosi masku uzdiže u vis i spušta  negdje drugdje u sobi, tako da ste izloženiji virusu iz pozadine nego virusu koji izdiše osoba ispred vas”, rekao je.

“Važnije je koliko vremena provodimo u zatvorenom, nego broj ljudi”

Važna varijabla koju su CDC i WHO previdjeli je količina vremena provedenog u zatvorenom, rekao je Bazant. Što je duže netko u zatvorenom prostoru sa zaraženom osobom, to je veća šansa za prijenos, rekao je.

Otvaranje prozora ili instaliranje novih ventilatora kako bi se zrak kretao također bi moglo biti jednako učinkovito ili učinkovitije od trošenja velike količine novca na novi sustav filtracije, rekao je.

Bazant također kaže da su smjernice kojima se provodi ograničenje popunjenosti zatvorenih prostora neispravne. Rekao je da je 20 ljudi okupljenih unutar jedne minute vjerojatno u redu, ali ne tijekom nekoliko sati.

“Ono što naša analiza nastavlja pokazivati ​​je da mnogi prostori koji su zatvoreni zapravo ne trebaju biti. Često je prostor dovoljno velik, ventilacija dovoljno dobra, količina vremena koju ljudi provode zajedno je takva da se tim prostorima može sigurno upravljati čak i punim kapacitetom, a znanstvena potpora smanjenom kapacitetu u tim prostorima zaista nije dobra”, rekao je Bazant.

“Udaljenost daje lažni osjećaj sigurnosti”

Pravila o držanju distance dva metra koja nenamjerno rezultiraju zatvaranjem tvrtki i škola “jednostavno nisu razumna”, prema Bazantu.

“Ovaj naglasak na distanciranju doista je zanemaren od samog početka. CDC ili WHO nikada to zapravo nisu obrazložili, samo su rekli da je to ono što morate učiniti i jedino opravdanje koje mi je poznato temelji se na istraživanjima kašlja i kihanja, gdje promatraju najveće čestice koje se talože na podu i čak je i tada vrlo približan, zasigurno možete imati veći ili kraći domet, veće ili manje kapljice”, rekao je Bazant.

“Udaljenost vam ne pomaže toliko, a daje vam i lažni osjećaj sigurnosti jer ste jednako sigurni na udaljenosti od dva metra kao i na udaljenosti od 20 metara ako ste u zatvorenom. Svi u tom prostoru zapravo su pod približno istim rizikom”, tvrdi.

Kapljice pune patogena putuju zrakom u zatvorenom kad ljudi razgovaraju, dišu ili jedu. Sada je poznato da zračni prijenos igra veliku ulogu u širenju Covid-19, u usporedbi s ranijim mjesecima pandemije gdje se pranje ruku smatralo glavnom preporukom za izbjegavanje prijenosa.

Te se kapljice iz nečijeg toplog izdisaja miješaju s tjelesnom toplinom i zračnim strujama u tom području kako bi se dizale i putovale kroz cijelu sobu, bez obzira koliko je osoba udaljena od drugih ljudi. Čini se da su ljudi više izloženi virusu koji se nalazi u okolnom zraku, nego kapljicama koje dolaze izravno od druge osobe, tvrdi studija.

Na primjer, ako netko zaražen Covid-19 nosi masku i glasno pjeva u zatvorenoj sobi, osoba koja sjedi s druge strane sobe nije zaštićenija od nekoga tko sjedi samo dva metra od zaražene osoba. Zbog toga je vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru važnije od udaljenosti zaražene osobe.

“Držanje distance i nošenje maske na otvorenom je pomalo ludo”

Maske općenito djeluju na sprječavanje prijenosa blokiranjem većih kapljica, stoga veće kapljice ne čine većinu infekcija Covidom jer većina ljudi nosi maske. Većina ljudi koji prenose Covid ne kašlju i ne kišu, oni su asimptomatski.

Što se tiče socijalnog distanciranja na otvorenom, Bazant kaže da to gotovo pa i nema smisla i da je to činiti s maskama “pomalo ludo”.

“Ako pogledate protok zraka vani, zaraženi zrak bio bi pometen i malo je vjerojatno da bi prouzročio prijenos. Zabilježeno je vrlo malo slučajeva prijenosa na otvorenom”, rekao je.

“Prenatrpani prostori na otvorenom mogli bi predstavljati problem, ali ako se ljudi na otvorenom drže na razumnoj udaljenosti od oko jednog metra, mislim da bi se u tom slučaju osjećao prilično ugodno čak i bez maski”, kaže.

Bazant kaže da bi ovo moglo objasniti zašto nije došlo do skokova u prijenosu u državama poput Teksasa ili Floride koje su ponovno otvorile tvrtke bez ograničenja kapaciteta.

“Zbog novih sojeva treba povećati ventilaciju”

Što se tiče varijanti sojeva koji su 60% zarazniji, povećanje ventilacije za 60%, smanjenje vremena provedenog unutra ili ograničavanje broja ljudi u zatvorenom prostoru može nadoknaditi taj rizik.

Bazant je također rekao da će veliko pitanje koje dolazi biti kada se mogu ukloniti maske i da smjernice studije mogu pomoći u kvantificiranju rizika. Također je primijetio da mjerenje ugljičnog dioksida u sobi također može pomoći u kvantificiranju prisutnosti zaraženog zraka, a time i rizika od prijenosa.

“Potrebne su nam znanstvene informacije prenesene u javnost na način koji nije samo zastrašivanje, već se zapravo temelji na analizi”, rekao je Bazant. Nakon tri razine recenzija, rekao je da je to najviše recenzija koje je ikad prošao, a da se sada, nakon što je studija objavljena, nada da će utjecati na politiku.