Connect with us

Hrvatska

PLENKOVIĆ OTKRIO SVE DETALJE O COVID DODATKU: Četiri su kategorije – 1200, 900, 600 i 400 kuna; Poznato je i kada idu isplate

Objavljeno

-

foto: Vlada RH

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković primio je predstavnike umirovljenika u Banskim dvorima na kojem je dogovoreno da umirovljenici dobiju jednokratno primanje. Iznos primanja će biti određen po kategorijama, odnosno po visini mirovine. U Hrvatskoj ima 1 240 000 umirovljenika. Riječ je Covid dodatku koji će dobiti oko 850 000 umirovljenika.

Na sastanku su bili, uz predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna te predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.

Isplata krajem travnja

– Mi smo vodili razgovore kako da pomognemo jednoj od najranjivijih skupina. Imamo 17 tisuća osiguranika više u ovoj godini računajući do 31. ožujka. 2880 kuna je prosječna mirovina. Mi smo mirovine prosječno povećali za 13,5%. Vodili smo računa o onima koji imaju najniže mirovine, njima se povećala za još 3%.

Došli smo do zaključka da je potrebno donijeti odluku, Vlada će ju donijeti u srijedu, kojom bismo umirovljenicima isplatili jednokratno primanje radi ublažavanja posljedica nastalih pandemijom koronavirusa. 

– Riječ je o nekoliko kategorija umirovljenika. Pa smo dogovorili da onima koji imaju do 1500 kuna da im se isplati 1200 kuna. Onima kojima je mirovina od 1500 do 2000 kuna, da im se isplati jednokratno novčano primanje od 900 kuna. Oni koji imaju od 2000 do 3000 kuna, dobit će 600 kuna, i oni koji imaju između 3000 i 4000 kuna da im se isplati 400 kuna. 

– Ovo jednokratno primanje nije oporezivo, ne može biti predmet ovrhe i neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje od premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, rekao je premijer. Prema procjenama ukupan iznos koji će biti isplaćen je oko 600 milijuna kuna, tu će biti obuhvaćeni i korisnici razmjerne mirovine.

Isplata će biti krajem travnja ili početkom svibnja, dodaje, te se kao i drugi predstavnici umirovljenika zahvalio Vladi.

“Premijer je obećao”

Treba pohvaliti ministarstvo rada što su socijalno osjetljivo prihvatili sve naše sugestije, da se pomogne ljudima u uvjetima pandemije, rekla je predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović.

– Bilo bi divno kada bi mirovine porasle toliko, jer u realnom smislu mirovine i dalje padaju, ali ovo je najveće davanje od onog poznatog duga umirovljenicima i zahvaljujemo premijeru na njegovoj pouzdanosti, rekla je Petrović.

Veliki iskorak je napravljen za naše umirovljenike, a nakon božićnica događa se još nešto dobro, a to je povrat ustanova na razinu županija, jer će moći povlačiti sredstva iz europskih fondova, navela je predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna.

– Mislim da je cenzus do 4000 kuna jedan solidan cenzus i jako puno će im značiti. Zvali su nas cijelo vrijeme i jedna rečenica je bila tu cijelo vrijeme, a to je premijer je obećao i to će biti, rekla je.

Nisam dugo na čelu HSU-a, ali sam odmah pokrenuo pitanje Covid dodatka i nije bilo gluhih telefona, rekao je Veselko Gabričević. 

– Brzo smo došli do zaključka da moramo razmišljati o umirovljenicima. Jasno nam je da ova sredstva nisu dostatna da se pokrpaju rupe u kućnom budžetu i zato su ova sredstva itekako značajna. Vlada je uložila napor da iznađe ova sredstva, istaknuo je Gabričević.

Razmjerne mirovine

Mislim da je premijer vrlo opširno objasnio Covid dodatak koji smo danas imali priliku predstaviti.

– Što se tiče razmjernih mirovina gledamo kumulativ i za njih će dodatak biti isplaćen u srpnju zbog prikupljanja podataka i dodatne dokumentacije. Oni će nešto kasnije biti u obradi i isplati. Početak isplate za one koji nisu korisnici razmjerne mirovine se predviđa 30. travnja, rekao je ministar Aladrović.

Isplata dva tjedna uoči izbora

Kupuju li se na ovaj način glasovi umirovljenika, jer se o tome razgovara godinu dana, premijer odgovara ne. 

– Mislim da je onda po toj logici Vlada kupovala naklonost 680 000 radnika koji su dobivali 4000 kuna posljednjih godinu dana, ili bi po toj logici kupovala i naklonost 120 000 poslodavaca, dakle, ne, navodi Plenković. Ovo je potez odgovorne hrvatske Vlade. Mislim da temeljno načelo solidarnosti treba pokazati s najranjivijima. 

Ova sredstva kaže, nisu bila planirana. U ovom trenutku se zbog indeksacije otvorio prostor da država napravi ovakav važan iskorak i trenutak je sada, dodaje premijer. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu