Connect with us

Hrvatska

Plenković: Neću reći na koga me ljepotan s Pantovčaka podsjeća

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Grad Karlovac, gdje se sastao sa zamjenicom župana koja obnaša dužnost karlovačke županice Martinom Furdek Hajdin i gradonačelnikom Damirom Mandićem.

Na pitanje zašto je odbio položiti vijenac zajedno s predsjednikom Milanovićem na obilježavanju 30. obljetnice akcije Plitvice.

– Nikada nije bilo predviđeno zajedničko polaganje vijenaca niti je nas kao Ured Vlade to pitao, rekao je Plenković.

Osvrnuo se na sastanak ministra Beroša s predstavnicima veledrogerija rekavši kako vjeruje da će uspjeti pronaći rješenje.

– Svaki put dolazimo u istu situaciju pa se kreira veliki pritisak kada veledrogerije angažiraju PR agencije, zovu medije da se to pitanje postavi sto puta. Mi smo prije tri mjeseca dali milijardu i 350 milijuna kuna, još 300 i nešto milijuna kuna za ljekarne. Beroš  i Marić vode o tome računa, naći će rješenje. Troškovi u zdravstvu su veliki. Beroš ima zadaću da razgovara s njima, rekao je premijer.

– Zadaća ministra Beroša i svih ljudi na čelnim funkcijama zdravstvenih ustanova je da vode računa o rashodima i financijama jer troškovi u zdravstvu stalno rastu. Uvijek ima prostora da nešto košta manje nego što košta trenutno. To je prvi korak, a sve ostalo je dio šire reforme zdravstvenog sustava.

Dug prema veledrogerijama


Na pitanje kolika je odgovornost ministra Beroša, Plenković je rekao da nije primijetio niti jedan slučaj da je nekome nedostajalo lijekova.

– Ako se dogodila situacija da je nekome falio lijek duže od jedan dan, ja bih to volio znati. Dostavljat će oni lijekove, siguran sam, tako je svaki put.

– Reforma zdravstva traje, sigurno ste pratili koliko je zakona u zdravstvu izmijenjeno, koliko se radi na povezivanju zdravstvenih ustanova, koliko se nastoji zdravstvene usluge učiniti dostupnijima. Uz sve ovo koliko nas je koštala kriza covida, mislim da je situacija realna, rekao je.

Na pitanje može li kategorički potvrditi da neće ići na povećanje doprinosa, Plenković je rekao da o toj temi nisu raspravljali na razini Vlade te da nema namjeru odgovarati na hipotetska pitanja.

– Bit će lijekova, veledrogerije će ih dostavljati, niti jedan pacijent neće ostati bez lijekova. U ovom trenutku 3,5 milijarde kuna nisu opcija, poručio je pacijentima i predstavnicima veledrogerija.

– Snažni su oni, imaju velike zarade, ne vidim da je itko od njih gladan kruha, dodao je.

– Čudo su ove agencije koje rade za veledrogerije, ja ću ih tražiti da rade za Vladu.

Nove mjere 

Premijer je komentirao i nove mjere Stožera.


– Nije na meni da podržavam ili ne. Ublažavanje mjera mora ići u korak s osobnom odgovornošću. Nošenje maski je u svakom slučaju korisno. Tu smo abecedu prošli prije godinu dana.

Danas zasjeda Državno sudbeno vijeće, a Plenković je rekao da ne zna kakve će odluke donijeti jer Vlada nema veze s DSV-om.

– DSV je sastavljeno od sudaca, profesora prava i gotovo simbolično jedno predstavnika parlamentarne većine i jednog oporbe. Nemam uvid u to kako ti ljudi razmišljaju. Mi smo rekli da je pravosuđe neovisno.

Na pitanje je li sudac Turudić dobar odabir, Plenković je rekao da se previše toga povezuje s HDZ-om.

– Ja sam ga možda sreo jednom ili dvaput u životu. Previše je tog imputiranja i povezivanja s HDZ-om. Nikada niti u jednom trenutku nisam znao što je na dnevnom redu DSV-a. Važno je da vidimo tu jasnu podjelu odgovornosti i nadležnosti. Nikako nije dobro da se nastoji dovesti u pitanje nešto što smo zajednički odlučili prije desetak godina, a to je da se suci biraju od strane tijela u kojem je utjecaj politike sveden na minimum.

O Milanoviću

– MUP je bio organizator. Nas nitko nije pitao za zajednički protokol. Vidim da je to iskoristio kao da mi nismo htjeli zajednički protokol i što da ja nisam htio da se mi sretnom “face to face”? U ovom cijelom kontekstu što ono radi oko Vrhovnog suda, on je trebao doći na konferenciju o potresu pa je naglo otkazao.

– Prolazimo fazu normalizacije ovog što slušamo. Što se više ponavlja takav stil u političkom prostoru, ispada da je to normalno, a sve što gledamo je nenormalno. Imamo ponašanje koje je nemoralno. Zašto je iskompleksirano? Imate nekoga tko ničim izazvan govori koliko je dobio glasova na izborima. Nek’ se sjeti izbora 2016., porazio sam ga na parlamentarnim izborima, nakon čega je dao ostavku na čelo SDP-a. Tko je pobijedio na izborima 2011. -Velika koalicija? Dogodio se Bajić, slučaj Sanader, pobijedio bi tada bilo tko tko je bio na čelu SDP-a, rekao je.

Kazao je i da on već četiri godine čeka da ga Milanović nazove i čestita mu na pobjedi.

-Teško je izgubiti i stalno godinama ponavljati te frustracije. Treba tražiti korijene ovakvog ponašanja. Što se tiče ljubomornosti, on bi htio da su ovlasti predsjednika veće nego što jesu. Takav je Ustav. Kad je bio premijer, pitao se je li ta funkcija uopće potrebna. Sada neka živi u ovlastima koje ima. Uz respekt Sabora, uz respekt Vlade, tu je kvaka broj dva. Kvaka broj tri su laži, a odnosi na proces predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. ako netko zna što su propisi, do momenta do kad nije završio natječaj, ja ništa nisam čuo od njega ili bilo koga drugoga da ima problem sa zakonom o sudovima. Zbog njegovih propusta sada svjedočimo silovanju procedure. Iz aviona je bilo jasno da je to protuzakonito. Nije zakon o sudovima izmišljen da bi smanjio ovlasti predsjednika, nego da bi proces predlaganja predsjednika Vrhovnog suda učinio transparentnima. Mi sada umjesto da se tada javilo još 5, 10 kandidata koji su kvalificirani, pa da je predsjednik mogao imati niz opcija i vidjeti tko je bolji, a sada lijen si, propustiš rokove, ideš silovati proceduru, de facto unaprijed osudiš na propast kandidaturu profesorice koju predlažeš. On je napravio grešku. I što sad, napišeš neko pismo, njemu je valjda ispod časti napisati pa ga napiše bivši ministar pravosuđa koji je aplaudirao zakonu o sudovima da se raspiše novi natječaj. Nepotrebni cirkus garniran političkim i retoričkim divljaštvom i nekulturom. Čujem danas da je bilo i prostih riječi. To nije razina kulture i komunikacije dostojna predsjednika Republike. Razumijem da je SDP frustriran, izgubili su dvoje izbore, Milanović vodi za ruku Grbina ne bi li se vidjelo da postoji neka ljevica, i teško im je, ali za to postoje izbori. Neka žive do kraja ovog mandata i probaju ponovno 2024.

– Čuli ste od jednog predstavnika Mosta što ih frustrira – da je na vlasti parlamentarna većina u kojoj je HDZ glavna stranka, a oni su svi u opoziciji. Zašto?  Zato jer smo ljevicu porazili u srpnju. Zašto su Domovinski pokret i Most ostali u opoziciji, ne radi nas nego njih. To su bili kategorički stavovi, hoćemo eventualno s HDZ-om, ali nećemo s premijerom i predsjednikom HDZ-a. Pa da na trepavicama stojite ne možete dobiti koaliciju s takvim izjavama u kampanji. I onda dolazi do eskalacije divljaštva na primjerima na kojima ga ne treba biti. Zar mislite da mi ne želimo reformu pravosuđa?  Važno je da javnost razdijeli političke pamflete predsjednika i predstavlja se isključivo za predsjednika lijeve oporbe, a nastoji se svidjeti krajnje desnoj na temi retorike koja ide protiv Pupovca. Da ovo rad predsjednik iz HDZ-a mi bi imali revoluciju, vilama bi došli na Pantovčak. On toliko suptilno govori o Srbima da sam ja uvjeren da se oni osjećaju super, nikad bolje, sigurno, dostojanstveno, respektira ih.

O uvredama i basnama

Milanović je jutros rekao za premijera da je nilski konj, a on sokol.

– Ja sad imam izbor hoću li se baciti u blato ili ostati iznad, što je zdravije za hrvatsko društvo?  Hoćete da krenem u nabrajanje životinja na koje me on podsjeća, da ovo pretvorimo u basnu? Ja imam malu djecu koja mi daju silnu energiju i snagu za sve izazove s kojima smo suočeni. Ja imam izbor, hoćemo li se baviti basnama, filmovima, ili ćemo se baviti odgovornim poslom? Odustat ću od odgovora o nekoj životinji na koju bi me predsjednik nadasve normalan, fin, kulturan, lijep,  kakvi ružan, ljepotan Pantovčaka, mogao podsjećati. Je li to ok? Danas sam dobre volje pa ne želim da se moja dobra volja pokvari njegovim primitivnim izjavama, a ne želim njemu pogoršati dan.

Plenković je rekao kako misli da ga Milanović preslabo poznaje.

– Pitajte ljude koji me malo bolje znaju jesam li ja preozbiljan. S ovim što on pušta okolo o meni, ne znamo se dobro. Ako nekog znaš dobro, ne vrijeđaš toliko. Nije problem, možemo u basne, uvrede, epitete, ali danas mi se ne da.

Predsjednik je rekao da je nemoguće da njih dvojica sjednu skupa oči u oči.

– On mi je neki dan izborio da hrvatski diplomati ne idu na nove destinacije zahvaljujući meni. Ne. Javnost mora znati da ne idu jer nisu imenovani zahvaljujući njemu, on je dobio listu i sa gnušanjem ju odbio. On traži 50-50, a ja kažem da ne ide tako. Nisu ti ljudi ni moji ni njegovi, to su profesionalci. Ti ljudi nisu išli u proceduru jer on to blokira. Ja na 50-50 neću pristati. Sve on blokira time što uvjetuje podjelu 50-50, toga nema i nikada nije postojalo, ni u doba ljubazne kohabitacije. On nama nije dao niti jedno ime, a mi smo ih dali dosta. On kaže dajte mi pola punih, pola praznih.

– Ako je ovo politički stunt za podršku ljevici na lokalnim izborima, ali neka onda kaže da nije predsjednik svih građana, igram samo za milijun koji su glasovali za mene i za moje drugare na izborima u svibnju. Nikakav okvir kvazi čišćenja ribe od glave i reforme pravosuđa s prvom osobom Vrhovnog suda se ne događa. 

– Nemam ja s nikim problem sjesti, nemam sad potrebe s njim sjesti. Čovjek je rekao da će se konzultirati, a onda je krenuo bez konzultacija i s uvredama. Što ćemo sad, do koga je to, mene ili njega? Ako mislite da je to normalno i korisno, da zaslužuje aplauz, da je dobro za društvo…Prošla su vremena za razgovor u četiri oka. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu