Connect with us

Hrvatska

Rekordne brojke, lockdowni, testovi za dućane, policijski satovi… Europa se zatvara

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Treći val pandemije koronavirusa pogađa europske zemlje od kojih većina odlučuje o novim mjerama ili o produljenju onih starih.

Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje različitim mjerama pokušavaju usporiti rast broja zaraženih i očuvati opterećene zdravstvene sustave od kolapsa.

Zemlje u hrvatskom okruženju bilježe nove rekorde po broju mrtvih i oboljelih. Mađarska je tako došla na prvo mjesto u svijetu po stopi smrtnosti, a BiH ima rekordan broj novozaraženih.

Nova zatvaranja u Europi zbog trećeg vala zaraze covidom-19 i širenje novog soja srušili su čak i cijenu nafte koja je u utorak pala ispod razine od 62 dolara.

Rekordan broj zaraženih u BiH

U Bosni i Hercegovini u četvrtak je registriran rekordan broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 1965, a potvrđena je smrt 77 osoba kod kojih je ranije dijagnosticiran covid-19. 

Testirano je više od 5600 osoba, od čega samo 1290 u Republici Srpskoj.

Sarajevo je i dalje najkritičnija točka u državi i Federaciji BiH. U četvrtak je potvrđeno 746 novih slučajeva, a umrla je 21 osoba.

Druga najkritičnija točka je Mostar, gdje je tijekom vikenda potvrđeno 265 novih slučajeva zaraze, a umrlo je 18 zaraženih. 

U Republici Srpskoj je pak najveći broj novozaraženih ponovo u Banjoj Luci, gdje je potvrđeno 167 novih slučaja. 

Ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković kazao je početkom tjedna kako bi, nastavi li se sadašnji ritam, svi bolnički kapaciteti u tom entitetu mogli biti popunjeni u manje od deset dana. Upozorio je kako je to rezultat činjenice da vrh ovog trećeg vala zaraze još nije dosegnut.

BiH uvela dodatne mjere 

Vlasti u BiH postupno uvode nove mjere ograničenja kako bi pokušale zaustaviti širenje zaraze koja već više od mjesec dana ima uzlazni trend, a posljednja tri tjedna bilježi se eksponencijalni rast dnevnog broja novozaraženih.

U pet od deset kanotona u Federaciji BiH tijekom noći je na snazi zabrana kretanja koja traje od prvih večernjih sati, a u Sarajevu su do Uskrsa zatvoreni svi ugostiteljski objekti.

I vlasti u Republici Srpskoj od ponedjeljka su uvele dodatne zabrane, naloživši jednotjedno zatvaranje restorana i kafića te trgovinskih, kozmetičkih i fitness-centara, kao i skijališta.

Zbog tih su mjera u Banjoj Luci u ponedjeljak prosvjedovali ugostitelji tražeći od entitetskih vlasti da im financijski pomognu kako bi sačuvali poslove.

“Strah nas je i nezadovoljni smo jer smo prepušteni sami sebi”, kazao je novinarima predsjednik udruge ugostitelja RS-a Vladan Šurlan pojašnjavajući razloge zbog kojih je nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo pred sjedištem predsjednice RS-a.

Protiv prosvjednika intervenirala je i postrojba posebne policije RS-a prisiljavajući ih da se udalje s trga na kojemu su se okupili.

Sličan prosvjed organizirali su ugostitelji i u Istočnom Sarajevu.

U BiH je u četvrtak sigla prva pošiljka cjepiva putem COVAX-a. Primili su 24.300 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, od ukupno naručenih 1.2 milijuna doza. Iz Europske unije su naručili 892.000 doza koje još uvijek nisu isporučene.

Srbija prešla psihološku granicu od 5000 mrtvih

Srbija je u ponedjeljak djelomice ublažila uvedena petodnevna ograničenja, ali gotovo cijeli ožujak bilježi više od 4000 zaraza dnevno i sve više pacijenata kojima je nužno bolničko liječenje.

Prema službenim podacima objavljenima u četvrtak, u 24 sata u Srbiji je umrlo 36 osoba kod kojih je ranije potvrđen covid-19 pa je ukupan broj žrtava prešao psihološku granicu od 5000 smrtnih slučajeva od početka epidemije.

Testirano je 17.530 osoba, a potvrđeno je 5226 novih slučajeva zaraze. Porastao je i broj pacijenata na respiratoru, sad ih je 242. Na bolničkom liječenju je ukupno 6577 građana.

Od ponedjeljka su djelomice ublažena ograničenja i od jutros u šest sati na snazi je ostala zabrana rada trgovačkim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima. Sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat, a svi ostali objekti i uslužne djelatnosti do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara po osobi ili posjetitelju.

Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.

“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom, ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je jučer član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković, i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela Stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.

Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.

Rekao je da ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.

Petodnevni lockdown u Srbiji nije pomogao

No podaci pokazuju da petodnevno zatvaranje, blaže nego li je to tražio medicinski dio Kriznog stožera, nije pridonijelo zaustavljanju širenja infekcije.

Ministarstvo zdravstva je, zbog povećanog prijema pacijenata, početkom tjedna ponovno u covid-sustav vratilo beogradski Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa, dok liječnici i dalje upozoravaju da je zdravstveni sustav preopterećen.

U kampanji masovne imunizacije ovaj tjedan je počelo i cijepljenje studenata, nakon što su testiranja pokazala da ih se dnevno zarazi više od 30.

U Beograd je u ponedjeljak stigla i nova isporuka s dodatnih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTecha, a sve su učestaliji apeli da se u procjepljivanju populacije na punktove za cijepljenje mogu javljati i građani koji nisu službeno prijavljeni u e-sustavu.

Srbijanske zdravstvene vlasti nastoje dodatno omasoviti kampanju i slanjem mobilnih timova u ruralne sredine kako bi što većem broju stanovnika bilo omogućeno da primi jedno od četiri cjepiva koja Srbija koristi, uz dosadašnji visok postotak cijepljenih i docijepljenih građana.

Crnogorski epidemiolozi traže lockdown, vlada ga ne želi uvesti

U Crnoj Gori u četvrtak je prijavljen 441 novi slučaj zaraze, a šest osoba je preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore hospitalizirano je 146 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih su 84 životno ugrožena.

Crna Gora je u srijedu objavila nove epidemiološke mjere koje će vrijediti do kraja ožujka, a odnose se na općine Berane i Šavnik. Među mjerama su zabrana ulaska i izlaska iz ovih općina, kretanje od 21 do 5 sati ujutro, okupljanje na otvorenom te rad ugostiteljskih objekata, trgovačkih i fitness-centara.

Epidemiolozi tjednima predlažu uvođenje lockdowna, ali vlada to do sada nije prihvatila.

“Zatvaranje je gubitnička politika, time priznajete da ste društvo koje ne može kontrolirati mjere”, kazao je crnogorski ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

U Crnog Gori su popunjene dvije trećine kapaciteta u covid-bolnicama.

U Sloveniji broj novozaraženih i dalje raste

U posljednja dva tjedna u Sloveniji raste broj zaraženih i hospitaliziranih pacijenata pa vlada razmišlja o novom zatvaranju od početka travnja, potvrđeno je u četvrtak na vladinoj konferenciji za novinare.

Jučer su potvrđena su 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom.  

Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da je Slovenija “jako zakoračila” u treći val epidemije koronavirusa, uglavnom zbog “bitno većeg” širenja britanske varijante virusa, tako da u zadnja dva tjedna broj potvrđenih zaraza raste za 25 slučajeva dnevno.

“Na intenzivnim odjelima zapaža se porast broja mlađih pacijenata, a udio britanske inačice virusa među zaraženima je sve veći”, upozorio je.

On je potvrdio da je vlada na sinoćnjoj sjednici donijela odluku po kojoj će se u zemlju od petka moći ulaziti samo s negativnim PCR testom, a ne s brzim testom kao do sada, uz vrlo rijetke izuzetke poput osoba koje preko granice obrađuju svoju zemlju, uz uvjet da se vrate u roku od deset sati.

Negativni PCR test bit će i uvjet za izlazak iz karantene, a ne samo broj dana kao dosad.

Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown

Poklukar je kazao da je vladina stručna skupina za covid-19 zbog širenja virusa i jačanja epidemije predložila “zatvaranje dijelova društvenog života”, dodavši da odluka na kraju mora biti politička. Mediji prenose da su epidemiolozi vladi predložili novo zatvaranje u trajanju od dva tjedna.

Do sada je Slovenija dobila oko 350 tisuća doza cjepiva, a za travanj joj je obećano još 347 tisuća doza, među kojima i prve pošiljke cjepiva Johnson&Johnsona.

Prema podacima vlade, u Sloveniji su jučer potvrđena 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom, uz udio pozitivnih nalaza od 18.1 posto. Prosjek dnevno zaraženih u zadnjih sedam dana iznosi 887, a umrle su još četiri osobe pa je broj umrlih od posljedica covida-19 od početka epidemije povećan na 3998.

Broj hospitaliziranih i dalje se povećava pa ih je trenutno 501, od čega 107 na intenzivnim odjelima. Sedmodnevna incidencija zaraze trenutno je 545, a 14-dnevna 294.

Mađarska prva u svijetu po stopi smrtnosti

Mađarska, koju je preplavio treći val epidemije covida-19, prošlih je sedam dana imala najvišu stopu smrtnosti u svijetu.

Broj umrlih je skočio za više od 40 posto u usporedbi s prethodnih sedam dana i dosegnuo novi dnevni vrhunac u četvrtak s 272 umrla.

Pogoršanje situacije je dovelo tu zemlju s 9.8 milijuna stanovnika na prvo mjesto u svijetu za to razdoblje, s 15.7 umrlih na 100.000 stanovnika, ispred Češke, BiH, Slovačke i Bugarske.

Zaraze su buknule nakon pojave britanske varijante u veljači. Tijekom posljednja 24 sata u Mađarskoj je bilo nešto manje od 10.000 novooboljelih.

“Bolnice su preplavljene priljevom oboljelih, blizu 12.000 trenutačno, a nedostaje osoblja”, upozorila je ovog tjedna Udruga mađarskih liječnika (MOK). 

“Operacijske dvorane su zatvorene, a njihovi respiratori se koriste za pacijente oboljele od covida”, navodi jedan dužnosnik udruge u priopćenju i uspoređuje situaciju s onom u Bergamu u proljeće 2020.

Ublažavanje mjera u Mađarskoj tek kad se cijepe 2.5 milijuna ljudi

Mađarske vlasti pokušavaju smiriti javnost, a Gergely Gulyas, šef ureda Viktora Orbana, izjavio je da je stanje teško, ali da sustav ima kapaciteta suočiti se s tim velikim brojevima.

Vlada se u zaustavljanju širenja virusa oslanja na kampanju cijepljenja.

Mađarska, jedina članica Europske unije koja primjenjuje kinesko cjepivo Sinopharm i rusko Sputnik V, uz ona koja joj isporučuje Bruxelles (Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca), nakon Malte je cijepila najviše u Europskoj uniji.

Do danas je više od 1.7 milijuna ljudi ili 18 posto stanovništva primilo najmanje jednu dozu. “Čim budu cijepljena 2.5 milijuna ljudi, mjere ograničenja će moći biti ublažene, a škole će održavati nastavu, najranije 12. ili 19. travnja”, naglasio je Gulyas.

U Italiji raste broj zaraženih, dnevno umire više od 400 osoba

U Italiji se danima bilježi kontinuirani porast broja oboljelih od koronavirusne bolesti, dok zemlja uvodi sve snažnije mjere ograničenja kako bi zaustavila širenje zaraze, prenose svjetske agencije.

U srijedu je evidentirano 21.267 novozaraženih koronavirusom, u utorak 18.765, u ponedjeljak 13.846 novozaraženih, pa je ukupni broj osoba koje su od početka epidemije zaražene tim virusom premašio 3.3 milijuna.

U zemlji svakodnevno umre više od 400 osoba, u utorak čak 551, što je najveći broj od kraja siječnja, dok se zemlja bori da ograniči treći val epidemije, potaknut novim zaraznijim varijantama virusa, i ubrza sporu kampanju cijepljenja.

Prema podacima ministarstva zdravlja, od koronavirusne bolesti ukupno je od početka epidemije u veljači 2020. umrlo 106.339 osoba.

Do sada je dano oko 8.1 milijun doza cjepiva, a obje doze primilo je tek nešto više od 2.5 milijuna ljudi, odnosno oko četiri posto stanovništva.

Premijer Mario Draghi, koji je prošlog mjeseca stupio na dužnost, obećao je veliko ubrzanje cijepljenja upozoravajući na kaos u pojedinim regijama.

Draghijeva vlada namjerava utrostručiti tempo cijepljenja na 500.000 doza dnevno do sredine travnja s nadom da će postići kolektivni imunitet do kraja ljeta.

Austrija zatvara sve što nije nužno, za odlazak frizeru potreban negativan test

U Austriji je danas potvrđeno 3289 novih slučajeva zaraze. Ovaj brojka je daleko manja od rekordnih gotovo 10 tisuća koje su imali sredinom studenog, ali Austrijance zabrinjava rast broja zaraženih koji traje od početka veljače. U četvrtak je preminulo 30 osoba kod kojih je ranije potvrđena infekcija. 

U Austriji je koronavirus do sada preboljelo gotovo pola milijuna ljudi, a živote je izgubila 9151 osoba.

Ministar zdravstva Rudolf Anschober upozorio je na “prijeteći kolaps” na odjelima intenzivne njege u istočnoj Austriji.

Sve trgovine osim prehrambenih se u istočnoj Austriji zatvaraju od 1. do 6. travnja. Trgovine su i inače zatvorene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Uskrsni praznici za đake će se u trima provincijama produljiti s jednog na dva tjedna ili će se drugi tjedan nastava odvijati na daljinu. Učenici prije povratka u školu moraju imati negativan test.

Zaposlenici koji ne mogu raditi od kuće moraju se testirati jednom tjedno, a negativan PCR test moraju imati i svi koji se vrate na posao nakon 7. travnja. 

7. travnja se otvaraju i frizerski saloni, ali i za odlazak frizeru Austrijancima će trebati negativan test.

Maske za lice, obavezne u javnom prijevozu i trgovinama, morat će se nositi i u ostalim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom u slučaju da se radi o većim okupljanjima.

U Poljskoj više od 30.000 novih slučajeva

U četvrtak je Poljska zabilježila 34.151 novi slučaj koronavirusa, najvišu razinu od početka pandemije, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva.

Još 579 ljudi umrlo je od covida-19, čime je ukupni broj umrlih narastao na 50.340.

“Stanje u Poljskoj gore je nego za vrijeme jesenskih vrhunaca pandemije jer više ljudi mora biti hospitalizirano, unatoč usporedivom broju slučajeva”, rekao je ministar zdravstva Adam Niedzielski. Jedini gori dan je bio 24. studenog, kada je potvrđeni broj novih slučajeva iznosio rekordna 32.733.

Britanska varijanta koronavirusa, mnogo zaraznija od originalnog široko rasprostranjenog virusa, sada je dominantna u Poljskoj.

Otprilike tri četvrtine svih bolničkih kreveta i respiratora su zauzete, iako mediji izvještavaju o bolnicama koje više nemaju slobodne krevete za pacijente s koronavirusom.

“U sljedećim danima Poljska može očekivati ​​još veći broj infekcija i onih kojima je potrebna bolnička skrb”, rekao je Niedzielski tijekom konferencije za novinare.

Ako se to ostvari, uvest će se izvanredno stanje, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.

Poljska postrožila mjere

Od subote će Poljska zatvoriti dječje vrtiće i kozmetičke salone, a na vjerskim događanjima morat će se ograničiti broj sudionika. U prodavaonicama većim od 100 četvornih metara broj kupaca ograničit će se na jednog na 20 kvadrata, dok će velike trgovine namještajem biti zatvorene.

Nove mjere trajat će sve do 9. travnja. Hoteli, bazeni, teretane i vanjski sportski sadržaji već su zatvoreni za javnost, a škole će raditi isključivo na daljinu. 

Premijer Mateusz Morawiecki i ministar zdravstva Adam Niedzielski u četvrtak su apelirali na Poljake da ne sudjeluju u velikim obiteljskim okupljanjima tijekom predstojećih uskrsnih blagdana.

Merkel povukla odluku o strogom lockdownu za Uskrs, ne zna se što slijedi

Njemačka kancelarka Angela Merkel povukla je u srijedu odluku o dodatnim ograničenjima koja su trebala biti uvedena za Uskrs nakon oštrih kritika te odluke.

Merkel je sudionicima izvanredno zakazanog sastanka kazala da se neće primijeniti sporazum koji su ona i premijeri postigli u utorak rano ujutro o mjerama koje bi trebale vrijediti za Uskrs, po kojem je većina trgovina trebala biti zatvorena, a broj ljudi na obiteljskim susretima dodatno ograničen.   

Kritike kojima je dočekan taj dogovor od prije dva dana odnosile su se ponajprije na to da su, unatoč maratonskim razgovorima kancelarke i pokrajinskih premijera, ključni elementi sporazuma zapravo ostali nejasni. 

Za sada se ne zna je li postojao alternativni plan za obuzdavanje snažnog trećeg vala infekcija koronavirusom.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su produljenje zatvaranja do 18. travnja te su pozvale građane da tijekom uskrsnih blagdana pet dana ostanu kod kuće kako bi slomili treći val pandemije koronavirusa, objavila je rano u utorak kancelarka.

Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštrije stajalište u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.

S druge strane, sve je veće nezadovoljstvo njemačkih građana strogim mjerama, a vladajuća Merkelina Kršćansko-demokratska unija (CDU) bilježi snažan pad popularnosti uoči izbora predviđenih za rujan.

Francuska zabranila okupljanja više od 6 osoba na otvorenom

U cijeloj Francuskoj zabranjeno je okupljanje više od šest osoba na otvorenom kako bi se pokušalo zaustaviti širenje epidemije covida-19, navelo je u srijedu navečer ministarstvo unutarnjih poslova. 

Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin tražio je od državnih predstavnika u regiji strogu primjenu tog pravila u 16 departmana u kojima virus jako cirkulira, uključujući parišku regiju, sjever zemlje i područje Nice, precizira njegov ured.

“Pandemija covida-19 ponovno jača u gotovo svim dijelovima Francuske”, rekao je jučer ministar zdravstva Olivier Veran, dodajući da će se zatvoriti još tri departmana, među kojima i onaj u kojemu je grad Lyon.

Pariška regija i dobar dio sjeverne Francuske već su u trećem lockdownu. Ondje uglavnom rade samo dućani s nužnom robom, a kretanje je ograničeno na najviše 10 kilometara od kuće.

“Pandemija covida-19 ubrzava se gotovo svugdje u Francuskoj”, rekao je Veran, dodajući da će pritisak na bolnički sustav nastaviti rasti u sljedećim danima.

Francuska je u četvrtak objavila da ima 225 novih smrtnih slučajeva, ukupno 93.378, kao i 45.641 novi slučaj zaraze.

“Pokazala se potreba za proširenjem zaštitnih mjera u trima departmanima: Rhoneu (na istoku), Aubeu (na sjeveroistoku) i Nievreu (u sredini)”, rekao je ministar na tiskovnoj konferenciji.

Nove restrikcije stupaju na snagu u petak u ponoć.

Među tim mjerama su i zabrana putovanja između regija i smanjivanje broja učenika u razredima u srednjim školama na pola.

U četvrtak je na intenzivnoj skrbi bilo više od 4700 bolesnika, a prošlog tjedna je premašen broj od 200.000 novozaraženih, prvi put od početka studenog.

Premda je istaknuo da “trend nije dobar”, ministar zdravstva je ponovo opravdao odluku da se ne uvodi stroga karantena i ne zatvaraju škole na nacionalnoj razini.

Belgija ide u novi lockdown

Belgija će u subotu na četiri tjedna zatvoriti škole, trgovine, osim prehrambenih, i frizerske salone, u oštroj karanteni koja se uvodi zbog trećeg vala zaraza koronavirusom.

Varijanta virusa prvi put otkrivena u Britaniji postala je dominantna u zemlji te se udvostručio broj pacijenata oboljelih od covida-19 u bolnicama.

Belgija je jedna od 19 država EU s porastom zaraze.

“Suočavamo se s trećim valom. Slomit ćemo ga, kao i prijašnji”, rekao je premijer Alexander De Croo. “Odlučili smo se za kratkotrajnu bol. Tešku smo odluku donijeli, ali da nismo, posljedice bi bile ozbiljnije.”

Škole će se zatvoriti od ponedjeljka, tjedan dana ranije nego što je planirano prije uskrsnih blagdana, a ponovo će se otvoriti 19. travnja. 

Belgijci će u trgovine samo uz dogovor

U trgovine koje nisu nužne, poput onih s odjećom, Belgijci će moći ići samo uz dogovor, a večernji policijski sat ostat će na snazi ​​od 22 sata u Bruxellesu i drugdje od ponoći. Ubuduće će se vani smjeti okupiti samo četiri osobe, a dosad ih se smjelo okupiti 10.

Frizerski i kozmetički saloni zatvorit će se samo nekoliko tjedana nakon što im je omogućeno ponovno otvaranje.

U Belgiji je od covida-19 umrlo više od 22.000 ljudi, što je među najvećim stopama smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu. Broj zaraženih, kojih je tri mjeseca dnevno u prosjeku bilo 2000, sada je više nego dvostruko veći.

Finska predlaže zatvaranje Helsinkija

Finska vlada je u srijedu predložila zatvaranje u njihove domove stanovnika pet gradova, uključujući prijestolnicu Helsinki, kako bi se suzbio porast zaraza koronavirusom i hospitalizacija. 

Prvo zatvaranje Finaca u njihove domove u pandemiji covida-19 podložno je glasanju u parlamentu i ocjeni ustavnopravnog odbora.

Vlada je ranije u ožujku zatvorila restorane i srednje škole diljem zemlje. Nordijska nacija s 5.5 milijuna stanovnika zabilježila je ukupno 73.516 zaraza i 811 umrlih. Jedna je od najmanje pogođenih zemalja u Europi. 

“Ovo su sad gradovi s najtežom epidemiološkom situacijom, ali popis se može ažurirati ako se situacija promijeni”, rekao je za Reuters Paivi Anttikoski, šef komunikacija u premijerovom uredu. 

Stanovnici tih gradova moći će napuštati svoje domove samo iz nužnih razloga poput nabavke hrane ili putovanja u drugi dom. Nepoštivanje mjera novčano će se kažnjavati.

Švedska zatvorila kafiće, restorane i vojnu školu

Pandemija je vrlo raširena u Švicarskoj te je savezna vlada za nekoliko tjedana produljila određena ograničenja kao što su zatvaranje barova i restorana, uključujući terase.

Britanska varijanta covida-19 toliko je zarazna da je, po svemu sudeći, primorala švicarsku vojsku na zatvaranje obrazovnog centra specijaliziranog za borbu protiv – bakterioloških (bioloških), kemijskih i nuklearnih prijetnji. 

Pedeset devet vojnika bilo je pozitivno na covid-19 u vojnoj školi NBC 77 u mjestu Spiez, u središnjem dijelu Švicarske, a još 87 osoba moralo je u izolaciju, objavilo je ministarstvo obrane. 

Škola pruža osnovna znanja vojnicima i časnicima u području nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji (NBC), stoji na njezinoj mrežnoj stranici, no sada ima samo 200 vojnika i nastava je “privremeno morala biti prekinuta”.

Analizom su za sada utvrđene zaraze britanskom varijantom B.1.1.7 virusa SARS-Cov-2, koja je zaraznija od prvog virusa koji se pojavio u Švicarskoj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ŠOK IZ HNB-a: Inflacija će u izrazito nepovoljnom scenariju ubrzati i na sedam posto!

Objavljeno

-

By

Pixabay

Prema osnovnom scenariju, prosječni rast hrvatskog BDP-a u ovoj i idućoj godini mogao bi usporiti na 2,5 posto, a inflacija u 2026., mjerena nacionalnim indeksom, ubrzati na 4,6 posto, piše u najnovijim projekcijama HNB-a, koji je, uslijed rasta neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku razradio i dva alternativna scenarija.

“Vanjsko okružje na samom početku 2026. i nadalje je bilo relativno povoljno, no eskalacija sukoba na Bliskom istoku u ožujku znatno je promijenila gospodarske okolnosti i zamjetno povećala neizvjesnost oko makroekonomskih izgleda”, istaknuto je u petak u sažetku proljetne makroekonomske projekcije Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema prognozama objavljenima u prosincu prošle godine, HNB je predvidio rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj godini.

Iz središnje banke danas navode da su projekcije rasta realnog BDP-a revidirane “blago naniže”, pod pretpostavkom da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se već od drugog tromjesečja cijene energenata početi spuštati prema razinama koje su vrijedile prije rata u Iranu.

Projekcije inflacije

“Rast realnog BDP-a u 2026. mogao bi se usporiti u odnosu na 2025. pod utjecajem nižega očekivanog rasta realnih dohodaka, manje poticajne fiskalne politike, povišene razine ekonomske neizvjesnosti i nepovoljnijih uvjeta zaduživanja za kućanstva. Međutim, rast bi trebao i nadalje ostati relativno snažan, što uvelike odražava robusno tržište rada i jačanje korištenja fondova EU-a u odnosu na prethodnu godinu”, napisali su iz HNB-a.

Kada je riječ o inflaciji, lanjskog prosinca središnja banka je prognozirala da će iznositi 3,1 posto mjereno nacionalnim indeksom (IPC), a 3,4 posto po harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC). Prema danas objavljenoj prognozi, pak, inflacija prema HIPC-u bi u ovoj godini mogla ubrzati na 4,6 posto. Podsjetimo, lani je inflacija po IPC-u iznosila 3,7 posto, a po HIPC-u 4,4 posto.

Projekcija inflacije u 2026. revidirana je naviše zbog rasta cijena energenata, a uslijed očekivanog prelijevanja snažnog poskupljenja sirove nafte na globalnom tržištu na maloprodajne cijene naftnih derivata, kažu iz HNB-a.

Iz središnje banke za 2027. očekuju usporavanje inflacije, na 2,8 posto mjereno HIPC-om, odnosno na 2,7 posto mjereno IPC-om, uz slabljenje inflacije svih glavnih komponenata, osim inflacije cijena hrane zbog odgođenih učinaka prelijevanja prethodnog rasta cijena energenata i ostalih inputa za proizvodnju. Očekivano usporavanje inflacije cijena energije proizlazi iz pretpostavke o smanjenju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, napominju.

Rast bi mogao biti niži, a inflacija viša od očekivanog

Iz HNB-a ističu da su rizici za ostvarenje projekcije realnog rasta BDP-a i inflacije poglavito povezani s razvojem situacije na Bliskom istoku, kretanjem cijena energenata i njihovim prelijevanjem na cijene drugih dobara i usluga.

U slučaju produljenog sukoba i dodatnih poteškoća u opskrbi, cijene energenata mogle bi još više porasti i zadržati se duže na povišenim razinama, zbog čega bi rast mogao biti niži, a inflacija viša nego što se očekuje.

“Jače prelijevanje viših cijena energenata na cijene ostalih dobara i usluga također bi moglo uzrokovati inflaciju višu od očekivane, a dodatan je rizik i eventualna pojava sekundarnih učinaka u obliku porasta inflacijskih očekivanja te većeg rasta plaća i bržeg povećanja cijena u uvjetima rastućih troškova života i poslovanja”, navode.

Rizici za turizam su – dvostrani

S druge strane, u tom bi slučaju rast troškova zaduživanja, kažu središnji bankari, mogao biti viši u odnosu na trenutna očekivanja financijskih tržišta, što bi moglo ublažiti inflatorne pritiske. Također, fiskalne mjere usmjerene na ograničavanje utjecaja rastućih cijena energenata mogle bi ublažiti rizike za rast i inflaciju, napominju.

Kažu i kako se rizici za turizam “čine dvostranima”. Tako bi neizvjesnost mogla preusmjeriti dio europskih putnika prema Hrvatskoj umjesto u azijske destinacije, što bi rezultiralo rastom izvoza usluga snažnijim od očekivanoga, ali bi istodobno mogla smanjiti potražnju za turističkim uslugama. “Osim toga, zbog smanjene povezanosti preko zračnih čvorišta u zahvaćenoj regiji prekomorski dolasci, osobito iz azijskih zemalja, znatno su otežani”, dodaju iz HNB-a.

“Nepovoljni” i “izrazito nepovoljni scenarij”

Tako, uz temeljnu projekciju, a s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, HNB je razradio i dva alternativna, hipotetska, scenarija koja prikazuju rizike za rast i inflaciju ako posljedice sukoba budu snažnije i dugotrajnije.

Nepovoljni scenarij zasniva se na pretpostavci da će cijena nafte u drugom tromjesečju porasti na oko 120 dolara po barelu, a cijena plina na gotovo 90 eura po megavatsatu, nakon čega bi se mogle početi smanjivati, dok su u osnovnom scenariju pretpostavljene maksimalne cijene od 90 dolara po barelu i 50 eura po megavatsatu.

U izrazito nepovoljnom scenariju, pak, pretpostavljen je još izrazitiji rast cijena, pri čemu bi cijene nafte mogle dosegnuti gotovo 150 dolara po barelu, a plina više od 100 eura po megavatsatu u drugom tromjesečju, nakon čega bi se mogle početi smanjivati.

Inflacijska očekivanja

Međutim, napominju iz HNB-a, izrazito nepovoljan scenarij pretpostavlja znatno sporiju normalizaciju cijena energenata te bi do kraja 2027. nafta mogla i nadalje biti na povišenim razinama većima od 100 dolara po barelu, a plin oko 60 eura po megavatsatu.

Uz jači rast cijena energenata, alternativni scenariji ujedno pretpostavljaju i veći rast neizvjesnosti te snažnije indirektne i sekundarne učinke koji se odražavaju u porastu inflacijskih očekivanja, većem rastu troškova rada i bržem povećanju cijena od strane poduzeća u uvjetima rastućih troškova, ističu iz HNB-a.

Tako, u nepovoljnom scenariju rast realnog BDP-a mogao bi biti niži od osnovne projekcije za 0,5 postotnih bodova u 2026. i 0,4 postotna boda u 2027. Prema tome, u ovoj godini bi iznosio 2,1 posto, a u idućoj dva posto.

Prema “izrazito nepovoljnom scenariju” inflacija u ovoj godini sedam posto

Inflacija mjerena HICP-om u ovoj godini mogla bi biti viša od osnovne projekcije za jedan postotni bod te iznositi 5,6 posto, poglavito zbog viših cijena energije. Prema nepovoljnom scenariju, u 2027. odstupanje kretanja inflacije u odnosu na temeljni scenarij je manje te iznosi 0,6 postotnih bodova “zbog pada cijena energenata, dok jači neizravni učinci putem troškova proizvodnje i odgođenog prijenosa troškovnih pritisaka na rast plaća djeluju u suprotnom smjeru”.

U izrazito nepovoljnom scenariju, pak, energetski šok i globalni poremećaji mogli bi rezultirati znatno jačim i dugotrajnijim učincima na realnu aktivnost i inflaciju, pri čemu HNB-ova procjena rasta BDP-a pada na 1,8 posto u ovoj i 1,4 posto u 2027. godini.

“Rast BDP-a tako bi mogao biti niži za 0,8 postotnih bodova u 2026. i 1,1 postotni bod u 2027. nego u osnovnoj projekciji odražavajući slabiju osobnu potrošnju uslijed znatno sporijeg rasta realnih raspoloživih dohodaka i povišenog opreza kućanstava. Osim toga, visoka razina neizvjesnosti također bi mogla znatno utjecati na dinamiku privatnih investicija, a slaba vanjska potražnja mogla bi se negativno odraziti na izvoz robe i usluga”, napisali su iz HNB-a.

Po izrazito nepovoljnom scenariju inflacija bi bila primjetno viša te u 2026. prema HIPC-u iznosila sedam posto, a 5,8 posto u 2027., navodi se u HNB-ovoj proljetnoj projekciji.

Očekuje se izraženije usporavanje rasta zaposlenosti

Iz središnje banke su napisali i da se na tržištu rada očekuje izraženije usporavanje rasta zaposlenosti, uz nešto sporije slabljenje rasta nominalnih plaća u odnosu na prethodna očekivanja.

Pritom, navode središnji bankari, revizija rasta zaposlenosti naniže ponajprije odražava recentna ostvarenja, koja upućuju na to da se krajem prošle i početkom ove godine, unatoč snažnom rastu realne aktivnosti, nastavila stagnacija zaposlenosti vidljiva još od sredine 2025.

U 2027. iz HNB-a očekuju daljnje usporavanje rasta zaposlenosti, pri čemu će, kažu, povećanje broja zaposlenih, s obzirom na nisku stopu nezaposlenosti, i nadalje uvelike ovisiti o jačanju participacije radno sposobnog stanovništva, aktivaciji umirovljenika i zapošljavanju stranih radnika.

Usporavanje rasta plaća

Rast plaća mogao bi se tijekom projekcijskog horizonta usporiti, pri čemu je projekcija rasta nominalnih plaća revidirana naviše, djelomično odražavajući tekuća ostvarenja, dok je, unatoč tomu, projekcija rasta realnih plaća blago smanjena zbog veće očekivane inflacije, napisali su HNB-ovi analitičari.

Rast cijena energenata negativno će utjecati na uvjete razmjene, pa iz HNB-a smatraju da bi, iako su ostvarenja u 2025. bila povoljnija od očekivanja, manjak na tekućem računu platne bilance u 2026. mogao biti malo veći nego što se prethodno projiciralo, ponajprije zbog rasta cijena energenata, s obzirom na to da je Hrvatska neto uvoznik nafte i plina.

Osim toga, očekuje se i pogoršanje salda usluga s obzirom na oslabljenu cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma.

S druge strane, pozitivan saldo na kapitalnom računu mogao bi se dodatno povećati u 2026., zbog intenziviranja korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, jer bi se većina tih sredstava trebala iskoristiti do kraja tekuće godine, kažu HNB-ovi analitičari.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Sretan vam prvi dan proljeća. Evo kakvo vrijeme donosi

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Petak je u cijeloj Hrvatskoj svanuo suh i prohladan. Na Jadranu prevladava vedrina, dok u dijelovima unutrašnjosti ima i oblaka. Puše slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, duž obale umjerena i jaka bura. Temperatura se u dijelovima unutrašnjosti spustila i do -3 stupnja, koliko je u 5 ujutro bilo u Vojniću.

U nastavku dana djelomično sunčano i suho, rijetko gdje na kopnu možda uz kraći popodnevni pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, na Jadranu umjerena, mjestimice još i jaka bura. Najviša temperatura uglavnom između 12 i 17 Celzijevih stupnjeva, u gorju malo niža.

Inače, danas u 15 sati i 46 minuta i astronomski počinje proljeće (klimatološki je već počelo s prvim danom ožujka).

Slično vrijeme očekujemo i za vikend. Uglavnom suho s izmjenom oblaka i sunčanih razdoblja. Samo ponegdje na kopnu može pasti vrlo malo kiše ili neki kraći lokalni pljusak, subota je po tom pitanju malo rizičnija na sjeveru unutrašnjosti, a nedjelja u unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, duž obale umjerena bura, poslijepodne prolazno sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Noći i jutra hladni, na kopnu uz moguć slab mraz, osobito u slučaju vedrije noći. Danju će se temperatura držati uglavnom od 12 do 17 Celzijevih stupnjeva.

Novi tjedan počinje slično, a promjena vremena uz moguću kišu izgledna je sa srijede na četvrtak.

Nastavi čitati

Hrvatska

ŠTO NAS ČEKA? / Donosimo vremensku prognozu za vikend

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Jutros je u Hrvatskoj suho, pretežno vedro i prohladno.

Nešto više oblaka ima na jugu zemlje. Puše umjeren sjeveroistočni vjetar, duž obale jaka bura s olujnim udarima. Temperatura se u dijelovima unutrašnjosti spustila i do -3 stupnja koliko je izmjereno u Štrigovi i Vojniću.

U nastavku dana djelomično sunčano i suho, samo u Lici i Gorskom kotaru poslijepodne možda uz kraći pljusak. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar, na Jadranu jaka bura, mjestimice s olujnim udarima. Najviša temperatura uglavnom između 12 i 17 Celzijevih stupnjeva, u gorju malo niža.

Slično vrijeme očekujemo i sutra i za vikend.

Uglavnom suho s izmjenom oblaka i sunčanih razdoblja. Samo ponegdje na kopnu može pasti vrlo malo kiše ili neki kraći lokalni pljusak, subota je po tom pitanju malo rizičnija nego ostali dani. Vjetar će postupno oslabjeti pa će djelovati malo ugodnije iako se temperatura zraka neće bitnije mijenjati. Noći i jutra hladni, na kopnu uz moguć slab mraz, a danju će se temperatura držati uglavnom od 12 do 17 Celzijevih stupnjeva.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu