Connect with us

Hrvatska

Rekordne brojke, lockdowni, testovi za dućane, policijski satovi… Europa se zatvara

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Treći val pandemije koronavirusa pogađa europske zemlje od kojih većina odlučuje o novim mjerama ili o produljenju onih starih.

Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje različitim mjerama pokušavaju usporiti rast broja zaraženih i očuvati opterećene zdravstvene sustave od kolapsa.

Zemlje u hrvatskom okruženju bilježe nove rekorde po broju mrtvih i oboljelih. Mađarska je tako došla na prvo mjesto u svijetu po stopi smrtnosti, a BiH ima rekordan broj novozaraženih.

Nova zatvaranja u Europi zbog trećeg vala zaraze covidom-19 i širenje novog soja srušili su čak i cijenu nafte koja je u utorak pala ispod razine od 62 dolara.

Rekordan broj zaraženih u BiH

U Bosni i Hercegovini u četvrtak je registriran rekordan broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 1965, a potvrđena je smrt 77 osoba kod kojih je ranije dijagnosticiran covid-19. 

Testirano je više od 5600 osoba, od čega samo 1290 u Republici Srpskoj.

Sarajevo je i dalje najkritičnija točka u državi i Federaciji BiH. U četvrtak je potvrđeno 746 novih slučajeva, a umrla je 21 osoba.

Druga najkritičnija točka je Mostar, gdje je tijekom vikenda potvrđeno 265 novih slučajeva zaraze, a umrlo je 18 zaraženih. 

U Republici Srpskoj je pak najveći broj novozaraženih ponovo u Banjoj Luci, gdje je potvrđeno 167 novih slučaja. 

Ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković kazao je početkom tjedna kako bi, nastavi li se sadašnji ritam, svi bolnički kapaciteti u tom entitetu mogli biti popunjeni u manje od deset dana. Upozorio je kako je to rezultat činjenice da vrh ovog trećeg vala zaraze još nije dosegnut.

BiH uvela dodatne mjere 

Vlasti u BiH postupno uvode nove mjere ograničenja kako bi pokušale zaustaviti širenje zaraze koja već više od mjesec dana ima uzlazni trend, a posljednja tri tjedna bilježi se eksponencijalni rast dnevnog broja novozaraženih.

U pet od deset kanotona u Federaciji BiH tijekom noći je na snazi zabrana kretanja koja traje od prvih večernjih sati, a u Sarajevu su do Uskrsa zatvoreni svi ugostiteljski objekti.

I vlasti u Republici Srpskoj od ponedjeljka su uvele dodatne zabrane, naloživši jednotjedno zatvaranje restorana i kafića te trgovinskih, kozmetičkih i fitness-centara, kao i skijališta.

Zbog tih su mjera u Banjoj Luci u ponedjeljak prosvjedovali ugostitelji tražeći od entitetskih vlasti da im financijski pomognu kako bi sačuvali poslove.

“Strah nas je i nezadovoljni smo jer smo prepušteni sami sebi”, kazao je novinarima predsjednik udruge ugostitelja RS-a Vladan Šurlan pojašnjavajući razloge zbog kojih je nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo pred sjedištem predsjednice RS-a.

Protiv prosvjednika intervenirala je i postrojba posebne policije RS-a prisiljavajući ih da se udalje s trga na kojemu su se okupili.

Sličan prosvjed organizirali su ugostitelji i u Istočnom Sarajevu.

U BiH je u četvrtak sigla prva pošiljka cjepiva putem COVAX-a. Primili su 24.300 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, od ukupno naručenih 1.2 milijuna doza. Iz Europske unije su naručili 892.000 doza koje još uvijek nisu isporučene.

Srbija prešla psihološku granicu od 5000 mrtvih

Srbija je u ponedjeljak djelomice ublažila uvedena petodnevna ograničenja, ali gotovo cijeli ožujak bilježi više od 4000 zaraza dnevno i sve više pacijenata kojima je nužno bolničko liječenje.

Prema službenim podacima objavljenima u četvrtak, u 24 sata u Srbiji je umrlo 36 osoba kod kojih je ranije potvrđen covid-19 pa je ukupan broj žrtava prešao psihološku granicu od 5000 smrtnih slučajeva od početka epidemije.

Testirano je 17.530 osoba, a potvrđeno je 5226 novih slučajeva zaraze. Porastao je i broj pacijenata na respiratoru, sad ih je 242. Na bolničkom liječenju je ukupno 6577 građana.

Od ponedjeljka su djelomice ublažena ograničenja i od jutros u šest sati na snazi je ostala zabrana rada trgovačkim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima. Sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat, a svi ostali objekti i uslužne djelatnosti do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara po osobi ili posjetitelju.

Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.

“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom, ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je jučer član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković, i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela Stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.

Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.

Rekao je da ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.

Petodnevni lockdown u Srbiji nije pomogao

No podaci pokazuju da petodnevno zatvaranje, blaže nego li je to tražio medicinski dio Kriznog stožera, nije pridonijelo zaustavljanju širenja infekcije.

Ministarstvo zdravstva je, zbog povećanog prijema pacijenata, početkom tjedna ponovno u covid-sustav vratilo beogradski Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa, dok liječnici i dalje upozoravaju da je zdravstveni sustav preopterećen.

U kampanji masovne imunizacije ovaj tjedan je počelo i cijepljenje studenata, nakon što su testiranja pokazala da ih se dnevno zarazi više od 30.

U Beograd je u ponedjeljak stigla i nova isporuka s dodatnih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTecha, a sve su učestaliji apeli da se u procjepljivanju populacije na punktove za cijepljenje mogu javljati i građani koji nisu službeno prijavljeni u e-sustavu.

Srbijanske zdravstvene vlasti nastoje dodatno omasoviti kampanju i slanjem mobilnih timova u ruralne sredine kako bi što većem broju stanovnika bilo omogućeno da primi jedno od četiri cjepiva koja Srbija koristi, uz dosadašnji visok postotak cijepljenih i docijepljenih građana.

Crnogorski epidemiolozi traže lockdown, vlada ga ne želi uvesti

U Crnoj Gori u četvrtak je prijavljen 441 novi slučaj zaraze, a šest osoba je preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore hospitalizirano je 146 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih su 84 životno ugrožena.

Crna Gora je u srijedu objavila nove epidemiološke mjere koje će vrijediti do kraja ožujka, a odnose se na općine Berane i Šavnik. Među mjerama su zabrana ulaska i izlaska iz ovih općina, kretanje od 21 do 5 sati ujutro, okupljanje na otvorenom te rad ugostiteljskih objekata, trgovačkih i fitness-centara.

Epidemiolozi tjednima predlažu uvođenje lockdowna, ali vlada to do sada nije prihvatila.

“Zatvaranje je gubitnička politika, time priznajete da ste društvo koje ne može kontrolirati mjere”, kazao je crnogorski ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

U Crnog Gori su popunjene dvije trećine kapaciteta u covid-bolnicama.

U Sloveniji broj novozaraženih i dalje raste

U posljednja dva tjedna u Sloveniji raste broj zaraženih i hospitaliziranih pacijenata pa vlada razmišlja o novom zatvaranju od početka travnja, potvrđeno je u četvrtak na vladinoj konferenciji za novinare.

Jučer su potvrđena su 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom.  

Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da je Slovenija “jako zakoračila” u treći val epidemije koronavirusa, uglavnom zbog “bitno većeg” širenja britanske varijante virusa, tako da u zadnja dva tjedna broj potvrđenih zaraza raste za 25 slučajeva dnevno.

“Na intenzivnim odjelima zapaža se porast broja mlađih pacijenata, a udio britanske inačice virusa među zaraženima je sve veći”, upozorio je.

On je potvrdio da je vlada na sinoćnjoj sjednici donijela odluku po kojoj će se u zemlju od petka moći ulaziti samo s negativnim PCR testom, a ne s brzim testom kao do sada, uz vrlo rijetke izuzetke poput osoba koje preko granice obrađuju svoju zemlju, uz uvjet da se vrate u roku od deset sati.

Negativni PCR test bit će i uvjet za izlazak iz karantene, a ne samo broj dana kao dosad.

Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown

Poklukar je kazao da je vladina stručna skupina za covid-19 zbog širenja virusa i jačanja epidemije predložila “zatvaranje dijelova društvenog života”, dodavši da odluka na kraju mora biti politička. Mediji prenose da su epidemiolozi vladi predložili novo zatvaranje u trajanju od dva tjedna.

Do sada je Slovenija dobila oko 350 tisuća doza cjepiva, a za travanj joj je obećano još 347 tisuća doza, među kojima i prve pošiljke cjepiva Johnson&Johnsona.

Prema podacima vlade, u Sloveniji su jučer potvrđena 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom, uz udio pozitivnih nalaza od 18.1 posto. Prosjek dnevno zaraženih u zadnjih sedam dana iznosi 887, a umrle su još četiri osobe pa je broj umrlih od posljedica covida-19 od početka epidemije povećan na 3998.

Broj hospitaliziranih i dalje se povećava pa ih je trenutno 501, od čega 107 na intenzivnim odjelima. Sedmodnevna incidencija zaraze trenutno je 545, a 14-dnevna 294.

Mađarska prva u svijetu po stopi smrtnosti

Mađarska, koju je preplavio treći val epidemije covida-19, prošlih je sedam dana imala najvišu stopu smrtnosti u svijetu.

Broj umrlih je skočio za više od 40 posto u usporedbi s prethodnih sedam dana i dosegnuo novi dnevni vrhunac u četvrtak s 272 umrla.

Pogoršanje situacije je dovelo tu zemlju s 9.8 milijuna stanovnika na prvo mjesto u svijetu za to razdoblje, s 15.7 umrlih na 100.000 stanovnika, ispred Češke, BiH, Slovačke i Bugarske.

Zaraze su buknule nakon pojave britanske varijante u veljači. Tijekom posljednja 24 sata u Mađarskoj je bilo nešto manje od 10.000 novooboljelih.

“Bolnice su preplavljene priljevom oboljelih, blizu 12.000 trenutačno, a nedostaje osoblja”, upozorila je ovog tjedna Udruga mađarskih liječnika (MOK). 

“Operacijske dvorane su zatvorene, a njihovi respiratori se koriste za pacijente oboljele od covida”, navodi jedan dužnosnik udruge u priopćenju i uspoređuje situaciju s onom u Bergamu u proljeće 2020.

Ublažavanje mjera u Mađarskoj tek kad se cijepe 2.5 milijuna ljudi

Mađarske vlasti pokušavaju smiriti javnost, a Gergely Gulyas, šef ureda Viktora Orbana, izjavio je da je stanje teško, ali da sustav ima kapaciteta suočiti se s tim velikim brojevima.

Vlada se u zaustavljanju širenja virusa oslanja na kampanju cijepljenja.

Mađarska, jedina članica Europske unije koja primjenjuje kinesko cjepivo Sinopharm i rusko Sputnik V, uz ona koja joj isporučuje Bruxelles (Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca), nakon Malte je cijepila najviše u Europskoj uniji.

Do danas je više od 1.7 milijuna ljudi ili 18 posto stanovništva primilo najmanje jednu dozu. “Čim budu cijepljena 2.5 milijuna ljudi, mjere ograničenja će moći biti ublažene, a škole će održavati nastavu, najranije 12. ili 19. travnja”, naglasio je Gulyas.

U Italiji raste broj zaraženih, dnevno umire više od 400 osoba

U Italiji se danima bilježi kontinuirani porast broja oboljelih od koronavirusne bolesti, dok zemlja uvodi sve snažnije mjere ograničenja kako bi zaustavila širenje zaraze, prenose svjetske agencije.

U srijedu je evidentirano 21.267 novozaraženih koronavirusom, u utorak 18.765, u ponedjeljak 13.846 novozaraženih, pa je ukupni broj osoba koje su od početka epidemije zaražene tim virusom premašio 3.3 milijuna.

U zemlji svakodnevno umre više od 400 osoba, u utorak čak 551, što je najveći broj od kraja siječnja, dok se zemlja bori da ograniči treći val epidemije, potaknut novim zaraznijim varijantama virusa, i ubrza sporu kampanju cijepljenja.

Prema podacima ministarstva zdravlja, od koronavirusne bolesti ukupno je od početka epidemije u veljači 2020. umrlo 106.339 osoba.

Do sada je dano oko 8.1 milijun doza cjepiva, a obje doze primilo je tek nešto više od 2.5 milijuna ljudi, odnosno oko četiri posto stanovništva.

Premijer Mario Draghi, koji je prošlog mjeseca stupio na dužnost, obećao je veliko ubrzanje cijepljenja upozoravajući na kaos u pojedinim regijama.

Draghijeva vlada namjerava utrostručiti tempo cijepljenja na 500.000 doza dnevno do sredine travnja s nadom da će postići kolektivni imunitet do kraja ljeta.

Austrija zatvara sve što nije nužno, za odlazak frizeru potreban negativan test

U Austriji je danas potvrđeno 3289 novih slučajeva zaraze. Ovaj brojka je daleko manja od rekordnih gotovo 10 tisuća koje su imali sredinom studenog, ali Austrijance zabrinjava rast broja zaraženih koji traje od početka veljače. U četvrtak je preminulo 30 osoba kod kojih je ranije potvrđena infekcija. 

U Austriji je koronavirus do sada preboljelo gotovo pola milijuna ljudi, a živote je izgubila 9151 osoba.

Ministar zdravstva Rudolf Anschober upozorio je na “prijeteći kolaps” na odjelima intenzivne njege u istočnoj Austriji.

Sve trgovine osim prehrambenih se u istočnoj Austriji zatvaraju od 1. do 6. travnja. Trgovine su i inače zatvorene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Uskrsni praznici za đake će se u trima provincijama produljiti s jednog na dva tjedna ili će se drugi tjedan nastava odvijati na daljinu. Učenici prije povratka u školu moraju imati negativan test.

Zaposlenici koji ne mogu raditi od kuće moraju se testirati jednom tjedno, a negativan PCR test moraju imati i svi koji se vrate na posao nakon 7. travnja. 

7. travnja se otvaraju i frizerski saloni, ali i za odlazak frizeru Austrijancima će trebati negativan test.

Maske za lice, obavezne u javnom prijevozu i trgovinama, morat će se nositi i u ostalim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom u slučaju da se radi o većim okupljanjima.

U Poljskoj više od 30.000 novih slučajeva

U četvrtak je Poljska zabilježila 34.151 novi slučaj koronavirusa, najvišu razinu od početka pandemije, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva.

Još 579 ljudi umrlo je od covida-19, čime je ukupni broj umrlih narastao na 50.340.

“Stanje u Poljskoj gore je nego za vrijeme jesenskih vrhunaca pandemije jer više ljudi mora biti hospitalizirano, unatoč usporedivom broju slučajeva”, rekao je ministar zdravstva Adam Niedzielski. Jedini gori dan je bio 24. studenog, kada je potvrđeni broj novih slučajeva iznosio rekordna 32.733.

Britanska varijanta koronavirusa, mnogo zaraznija od originalnog široko rasprostranjenog virusa, sada je dominantna u Poljskoj.

Otprilike tri četvrtine svih bolničkih kreveta i respiratora su zauzete, iako mediji izvještavaju o bolnicama koje više nemaju slobodne krevete za pacijente s koronavirusom.

“U sljedećim danima Poljska može očekivati ​​još veći broj infekcija i onih kojima je potrebna bolnička skrb”, rekao je Niedzielski tijekom konferencije za novinare.

Ako se to ostvari, uvest će se izvanredno stanje, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.

Poljska postrožila mjere

Od subote će Poljska zatvoriti dječje vrtiće i kozmetičke salone, a na vjerskim događanjima morat će se ograničiti broj sudionika. U prodavaonicama većim od 100 četvornih metara broj kupaca ograničit će se na jednog na 20 kvadrata, dok će velike trgovine namještajem biti zatvorene.

Nove mjere trajat će sve do 9. travnja. Hoteli, bazeni, teretane i vanjski sportski sadržaji već su zatvoreni za javnost, a škole će raditi isključivo na daljinu. 

Premijer Mateusz Morawiecki i ministar zdravstva Adam Niedzielski u četvrtak su apelirali na Poljake da ne sudjeluju u velikim obiteljskim okupljanjima tijekom predstojećih uskrsnih blagdana.

Merkel povukla odluku o strogom lockdownu za Uskrs, ne zna se što slijedi

Njemačka kancelarka Angela Merkel povukla je u srijedu odluku o dodatnim ograničenjima koja su trebala biti uvedena za Uskrs nakon oštrih kritika te odluke.

Merkel je sudionicima izvanredno zakazanog sastanka kazala da se neće primijeniti sporazum koji su ona i premijeri postigli u utorak rano ujutro o mjerama koje bi trebale vrijediti za Uskrs, po kojem je većina trgovina trebala biti zatvorena, a broj ljudi na obiteljskim susretima dodatno ograničen.   

Kritike kojima je dočekan taj dogovor od prije dva dana odnosile su se ponajprije na to da su, unatoč maratonskim razgovorima kancelarke i pokrajinskih premijera, ključni elementi sporazuma zapravo ostali nejasni. 

Za sada se ne zna je li postojao alternativni plan za obuzdavanje snažnog trećeg vala infekcija koronavirusom.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su produljenje zatvaranja do 18. travnja te su pozvale građane da tijekom uskrsnih blagdana pet dana ostanu kod kuće kako bi slomili treći val pandemije koronavirusa, objavila je rano u utorak kancelarka.

Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštrije stajalište u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.

S druge strane, sve je veće nezadovoljstvo njemačkih građana strogim mjerama, a vladajuća Merkelina Kršćansko-demokratska unija (CDU) bilježi snažan pad popularnosti uoči izbora predviđenih za rujan.

Francuska zabranila okupljanja više od 6 osoba na otvorenom

U cijeloj Francuskoj zabranjeno je okupljanje više od šest osoba na otvorenom kako bi se pokušalo zaustaviti širenje epidemije covida-19, navelo je u srijedu navečer ministarstvo unutarnjih poslova. 

Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin tražio je od državnih predstavnika u regiji strogu primjenu tog pravila u 16 departmana u kojima virus jako cirkulira, uključujući parišku regiju, sjever zemlje i područje Nice, precizira njegov ured.

“Pandemija covida-19 ponovno jača u gotovo svim dijelovima Francuske”, rekao je jučer ministar zdravstva Olivier Veran, dodajući da će se zatvoriti još tri departmana, među kojima i onaj u kojemu je grad Lyon.

Pariška regija i dobar dio sjeverne Francuske već su u trećem lockdownu. Ondje uglavnom rade samo dućani s nužnom robom, a kretanje je ograničeno na najviše 10 kilometara od kuće.

“Pandemija covida-19 ubrzava se gotovo svugdje u Francuskoj”, rekao je Veran, dodajući da će pritisak na bolnički sustav nastaviti rasti u sljedećim danima.

Francuska je u četvrtak objavila da ima 225 novih smrtnih slučajeva, ukupno 93.378, kao i 45.641 novi slučaj zaraze.

“Pokazala se potreba za proširenjem zaštitnih mjera u trima departmanima: Rhoneu (na istoku), Aubeu (na sjeveroistoku) i Nievreu (u sredini)”, rekao je ministar na tiskovnoj konferenciji.

Nove restrikcije stupaju na snagu u petak u ponoć.

Među tim mjerama su i zabrana putovanja između regija i smanjivanje broja učenika u razredima u srednjim školama na pola.

U četvrtak je na intenzivnoj skrbi bilo više od 4700 bolesnika, a prošlog tjedna je premašen broj od 200.000 novozaraženih, prvi put od početka studenog.

Premda je istaknuo da “trend nije dobar”, ministar zdravstva je ponovo opravdao odluku da se ne uvodi stroga karantena i ne zatvaraju škole na nacionalnoj razini.

Belgija ide u novi lockdown

Belgija će u subotu na četiri tjedna zatvoriti škole, trgovine, osim prehrambenih, i frizerske salone, u oštroj karanteni koja se uvodi zbog trećeg vala zaraza koronavirusom.

Varijanta virusa prvi put otkrivena u Britaniji postala je dominantna u zemlji te se udvostručio broj pacijenata oboljelih od covida-19 u bolnicama.

Belgija je jedna od 19 država EU s porastom zaraze.

“Suočavamo se s trećim valom. Slomit ćemo ga, kao i prijašnji”, rekao je premijer Alexander De Croo. “Odlučili smo se za kratkotrajnu bol. Tešku smo odluku donijeli, ali da nismo, posljedice bi bile ozbiljnije.”

Škole će se zatvoriti od ponedjeljka, tjedan dana ranije nego što je planirano prije uskrsnih blagdana, a ponovo će se otvoriti 19. travnja. 

Belgijci će u trgovine samo uz dogovor

U trgovine koje nisu nužne, poput onih s odjećom, Belgijci će moći ići samo uz dogovor, a večernji policijski sat ostat će na snazi ​​od 22 sata u Bruxellesu i drugdje od ponoći. Ubuduće će se vani smjeti okupiti samo četiri osobe, a dosad ih se smjelo okupiti 10.

Frizerski i kozmetički saloni zatvorit će se samo nekoliko tjedana nakon što im je omogućeno ponovno otvaranje.

U Belgiji je od covida-19 umrlo više od 22.000 ljudi, što je među najvećim stopama smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu. Broj zaraženih, kojih je tri mjeseca dnevno u prosjeku bilo 2000, sada je više nego dvostruko veći.

Finska predlaže zatvaranje Helsinkija

Finska vlada je u srijedu predložila zatvaranje u njihove domove stanovnika pet gradova, uključujući prijestolnicu Helsinki, kako bi se suzbio porast zaraza koronavirusom i hospitalizacija. 

Prvo zatvaranje Finaca u njihove domove u pandemiji covida-19 podložno je glasanju u parlamentu i ocjeni ustavnopravnog odbora.

Vlada je ranije u ožujku zatvorila restorane i srednje škole diljem zemlje. Nordijska nacija s 5.5 milijuna stanovnika zabilježila je ukupno 73.516 zaraza i 811 umrlih. Jedna je od najmanje pogođenih zemalja u Europi. 

“Ovo su sad gradovi s najtežom epidemiološkom situacijom, ali popis se može ažurirati ako se situacija promijeni”, rekao je za Reuters Paivi Anttikoski, šef komunikacija u premijerovom uredu. 

Stanovnici tih gradova moći će napuštati svoje domove samo iz nužnih razloga poput nabavke hrane ili putovanja u drugi dom. Nepoštivanje mjera novčano će se kažnjavati.

Švedska zatvorila kafiće, restorane i vojnu školu

Pandemija je vrlo raširena u Švicarskoj te je savezna vlada za nekoliko tjedana produljila određena ograničenja kao što su zatvaranje barova i restorana, uključujući terase.

Britanska varijanta covida-19 toliko je zarazna da je, po svemu sudeći, primorala švicarsku vojsku na zatvaranje obrazovnog centra specijaliziranog za borbu protiv – bakterioloških (bioloških), kemijskih i nuklearnih prijetnji. 

Pedeset devet vojnika bilo je pozitivno na covid-19 u vojnoj školi NBC 77 u mjestu Spiez, u središnjem dijelu Švicarske, a još 87 osoba moralo je u izolaciju, objavilo je ministarstvo obrane. 

Škola pruža osnovna znanja vojnicima i časnicima u području nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji (NBC), stoji na njezinoj mrežnoj stranici, no sada ima samo 200 vojnika i nastava je “privremeno morala biti prekinuta”.

Analizom su za sada utvrđene zaraze britanskom varijantom B.1.1.7 virusa SARS-Cov-2, koja je zaraznija od prvog virusa koji se pojavio u Švicarskoj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu