Hrvatska
TKO NE BI SMIO DOBITI ASTRAZENECU? Pavić Šimetin: “Samo oni s alergijama na sastojke”
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin komentirala je aktualnu situaciju s cjepivom u razgovoru sa Zoranom Šprajcom u RTL Direktu.
Osjećate li se vi u HZJZ-u odgovornima zbog toga što smo došli u situaciju da se moramo krpati jer je netko donio očito krivu odluku da se najviše naruči cjepiva kojeg nema?
“AstraZenecino cjepivo bio je prvi ugovor koji je EK predložila zemljama članica, tada je to cjepivo bilo u trećoj fazi kliničkih istraživanja, bilo je naprednije od drugih cjepiva. Uvjeti ugovora su bili dobri.”
Došlo je do problema u cijepljenju tada, moglo se naslutiti i tada prijeći na Pfizer, Modernu..
“Moglo se tek u prosincu naslutiti da su ove dvije firme ispred AstraZenece. Ukupno smo rezervirali više Pfizerovog cjepiva sada, a i danas su išle nove narudžbe za Pfizer cjepivo. Nije AstraZenecino vodeće, a ukupno kad gledamo možda je to nekakva četvrtina cjepiva za AstraZenecu, ostalo drugi proizvođači. HZJZ je prvenstveno zdravstvena ustanova, cijena nije bila faktor po kojem se odlučivalo.”
Do kraja ožujka trebamo dobiti 420 tisuća doza cjepiva – hoćemo li to ostvariti?
“U međuvremenu je za 80 tisuća AstraZeneca smanjila isporuke, a Pfizer je povećao 20 tisuća. Do kraja mjeseca smo na gubitku od oko 60 tisuća doza cjepiva.”
Mislite li da bi bilo bolje dati samo jednu dozu, povećati imunitet?
“24. veljače je HZJZ napravio preporuku da se kod AstraZenecinog cjepiva radi razmak 12 tjedana, a kod Pfizera 6 tjedana. S namjerom da se što više ljudi obuhvati s jednom dozom za početak, to je solidaran pristup.”
Sad se nitko ne cijepi drugom dozom?
“Tako je, u ožujku mi zapravo cijelo vrijeme cijepimo prvom dozom, to je ta druga faza cijepljenja kad se cijepe osobe s kroničnim bolestima i starije osobe. Jedino što se druga doza odnosi je na ove koji su u prvoj fazi primili prvu dozu, njima sad ističe razdoblje za primanje druge doze.”
Pregovori s Rusima, Kinezima – to je stalo?
“Ne bih rekla da smo stali s pregovorima, najvažnije je da su stručnjaci u razgovorima vezanim s oba cjepiva.”TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kontraindikacije na AstraZenecino cjepivo – koji ljudi ne smiju dobivati to cjepivo?
“Jedina kontraindikacija je alergija na sastojke cjepiva, prvenstveno na prvu dozu.”
Kažu da sa zgrušavanjem krvi imaju najviše problema, smiju li svi dobiti ovo cjepivo?
“Nije takva kontraindikacija navedena. Imamo privremenu – ako osoba u trenutku cijepljenja ima povišenu temperaturu ili akutnu bolest u trenutku cijepljenja. Pitanje te tromboembolije u anamnezi je jako diskutabilno. Ako slučajno i dođe do povezanosti cjepiva i tromboembolije, pitanje je kako će se postupiti.”
Provjerava li se imaju li osobe covid, odnosno jesu li imale?
“Da. Nakon prebolijevanja korone ne cijepi se oko 3 do 6 mjeseci nakon preboljenja. Doktori opće prakse provjeravaju.”
Hoće li građani brže doći do cijepljenja ako se obrate doktoru opće prakse ili preko interneta?
“Starijim osobama i onima s kroničnim bolestima je bolje da se obrate liječnicima opće prakse.”
Ja sam se prijavio na oba sustava. Liječnik nije znao da sam se prijavio putem interneta…
“On bi mogao provjeriti jeste li se vi prijavili. Ne bi trebao provjeriti, ali može. Kad se unesu podaci u sustav, u bazu, onda se drugi sustav izbacuje.”
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







