Connect with us

Hrvatska

HZJZ se oglasio o povezanosti između AstraZenece i poremećaja zgrušavanja krvi

Objavljeno

-

Niz europskih zemalja je zaustavio cijepljenje protiv koronavirusa cjepivom AstraZenece nakon što je nekoliko osova umrlo od poremećaja zgrušavanja krvi nakon primanja cjepiva. Kako je objavila Agencija za lijekove u petak, i u Hrvatskoj je umrla jedna osoba koja se dovodi u sličnu sumnju. Riječ je o ženi u dobi od 91 godine koja je umrla od tromboembolije tri dana nakon cijepljenja cjepivom kompanije AstraZeneca. Oglasio se i HZJZ.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Vezano uz pojavu informacija o slučajevima stvaranja krvnih ugrušaka i obustavljanju cijepljenja ovim cjepivom u nekoliko zemalja članica Europske unije iz predostrožnosti, želimo izvijestiti da prema izvješću Povjerenstva za ocjenu rizika na području farmakovigilancije pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA):

  • nema uzročno-posljedične povezanosti između primjene cjepiva COVID-19 Vaccine AstraZeneca i poremećaja zgrušavanja
  • korist primjene predmetnog cjepiva nadmašuju rizike
  • cjepivo se treba nastaviti primjenjivati.

Nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost poremećaja zgrušavanja i cijepljenja:

Povodom smrtnog ishoda jedne osobe u Austriji zbog višestruke tromboze (stvaranje krvnih ugrušaka u krvnih žilama) te razvoja plućne embolije nakon cijepljenja sa AstraZencinim cjepivom u druge osobe, Europska agencija za lijekove (EMA) je po žurnom postupku pokrenula pregled postojeće te zatražila dostavu dodatne dokumentacije od strane proizvođača.

S obzirom da tromboembolijski događaji, uključujući i duboku vensku trombozu, nisu navedeni kao moguće nuspojave u odobrenim dokumentima o cjepivu koji sadrže informacije o nuspojavama iz provedenih kliničkih ispitivanja te cijepljenja u široj populaciji, ovi poremećaji zgrušavanja krvi shvaćeni su kao sigurnosni signal tj. informacija o novom ili nepotpuno dokumentiranom štetnom događaju koji je potencijalno uzrokovan lijekom i koji zahtijeva daljnju istragu.

Hitni postupak procjene detektiranog sigurnosnog signala provodi Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove. PRAC će nastaviti ocjenu tromboembolijskih događaja uz primjenu predmetnog cjepiva.

Trenutno dostupne informacije ukazuju da broj tromboembolijskih događaja u cijepljenih osoba nije veći od broja koji je zabilježen u općoj populaciji. Tako je do 10. ožujka 2021. godine prijavljeno 30 slučajeva tromboembolijskih događaja na približno 5 milijuna ljudi cijepljenih cjepivom COVID-19 Vaccine AstraZeneca u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), što je značajno manje od očekivanog broja tromboembolija u općoj populaciji koje se dogode neovisno o cijepljenju.

Stoga je preliminarna ocjena Povjerenstva da korist primjene predmetnog cjepiva i dalje nadmašuje rizike te se za vrijeme trajanja ocjene cjepivo može nastaviti primjenjivati. Naime, poremećaji zgrušavanja su vrlo rano tijekom pandemije prepoznati kao opasan i prognostički vrlo nepovoljan događaj tijekom same bolesti COVID-19, koji je nerijetko povezan i sa smrtnim ishodom. Odbijanjem cjepiva kod kojeg nije potvrđena uzročno-posljedična povezanost sa tromboembolijskim događajima u pandemijskim uvjetima osobe, naročito one koje pripadaju prioritetnim skupinama za cijepljenje, se izlažu povećanom riziku zaražavanja i obolijevanja od COVID-19, sa svim popratnim komplikacijama, uključujući i razvoj tromboza i embolija.

Spomenute osobe u Austriji cijepljene su serijom ABV5300 cjepiva, pa su one države koje imaju istu seriju iz predostrožnosti privremeno zaustavile cijepljenje, dok se ne isključi uzročno-posljedična povezanost ovih događaja. Navedena serija nije stavljena u promet u Republici Hrvatskoj, no iz predostrožnosti je istragom obuhvaćena serija ABV3025 koja je dostupna u RH. Prema navodima HALMED-a, preliminarna istraga pokazuje da nema odstupanja od dobre proizvođačke prakse koja bi mogla utjecati na kakvoću predmetnih serija cjepiva.

Kao što su prenijeli mediji, Svjetska zdravstva organizacije se također oglasila s tvrdnjom da nema opravdanja za prestanak cijepljenja cjepivom tvrtke AstraZeneca jer da nema utvrđene uzročno-posljedične povezanosti između tromboembolije i cijepljenja.

Praćenje nuspojava:

Sva cjepiva protiv COVID-19 podvrgnuta su tzv. pojačanom praćenju kao zakonski propisanom načinu praćenja sigurnosti svakog novog lijeka (cjepiva) koji je odobren za stavljanje u promet. U sklopu pojačanog praćenja prikupljaju se prijave sumnji na nuspojave koje analizira i ocjenjuje zajedničko Povjerenstvo HALMED-a i HZJZ-a. Nuspojave na cijepljenje, kao i na druge lijekove mogu prijaviti liječnici koji provode cijepljenje na obrascu HALMED-u i HZJZ-u, a također mogu prijaviti i građani odnosno osobe koje su se cijepile putem online obrasca na internetskim stranicama HALMED-a.

Hrvatsko iskustvo u cijepljenju protiv COVID-19:

Prema preliminarnim podacima iz baze eCEZDLIH&eCIJEPIH u Hrvatskoj je do 11. ožujka utrošeno 84.581 doza cjepiva AstraZeneca, 178.377 cjepiva Pfizer–BioNTech te 23.063 doza cjepiva Moderna. U Hrvatskoj je do 12. ožujka 2021. godine zabilježeno 1.408 prijava sumnji na nuspojave cjepiva čemu se više podataka može pronaći na poveznici:

Do sada u Hrvatskoj nije zaprimljena niti jedna prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem cjepivima protiv bolesti COVID-19. Zabilježena je jedna prijava plućne embolije sa smrtnim ishodom u 91-godišnje osobe koja je vremenski povezana s primjenom cjepiva COVID-19 Vaccine AstraZeneca, međutim iz trenutačno dostupne medicinske dokumentacije nije moguće ocijeniti uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem. Zatražena je dodatna dokumentacija kako bi se mogla ocijeniti uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda.

S obzirom na sve navedeno, u Hrvatskoj je neophodno kontinuirano nadalje provoditi cijepljenje cjepivom proizvođača AstraZeneca, kao i proizvođača Moderna i Pfizer, sukladno Planu cijepljenja.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu