Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) objašnjavao je u Točki na tjedan kakav pothvat predstavlja organizacija lokalnih izbora, kad su počele pripreme, kako animirati maturante da izađu na izbore i hoće li sada na izborima nešto biti drugačije zbog pandemije.

“DIP je krenuo odmah u jesen, čim smo dovršili parlamentarne izbore u srpnju, čim smo dovršili nadzor financijske promidžbe”, objasnio je Hojski da DIP zapravo nije imao nikakvu pauzu.

Rekao je da će epidemiološki okvir biti jedno od uvjetovanosti organizacije izbora u svibnju:

“Planiramo krajem ožujka ponovno razgovarati s HZJZ-om.”

Na prošlim izborima, kazao je, DIP je od HZJZ-a dobio niz preporuka ponašanja i organiziranja prije i na samim izborima, kako prikupljati potpise, održavati skupove, pristupati samom glasanu… Mora se organizirati glasanje i osobama koje su bolesne:

“Ne samo onima u samoizolaciji, nego i onima koji imaju covid-19. To će sve biti, pretpostavljam, kao i na parlamentarnim izborima, kako smo tada napravili tehničku uputu, tako će biti i sada.”

“Ovo su apsolutno najzahtjevniji izbori za pripremu”, kazao je i pobrojao da na lokalnim izborima valja organizirati listiće za općinska vijeća, gradska vijeća, županijske skupštine, pa izbore načelnika, gradonačelnika, župana, sve skupa 1152 vrste glasačkih listića, plus, rekao je, 70-ak listića za zamjenike načelnika iz redova nacionalnih manjina, kao i 10-ak listića za Hrvate na mjestima gdje su u manjini, pa oni biraju zamjenika načelnika općine.

Tu je problem i s područjima koja su pogodili potresi, na kojima mjestimično ima problema s mjestima organiziranja glasanja. Usto, problem je i sa sjedištima izbornih povjerenstava u Sisku, Petrinji na razini grada, te u Sisačko-moslavačkoj županiji. Od Stožera se očekuje da pripremi kontejnere za to.

“Ovo su jedini izbori na kojima prema zakonu glasate u mjestu prebivališta”, kazao je.

Govorio je i na koji način maturanti reagiraju na izbore i kako ih se animira da im pristupe. Kazao je da prije prezentacije maturantima, oko petine njih običava reći prije prezentacije da će izaći na svoje prve izbore, dok nakon prezentacije to kaže čak do 80 posto njih.

“Oni u principu kažu da im nisu zanimljivi kandidati. Onda ih ja pitamo koliko su se interesirali za njih, a oni kažu da nisu baš puno”, objasnio je.

“Pitaju kako može odlučivati njihov glas. Onda im ja dam nekoliko primjera gdje je doslovno odlučivao jedan glas. 2009. na lokalnim izborima u Zlatar Bistrici imali ste u drugom krugu za općinskog načelnika rezultat 521 prema 521. 2017. na izborima u Gradu Starom Gradu bilo je 721 prema 721 u drugom krugu i doslovno je jedan glas odlučivao. Interesantno je da je u trećem krugu izašlo 20-ak posto birača više”, rekao je, a naveo je i jedan primjer s izbora na nacionalnoj razini:

“Imali smo jedan zanimljiv slučaj na europarlamentarnim izborima 2014. kada jedna lista nije ušla u Europski parlament za 68 glasova. Kada vidite da je oko 7000 biračkih mjesta, znači da je na svakom jedanaestom biračkom mjestu falio samo jedan glas.”

Za izbornu pismenost na osnovnoj razini, Hojski je rekao da su mladi, generalno gledajući, pristojno informirani.,