magazin
OLOVO, MASTI, MIŠJA DLAKA… Nećete vjerovati od kojih se sve sastojaka proizvodi kozmetika
Rimljani su od životinjske masti pravili kreme, a jedna je Talijanka puderom za lice ubijala muškarce. Danas je industrija kozmetike vrijedna pola bilijuna dolara, a sastojci se pronalaze u svakom kutku planeta
Povijest nas uči da su žene oduvijek uživale u svojoj ljepoti i nastojale je istaknuti. Tako znamo da se prva kozmetika koristila još u vrijeme drevnog Egipta, oko 10.000 godina prije Krista. Egipćani, koji su bili poznati po dobroj higijeni, za svoje prepoznatljivo ocrtavanje očiju koristili su kajal ili kohl, crni pripravak čiji sastojci zapravo imaju i ljekovita svojstva.
Grkinje su bojile kosu, koristile parfeme, a pomoću bijelog olova posvjetljivale su lice. Rimljanke su koristile i sjenila za oči, britvice i kreme za depiliranje, a arheolozi su 2003. godine na obalama rijeke Temze našli vjerojatno najstariju kremu za lice, koju su prije 2000 godina koristile upravo Rimljanke. Krema je toliko sačuvana da se u njoj još vide otisci prstiju, a po sastavu je od životinjske masti, škroba i minerala kasiterita.
Žena koja je šminkom ubijala muškarce
Tijekom srednjeg vijeka Crkva je uljepšavanje lica proglasila grijehom, no to nije zaustavilo žene. Od 16. do 18. stoljeća i dalje je bilo poželjno posvjetljivati lice, a koristio se i crveni oker kao rumenilo. Zahvaljujući Kinezima, od 17. stoljeća počinju se koristiti i četkice za zube. Tijekom 18. stoljeća čupale su se obrve, bojile u crno, a neko vrijeme na lice su se lijepile umjetne obrve napravljene od mišje dlake.
No uvjerljivo najbizarnija priča dolazi iz Italije, gdje je u 17. stoljeću živjela prava femme fatal. Giulia Tofana tvrdila je da proizvodi kozmetički preparat za lice, ali je zapravo bila riječ o smrtonosnom prahu. Tofani su se javljale žene koje su poželjele ubiti muža, a činile su to tako što bi ovaj prah bez mirisa i okusa nanijele na obraze. Kad bi ih muškarac poljubio u obraz, u organizam bi unio smrtonosne doze arsena, olova i otrovne biljke velebije. Tako je Giulia pomogla oko 600 žena pri ubojstvu svojih muževa, koji su tjednima polako umirali ne znajući zašto, ali imajući vremena napisati oporuku.
Industrija kozmetike danas
Sve do 1909. šminka je bila namijenjena za elitu, kazalište i filmske setove, a onda je poljski kozmetičar Maksymilian Faktorowicz (poznat i kao Max Factor) otvorio prvu prodavaonicu kozmetike u Los Angelesu. Danas je industrija kozmetike vrijedna oko 532 milijarde dolara, sofisticirana proizvodnja usavršena je do posljednjeg detalja, a podrijetlo nekih sastojaka u kozmetici moglo bi vas iznenaditi.
Ekstrakt meteorita
Najegzotičniji sastojak kozmetike mogao bi biti ekstrakt meteorita, s obzirom na to da mu je podrijetlo iz svemira. Ovaj ekstrakt koristi se u skupim kremama zato što sadrži kalcij, željezo i magnezij te minerale i komponente koji su nepoznati na Zemlji. Njegova je svrha pomlađivanje kože.
Plinovi izobutan i propan
Plin izobutan koristi se u kozmetičkim preparatima, kao što su kreme. INA ga proizvodiu svojim Objektima frakcionacije Ivanić Grad (OFIG) i najviše ga izvozi u Italiju, gdje se koristi u kozmetičkoj industriji. U OFIG-u proizvode i propan, koji se nerijetko nalazi u raznim sprejevima kao potisni plin, a moguće ga je pročistiti do vrhunske kakvoće bez mirisa, tako da se koristi u kozmetičkim industrijama.
Puževa sluz
Puževa sluz sadrži mucine, skupinu proteina bogatih aminokiselinama s jakim kapacitetom zadržavanja vode, a dodaju ih u kreme i losione za kožu. Puževa sluz popularan je sastojak u korejskoj kozmetici, a istraživanja su pokazala da pomaže u formiraju kolagena i elastina te pri hidrataciji kože.
Kolagen
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i pripada strukturnim bjelančevinama. Važan je građevni dio kože, mišića, zglobnih hrskavica i svih vezivnih tkiva. Zato se kolagen životinjskog podrijetla stavlja u dodatke prehrani ili u kozmetičke preparate. No znate li kako se dobiva? Kuhanjem kože, kostiju i ligamenata krava, svinja ili riba.
Aktivni ugljen
Poznat kao sastojak koji uklanja toksine iz kože, aktivni ugljen postao je pravi hit u kozmetičkoj industriji 2016. godine. Ugljen se koristi u kremama, vlažnim maramicama za skidanje šminke, sapunima, maskama za lice ili u pastama za izbjeljivanje zubi.
Kozmetička industrija neprestano se razvija i na tržištu se redovno pojavljuju novi trendovi. Tako ste možda čuli za kozmetiku koja sadrži pčelinji otrov, razne alge, jaja ili ulja sjemenki. I dok neki od sastojaka nemaju snažno znanstveno zaleđe, drugi su tijekom duge povijesti opravdali svoju svrhu.
magazin
Upoznajte Zvonimiru i Anu! Dvije zadarske umjetnice čiji su radovi idealan poklon ovog Božića!
„Vrijeme je darivanja” – izraz koji označava upravo sadašnji period godine kad se slavi ljubav, pažnja i zajedništvo. Vrijeme je to kada se razmjenjuju pokloni, male sitnice, koji pokazuju našu zahvalnost i pažnju prema onima koje volimo.
Stoga nije ni čudno da baš u ovo Božićno vrijeme pomno biramo darove koje ćemo udijeliti svojim najmilijima.
Manifestacija Đir po gradu predstavlja vam dvije umjetnice čiji radovi mogu postati upravo vaši pokloni. Upoznajte dvije Zadranke, Zvonimiru i Anu!
Zvonimira Karavida, akademska kiparica iz Zadra, poznata je po jedinstvenim radovima izrađenim tehnikom staklene fuzije, a najpoznatija je po svojim staklenim periskama s kojima je ostvarila više izložbi. Njene skulpture, inspirirane morem, svjetlom i prirodom, često minimalističke i prozračne, odišu bezvremenskom elegancijom. Staklo, krhko, a istovremeno snažno, odabire kao medij kroz koji prenosi emocije i priče, stvarajući djela koja istovremeno reflektiraju i univerzalno i osobno.
Ovih blagdana Zvonimira predstavlja novu kolekciju unikatnih ukrasa inspiriranih tradicijom i nostalgičnim motivima prošlih vremena. Kolekcija uključuje staklene konjiće, borove i pahuljice – svaki komad ručno izrađen s pažnjom na detalje i jedinstvenu teksturu. Posebno se izdvaja set „Nostalgija”, koji vraća toplinu djetinjstva kroz oblike koji podsjećaju na blagdanske dane provedene s bakama i djedovima.
Radovi Zvonimire Karavida, osim što ukrašavaju domove, idealan su odabir za poklon koji nosi priču i emociju. Njena nova kolekcija dostupna je i putem webshop-a. Više informacija pronađite na službenim društvenim mrežama https://www.instagram.com/zvonimirakaravida/ ili na stranici zvonimirakaravida.com.
Ana Kolega rođena je 1975. godine u Zadru gdje završava Srednju kemijsku školu. Godine 1997. diplomirala je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer tekstilni dizajn, a 2002. diplomirala je na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića.
Do sada je imala petnaestak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a sudjeluje i na brojnim prestižnim skupnim izložbama i kolonijama u domovini i inozemstvu. Pored slikarstva bavi se i pisanjem, ilustracijom, glazbom te kazalištem, a radila je i kao voditeljica likovnih radionica za djecu i odrasle. Članica je vokalno instrumentalne skupine Ezerki i 7/8 u Zagrebu te Teatra Verdi u Zadru. Ono što je specifično za Anu jeste činjenica što je stvorila zavidan slikarski opus u kojem granice slikarstva uspješno pomiče korištenjem suvremenih medija.
Iako Ana stvara i monokromna platna, ovu umjetnicu najčešće prepoznajemo po vedrini i paleti žarkih boja pa su njezina platna, kao uostalom i ilustracije, obojena, raspjevana i rasplesana. U Aninom se radu uz sliku često pojavljuje i tekst, a likovi koje prikazuje uvijek su u pokretu i zanosu vlastite atmosfere, preuzete iz našeg Zadra. U njezinim radovima stoga često pronalazimo vizure grada, plaže, brodove, dalmatinske ulice, ljetne boje i ljetne ljubavne avanture istkane iz Aninih osobnih životnih priča i dnevničkih zapisa.
U njezinoj malenoj galeriji, tik do Četiri kantuna, možete pronaći brojne sitnice oslikane njezinim vedrim stilom koje mogu biti idealan poklon s porukom za nekoga koga istinski volite
magazin
NOĆ U PIVOVARI / U “Brlogu” šahovska simultanka sa bivšim prvakom Hrvatske + party do ponoći!
Promocija šaha i kulture ispijanja vrhunskih piva direktno na vratima proizvođača, u organizaciji Brlog zadružne pivovare i šahovskog kluba Casper.
Saša Martinović, bivši prvak Hrvatske u šahu, igrati će istovremeno protiv 15 timova amatera i time prezentirati takvu vrstu igre koja je vrlo uzbudljiva za one koji sudjeluju i koji promatraju! Igrati odjednom protiv toliko ploča je vrlo zahtjevan zadatak, sli Saša je dokazano dorastao tome. U Brlogu je prije 3 godine odigrao protiv 20 ploča, od kojih je jednu remizirao a ostale pobijedio. Ove godine igra na 15 ploče, a oni koje se usude izazvati ga, makar u timu sa svojom ekipom – dobrodošli su. U slučaju pobjede protiv Saše, tim dobiva pun kufer piva (kufer po izboru donosi sam igrač).
Samo natjecanja odigrava se u jedinoj hrvatskoj zadružnoj pivovari na adresi Andrije Hebranga 6, Zadar. Ovo nisu svakodnevna događanja niti u većim gradovima, tako da ne propustite jedan uzbudljiv šahovski event u Zadru. A poslije šaha – tulum do ponoći.
Naziv eventa: Noć u pivovari: Šahovska simultanka + party
Vrijeme: Četrvtak 19.12.2024 u 18h
Mjesto: Brlog cooperative brewery, bar & shop, Andrije Hebranga 6, Zadar (proizvodni pogon pivovare)
FB link: https://www.facebook.com/events/1607784643494849?locale=hr_HR
Fotografije od zadnjeg takvog eventa: https://drive.google.com/drive/folders/1QPaFmwH7nueYL_v_WqfjemtweNRSXEJE?usp=drive_link
Prijave su još u tijeku, a više o samom eventu, prijavama i ostalome možete naći na Facebook linku eventa ! Prijaviti se mogu svi amateri s rejtingom ispod 2000 i to mailm na ana@brlog.hr
magazin
Objavljena lista najboljih kuhinja na svijetu: Pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Popularni gastronomski vodič Taste Atlas jučer je objavio godišnji popis najboljih svjetskih kuhinja. Najbolje ocijenjene svjetske kuhinje poredane su prema prosječnim ocjenama najbolje ocijenjenih jela i prehrambenih proizvoda svake zemlje.
Na prvom mjestu Atlasa okusa ove je godine Grčka, dok je na drugom Italija. Treće mjesto zauzela je meksička kuhinja, a slijede španjolska i portugalska kuhinja. Najlošije su ocijenjene kuhinje iz Albanije, Bolivije, Nigerije, Laosa i Nikaragve, prenosi nova.rs.
Kada su pitanje zemlje u regiji, Srbija je pobjednik i zauzima 15. mjesto, Hrvatska je na 17. mjestu, Slovenija na 56. mjestu, Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, a Crna Gora na 83. mjestu.
Najbolja ocijenjena hrvatska jela su slavonski kulen, zagorski mlinci, paška janjetina, gradele i fuži. Najbolja jela u Srbiji su pazarske mantije, leskovački ajvar, ariljska malina, komplet lepinja i leskovački roštilj. U Sloveniji su to štajersko prekmursko bučno ulje, prekmurska gibanica, krofne, krempita, i gobova juha, dok su u Crnoj Gori na vrhu liste: njeguški pršut i sir, pljevaski sir, priganice i ražnjići.