Connect with us

Hrvatska

Niz europskih zemalja ide u novi lockdown, evo pregleda

Objavljeno

-

Većina europskih zemalja ponovno uvodi zatvaranja ili djelomična zatvaranja na početku 2021. godine kako bi se izborila protiv porasta broja novozaraženih i umrlih.

Ipak, ima i zemalja koje, poput Hrvatske, olakšavaju epidemiološke mjere. Za djelomična popuštanja, uglavnom po regijama, su se odlučile Grčka, Nizozemska, Danska i Italija.

Francuska, Srbija, Češka, Španjolska i Portugal uvode pak nove, strože mjere i nova zatvaranja. Lockdown u Belgiji je produljen, a stroge mjere ostaju na snazi u Njemačkoj i Irskoj. Švedska je prije nekoliko dana postrožila mjere, no to i dalje nisu drastične mjere kakvima svjedočimo diljem Europe.

Pogledajte detaljan pregled mjera po zemljama na kraju veljače.

FRANCUSKA – Zatvaraju se dijelovi zemlje

Djelomično zatvaranje na snazi je od ovog vikenda u dijelovima Francuske koji su posebno snažno pogođeni pandemijom koronavirusa, odnosno na području Nice i obale na jugu i na sjeveru oko Dunkerquea.

Zatvaranje se odnosi samo na vikende, kada ljudi mogu izaći samo s valjanim razlogom. Dućani, osim supermarketa i ljekarni, su zatvoreni.

Valjani razlozi uključuju bavljenje sportom, odlazak u šetnju u radijusu od pet kilometara ili kupnju. To moraju dokumentirati ispunjenim obrascem.

Zatvara se francuska rivijera

Gradonačelnik Nice Christian Estrosi zatvorio je i dijelove poznate šetnice uz more, Promenade des Anglais, i plaže.

Od 18 sati u regijama oko Nice i Dunkerquea na snazi je policijski sat, kao i u ostalim dijelovima zemlje. Svi se dućani moraju zatvoriti, a nisu dopušteni ni sport niti šetnje.

Takav je policijski sat na snazi u Francuskoj već nekoliko tjedana, uz izuzetak koji čine povratak ili odlazak na posao i šetnja psa.

Premijer Jean Castex proglasio je povećano upozorenje na koronavirus u 20 administrativnih jedinica u četvrtak, a lokalne vlasti mogu razmotriti uvođenje strožih mjera. Među pogođenim regijama je i grad Pariz.

Broj novih slučajeva ponovno narastao

U Francuskoj je broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednje vrijeme ponovno narastao iznad 200.

Škole su otvorene i situacija je bila stabilna, ali se sada ponovno pogoršava.

Francuska ima ukupno od početka pandemije 3.75 milijuna zaraženih i na šestom je mjestu u svijetu po tom broju. Umrlo je gotovo 86.000 ljudi.

NJEMAČKA – Stroge mjere ostaju na snazi

S povećanjem brojki se suočava i Njemačka.

Tamo su na snazi oštre mjere, pa su tako zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, kao i škole, restorani, kafići i barovi, frizerski saloni, saloni namještaja i trgovački centri.

Privatna okupljanja svedena su na samo jednu osobu iz drugog kućanstva, a ljudi više ne smiju nositi maske izrađene kod kuće ili šalove u trgovinama i u javnom prijevozu.

Jednokratne kirurške maske ili maske s filterom (FFP2) su sada obavezne. Takve mjere u Njemačkoj ostat će na snazi barem do 7. ožujka, ali škole i frizerski saloni mogli bi se otvoriti i ranije.

Razredna nastava se ponovno pokrenula 22. veljače u više od polovice njemačkih saveznih država, uključujući i Berlin.

GRČKA – Nakon strogog lockdowna, neke mjere se popuštaju

Grčka ima nešto lakšu situaciju.

Strogi lockdown od studenog pomogao je da se smanji ogroman rast novih slučajeva zaraze, pa su tako u siječnju otvorene trgovine i osnovne škole.

No krajem siječnja u Grčkoj su se pojavile tzv. “crvene zone”, mjesta s povećanim brojem novozaraženih i umrlih, uključujući i glavni grad Atenu, pa je onda zonski uveden novi lockdown. To znači da su zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, škole, frizerski i saloni ljepote.

U Ateni, Solunu i Halkidikiju je na snazi policijski sat od devet navečer do pet ujutro tijekom tjedna, dok je preko vikenda nešto strože – od šest sati popodne do pet ujutro. U “crvenim zonama” policijski sat je stalno na snazi od šest popodne do pet ujutro.

SRBIJA – Djelomično postrožene mjere

Krizni stožer srpske vlade za borbu protiv koronavirusa odustao je od namjere da petodnevnim zatvaranjem svih ugostiteljskih objekata pokuša presjeći nagli skok broja novozaraženih, koji je već dva dana uzastopce veći od 3000, te je preporučio nešto blaže mjere.

Skraćeno radno vrijeme

Vladi je tako preporučena odluka skraćivanja radnog vremena do 14 sati tijekom vikenda na teritoriju cijele zemlje za sve trgovačke centre, restorane i kafiće, koji se, poglavito u zimskim centrima, smatraju ključnim izvorištem zaraze.

Gradske vlasti Beograda, koji bilježi najveći postotak zaraženih na dnevnoj razini, usprotivile su se zatvaranju ugostiteljskih objekata, argumentirajući to tvrdnjom da neće dopustiti zatvaranje prijestolnice zbog toga što se u zimskim centrima ne poštuju mjere i što kafići rade do pet ujutro.

Srbija već tjednima bilježi četveroznamenkastu statistiku zaraženih na dnevnoj razini, a posljednjih se dana povećanje novih zaraza pripisuje povratku tisuća ljudi sa zimovanja, ali i neodgovornosti građana.

Vlasti su, uz angažiranje inspekcija i komunalne policije te policijsku asistenciju, znatno pooštrile kontrole poštivanja epidemioloških mjera.

Ljudi su se okupljali u kafićima

Samo u posljednjih nekoliko dana zatvoreni su deseci ugostiteljskih objekata u kojima su kršena ograničenja radnog vremena uz prekomjeran broj gostiju jer je u nekoliko lokala zatečeno na stotine ljudi pa su poduzimane i prekršajne i kaznene mjere.

Prema epidemiološkim podacima od jučer, uz još 15 žrtava potvrđeno je 3588 novih zaraza, u bolnicama su 3832 pacijenta, od kojih 153 treba respiratore.

Testiranjem ukupno 2.9 milijuna uzoraka registriran je 449.901 slučaj zaraze, dok je umrlo ukupno 4398 osoba.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja u kampanji imuniziranja koristi četiri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, ruski Sputnik V, kineski Sinopharm te od početka ovog tjedna i AstraZenecino cjepivo uvezeno iz Indije.

Prema posljednjim službenim podacima, do jučer je cijepljeno 1.361.509 građana, od kojih je oko pola milijuna primilo i drugu dozu.

Mediji su izvijestili kako bi idućeg tjedna u Beograd trebao stići i treći kontingent kineskog cjepiva s 500.000 doza, uz dosad već isporučenih 1.5 milijuna doza.

ITALIJA – Većina mjera ostaje na snazi, ali ima i popuštanja

Italija je zadržala policijski sat u trajanju od deset navečer do pet ujutro, a uvedena je i zabrana putovanja između 20 talijanskih regija. Maske u javnosti su obavezne, u zatvorenim prostorijama, ali i vani i to vrijedi za teritoriju cijele države.

No kafići, barovi i restorani u nekim talijanskim regijama otvorili su svoja vrata i poslužuju goste za stolovima i šankom do šest popodne. Srednje škole su otvorene i nastava se vratila u normalu iako su učenici podijeljeni u grupe.

Također nije dozvoljeno ispuniti učionicu do kraja. Nastava na daljinu i dalje se odvija za ostale što je u Italiji uvedeno još u listopadu.

ČEŠKA – Stanje u bolnicama kritično, pooštrava se lockdown

Jedna od najteže pogođenih zemalja u EU pooštrava svoj lockdown. Češka se bliži brojci od 20.000 umrlih, a premijer je izjavio da je “stanje u bolnicama blizu prave katastrofe”.

Češka vlada donijela je u petak odluku o novom izvanrednom stanju koje stupa na snagu od nedjelje i trajat će 30 dana čime će se ograničiti kretanje ljudi kako bi se pokušalo smanjiti širenje koronavirusa među stanovništvom, objavljeno je na vladinom Twitteru.

Taj je potez bio očekivan nakon što je parlament odbio produljenje sadašnjeg izvanrednog stanja ranije u petak.

Nova zatvaranja

Vlada se sastala kako bi finalizirala nove strože mjere dok pokušava usporiti stopu rasta infekcija koja je najviša u svijetu.

Zemlja od 10,7 milijuna ljudi, u kojoj je jedna od deset osoba bila zaražena u posljednjih godinu dana, ima u prošlih tjedan dana najvišu stopu infekcije po glavi stanovnika u svijetu, pokazuje stranica Our World in Data, deset puta višu od Njemačke.

Vlada planira zatvoriti škole, zabraniti otvaranje dijela dućana i ograničiti putovanja u zemlji na samo ona nužna.

Češka blizu 20.000 umrlih. Premijer: Približavamo se potpunoj katastrofi u bolnicama

Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa.

Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus.

Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna.

Blatny je rekao parlamentu da bi dnevne infekcije mogle rasti iznad 18.000 u sljedećih tjedan ili dva i ostati na toj razini ako se ne uvedu dodatne restrikcije.

Parlament ranije u petak nije odobrio vladin prijedlog o produljenju izvanrednog stanja u ožujku ali je manjinska vlada Andreja Babiša odmah proglasila novo izvanredno stanje koje stupa na snagu u nedjelju na trideset dana, što može bez parlamenta.

ŠPANJOLSKA – Policijski sat do svibnja

Španjolska je od mjera zadržala policijski sat u svim dijelovima države najkasnije do svibnja 2021.

Ljudima je jedino dozvoljeno izaći van zbog posla, obrazovanja i kupovine lijekova, odnosno u slučajevima kada treba pružiti pomoć starijima i djeci.

Svi stariji od šest godina moraju nositi masku u javnom prijevozu, te u javnosti, uključujući i zatvorene prostore. Maske su u većini regija obavezne i na otvorenim prostorima.

BELGIJA – Lockdown produljen

Belgija je produljila svoj lockdown do 1. travnja. Zabranjena su sva ne-esencijalna putovanja.

Maksimalno jedna osoba smije posjetiti neko kućanstvo (i to uvijek ta ista osoba) i sastati se s nekim na otvorenom. Maksimalan dozvoljen broj okupljenih vani je četiri.

Škole i trgovine su otvorene, ali ljudi moraju u kupovinu sami i ne smiju se zadržavati u trgovinama više od trideset minuta.

Maske su obavezne svugdje.

PORTUGAL – Uveden novi lockdown

Novi lockdown uveo je i Portugal. To su učinili 15. siječnja.

Obavezan je rad od kuće, zatvorene su ne-esencijalne trgovine i uslužne djelatnosti. Kafići i restorani su limitirani samo na dostavu i isporuku hrane na vratima.

Za većinu djece škola je zatvorena, a očekuje se da će ove mjere novog zatvaranja biti na snazi barem do 1. ožujka.

NIZOZEMSKA – Policijski sat ostaje, ali neke mjere se popuštaju

Nizozemska vlada odlučila je relaksirati neke od epidemioloških mjera. Od 1. ožujka srednjoškolci će u školama imati barem jedan dan nastave.

Otvorit će od 3. ožujka moći frizerski saloni i ostale “kontaktne” profesije (osim seksualnih radnika). Tinejdžeri i odrasli do 27. godine života mogu se baviti sportom na otvorenom, a trgovine mogu otvoriti svoja vrata kupcima koji se prethodno najave.

Na snazi je policijski sat koji traje od devet navečer do četiri i pol ujutro. Podsjetimo, zbog njega su u Nizozemskoj izbili najveći neredi u proteklih 40 godina. No vlada ga je odlučila ostaviti na snazi barem do 15. ožujka.

Vlada je pozvala ljude da ne bukiraju inozemna putovanja barem do 31. ožujka.

DANSKA – Mjere se relaksiraju

Danska vlada također je odlučila relaksirati neke od epidemioloških mjera.

Veliki dijelovi maloprodajnog sektora trebali bi se ponovno otvoriti u ožujku, a aktivnosti na otvorenom, poput sporta, nastavit će se za najviše 25 ljudi.

Očekuje se povratak starijih školaraca u učionice i to samo u regijama koje imaju nisku stopu novozaraženih.

Danska je u lockdownu od prosinca, svi dućani su zatvoreni osim supermarketa i ljekarni. Škole su nedavno otvorene samo za mlađe osnovnoškolce.

IRSKA – Najstrože mjere na snazi

Irska se vratila strogom lockdownu krajem prosinca, nakon što su prethodno relaksirali mjere putovanja tijekom božićnih blagdana.

Najstrože mjere, one razine pet, trenutačno su na snazi i to barem do 5. ožujka.

Ljudi ne smiju napuštati domove osim odlaska na posao, obrazovanje i ostalih esencijalnih razloga. Smiju vježbati na otvorenom, ali u krugu od pet kilometara od doma.
Gosti ne smiju ulaziti u privatne kuće ili vrtove, osim ako se radi o skrbi za djecu, starije osobe ili one koji su ranjivi.

Vjenčanja su ograničena na šest osoba, a sprovodi na 10.

Sve ne-esencijalne trgovine, teretane, bazeni i sadržaji za razonodu su zatvoreni. Restoranima, pabovima i kafićima dozvoljena je isključivo predaja na vratima i dostava.

ŠVEDSKA – Vlada uvela prva veća ograničenja

Švedska je dugo vremena izbjegavala uvođenje strogih mjera tijekom pandemije, ali je 10. siječnja donesen hitni zakon koji je odmah stupio na snagu.

To je omogućilo vladi da prvi put uvede ograničenja zbog korone.

Švedske su se vlasti dosad najviše oslanjale na preporuke i to da će ih građani poštivati. Nije bilo značajnijih obaveznih restrikcija.

Sada se od ljudi traži da u javnom prijevozu nose maske, ali samo u prometnoj špici. Neke regije, međutim, preporučuju nošenje maske i van tog vremena.

Prije nekoliko dana uvedena je zabrana prodaje alkohola iza osam sati navečer, a u restoranima za stolom smije sjediti samo četvero ljudi.

U javnosti ili na nekom događaju ne smije se okupiti više od osam ljudi. Navodno se razmatraju i neka druga zatvaranja, ali zasad ništa nije potvrđeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Na svojoj kući izvjesio zastavu Jugoslavije, susjedi zvali policiju

Objavljeno

-

By

ilustracija: Njuškalo

Muškarac (47) je u mjestu Jakšić kod Požege na vlastitoj kući istaknuo zastavu Jugoslavije, javlja PU požeško-slavonska. Susjedi su obavijestili policiju.

Iz policije kažu kako je 47-godišnjak time “vrijeđao moralne osjećaje građana”.

Protiv 47-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Dan Republike bio je praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 29. studenoga. Obilježavao je godišnjicu 2. zasjedanja AVNOJ-a 29. studenoga 1943., kada su predstavnici partizanskoga pokreta otpora proglasili federalni ustroj Jugoslavije te ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. studenoga 1945. Dan Republike prestao se obilježavati raspadom SFRJ.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Očekuje nas nestašica jaja, a cijena bi mogla skočiti i više od 40 posto

Objavljeno

-

By

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa. Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu.

U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati “u zatočeništvu u zatvorenim nastambama” kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.

Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja, za tportal.

Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. “Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.

Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.

“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.

Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.

Inputi rasli gotovo 50 posto

Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.

“Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena. Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore… U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina”, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.

Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza, piše tportal.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže li ‘homeschooling‘ u Hrvatsku? Profesorica: Želimo srušiti sve predrasude!

Objavljeno

-

By

Školovanje od kuće u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i nekim zemljama Europske unije desetljećima se razvija, međutim u Hrvatskoj navedeno obrazovanje nije definirano zakonom. Dapače, dopušta se jedino i samo u slučaju više sile ili ako je dijete ozbiljno bolesno i nije u mogućnosti pohađati redovnu nastavu.

Kako često pobornici školovanja od kuće znaju istaknuti Albert EinsteinTaylor Swift i Emma Watson samo su neka od poznatih osoba koje povezuje način obrazovanja. Naime školovali su se djelomično ili u potpunosti upravo od kuće. Kao što smo rekli, u mnogim zemljama takav sustav obrazovanja je zakonski reguliran i rado biran, dok je u Hrvatskoj, unatoč ranijim pokušajima uvođenjima, pri promjenama zakona iz 2014. i 2018. godine, još uvijek nije zakonski reguliran.

Spomenimo i to da hrvatski roditelji mogu birati hoće li djecu školovati u državnim ili privatnim ustanovama koje pružaju i mogućnost obrazovanja po alternativnim modelima kao što je Waldorf ili Montessori, ali ne i od kuće.

Carla Konta, doktorica znanosti i povjesničarka, jedna od incijatora Udruge Homeschooling Hrvatska, udruge koja se zalaže za uvođenje obrazovanja kod kuće, kaže kako im je želja da se, uslijed velikih socio-ekonomskih promjena na tržištu rada, donese zakon o obrazovanju od kuće za kojeg smatraju da je jako potreban. Dodaje i kako njihova udruga ima podršku Udruge za cjeloživotno učenje Hillard te Udruga za darovitost Dar iz Zagreba. Upozorava kako nastava kod kuće koju smo imali priliku iskusiti tijekom pandemije, a koja je po njenom mišljenju, upamćena kao velika trauma za roditelje i njjihovu djecu nije isto što i školovanje od kuće.

“U školovanju kod kuće nema vanjskog nastavnika koji upravlja procesom obrazovanja”, upozorava na glavnu razliku naša sugovornica.  “Homeschooling roditelji djeluju kao stalni mentori, dok u online školovanju djeca uče na duljinu uz pomoć učitelja, i to unutar strukturiranog kurikuluma”, objašnjava.

“Nadalje, u školovanju kod kuće roditelji podučavaju svoju djecu većinu predmeta, planirajući lekcije, zadatke i testove, te razvijajući personalizirani plan učenja. Učitelji online škola povremeno se sastaju s učenicima u stvarnom vremenu radi pregleda ili podučavanja u virtualnoj učionici, ali ne prilagođavaju školski kurikulum individualnom djetetu te nemaju svakodnevnog osobnog kontakta sa učenikom”, rekla nam je Konta i napomenula da to nije slučaj kod roditelja obrazovatelja.

Velike prednosti homeshoolinga

Napominje kako se homeschooling roditelj može maksimalno prilagoditi djetetovim potrebama te kako kod školovanja kod kuće nema zadaća za slanje putem aplikacija dopisivanje. Također dodaje kako nema tenzija jer se kasni sa predajom. “Nastava se ne odvija preko Zooma, već tamo gdje god to roditelj ili dijete smatraju prikladnim od dvorišta, na terasi, na putu, u prirodi, u knjižnici”, nabraja naša sugovornica.

Tvrdi i to kako su velike prednosti homeschoolinga sloboda i fleksibilnost.

“Roditelj koji obrazuje dijete kod kuće ima slobodu upravljanja vremenom i predmetima, ovisno o potrebama i interesima djeteta. Što to znači u praksi? Jedan dan može se više vremena posvetiti matematici ako postoji želja i potreba, dok se drugi dan dijete posvećuje, primjerice, učenju stranih jezika”, kaže i napominje da ako postoji određeni problem s nekim predmetom, imaju prostora i vremena posvetiti se upravo tom predmetu.

Ističe kako se fleksibilnost i sloboda homeschoolinga očituje i u prostoru u kojem će se odvijati nastava. “Puno je lakše organizirati terensku nastavu te odraditi, primjerice, biologiju ili fiziku u nekom muzeju, prirodi, ili pak javnoj knjižnici, čitaonici ili laboratoriju. Terensku nastavu je puno lakše organizirati i zbog manjeg broja ‘učenika’, ali i zbog fleksibilnosti roditelja i djece. Što se tiče povezivanja gradiva, roditelj ne mora striktno slijediti neki redoslijed. Ako prepozna da može spojiti gradivo različitih predmeta, sloboda i fleksibilnost homeschoolinga upravo omogućava da se interdisciplinarno pristupi usvajanju gradiva”, napominje naša sugovornica.

Pojašnjava kako je obrazovanje kod kuće organsko zato što nema odvojenog mjesta između vremena svakodnevnog života i vremena obrazovanja.

“Znamo da dijete najbolje uči upravo iz svakodnevnog života, iz prakse, kada nije pod velikim pritiskom i stresom. Inkorporiranje učenja u svakodnevnicu je dio života, a praksa je pokazala da posljedica ima jako pozitivan ishod: djeca ostaju sa željom za učenjem – što je jedan od definitivno boljih prediktora za uspješan život. Praksa pokazuje da su djeca obrazovana kod kuće izrazito samostalna u učenju, planiranju učenja i vremena”, naglašava.

Na pitanje kome najviše odgovora školovanje od kuće, kakvim obiteljima i kojoj djeci, Konta kaže kako su  motivacije roditelja koji su im se posljenjih par mjeseci javljali vrlo šarolike. “Ponekad su razlozi vrlo praktične prirode: roditelj koji zbog naravi svoga posla puno putuje i stalno mijenja mjesto prebivališta ili boravišta. Javila nam se, primjerice, mama koja pola godine boravi u Irskoj, a pola godine u Hrvatskoj. Pisali su nam roditelji čije autistično dijete polazi otočku školu u kojoj nema stručne podrške. Kontaktirala nas je mama koja pola godine boravi na Braču gdje ima svoj turistički business i koja zbog svojeg školarca nije mogla odraditi “sezonu” do kraja jer se morala vratiti u grad na kopnu”, nabraja. Dodaje i kako im se javaljaju i roditelji darovite djece koja mukotrpno prolaze kroz sustav ili roditelji čija djeca nemaju privatnih škola alternativnih pedagogija u svojem gradu, a čija se djeca ne uklapaju u javnoškolski sustav.

“Zanimljiva je činjenica da mnogi roditelji koji žele školovati svoju djecu kod kuće jesu upravo prosvjetni djelatnici. Bilo bi korisno provesti istraživanje stručne spreme roditelja koji žele obrazovati svoju djecu kod kuće. Naime, zanimljiv je podatak da su se nama u udrugu, putem elektroničke pošte ili društvenih mreža, do sada javljali roditelji isključivo sa višom ili visokom stručnom spremom”, rekla nam je Konta.

Ističe kako je iz dječje perspektive, prednost školovanja kod kuće, osim individualnog pristupa i rada u maloj grupi, izostanak iskustva vršnjačkog nasilja i često nezdravog natjecanja koje se javlja u školskom okruženju.

“Djeci koja su socijalni introverti rad u manjim skupinama, od 5 do 10 djece, više pomaže u usvajanju socijalnih vještina nego boravak u velikim, bučnim, razrednim skupinama, gdje primjerice ne dolaze do ‘riječi’”, objašnjava. Dodaje i to da je izazov djeci koja se obrazuju kod kuće savladavanje vještina kao što su samokontrola, organizacijske vještine, raspodjela vremena te samomotivacija odnosno intrinzična motivacija.

Vjerska motivacija nije više pokretačka snaga koja stoji iza obrazovanja kod kuće

Na pitanje jesu li se zbog, za Hrvatske prilike, neobične ideje, susreli s predrasudama kaže kako se nisu susreli s jako puno predrasuda. “Sigurno ih ima”, kaže ali dodaje “ništa manje nego kad su u pitanju alternativni oblici podučavanja npr. Walfdorska, Montessori ili Summerhill pedagogija”. Također kroz smijeh  ističe i kako su dobili manje kritika nego što je on upućen sustavu javnog školstva. Dodaje i to kako je kritika, odnosno debata, vrlo važna kada je riječ o obrazovanju. “Posebno u ovom slučaju kada javnost još nije upoznata sa praksom obrazovanja kod kuće”, kaže nam Konta.

Ipak, napominje kako je jedan od zasigurno najčešćih mitova onaj o socijalizaciji. “Želimo pojasniti jednu činjenicu: homeschooling se najčešće odvija u većoj skupini jedne (mnogobrojne) ili više obitelji. To znači da homeschooleri najčešće borave u skupinama od 5 do 6 djece. To je ekvivalent jednom klasičnom hrvatskom razredu u ruralnoj sredini”, kaže i dodaje kako važno podsjetiti da homeschooleri nemaju striktan raspored te da mogu lakše raspolagati svojim vremenom.

“Ne samo to, oni imaju kvantitativno više vremena od svojih vršnjaka u javnom školstvu te prisustvuju na većem broju izvannastavnih aktivnosti”, napominje i dodaje kako obrazovanje kod kuće pruža djeci priliku da se uključe i druže sa svim uzrastima i kroz širok raspon iskustava. Tvrdi kako naša školska djeca, zbog velike količine zadaća i poteškoća u svladavanju gradiva, jednostavno nemaju vremena za dodatne, neakademske aktivnosti, kao što je npr. volontiranje.

Kako ističe recentne znanstvene studije potkrijepljuju činjenice ukazuju na pozitivne socijalne i emocionalne ishode za djecu koja se školuju kod kuće. “Studije, naime, sugeriraju da učenici koji se obrazuju kod kuće imaju manju stopu depresije, manje maloljetničke konzumacije alkohola, duhana i nedopuštenih supstanci, manje delinkventnog ponašanja od svojih vršnjaka u privatnom i javnom školovanju. Iste studije ukazuju i na veću suradnju, asertivnost, empatiju i samokontrolu kod homeschooling učenika kod kojih se u većim mjeri njeguju obiteljski odnosi s obzirom da je riječ o modelu koji se najčešće odvija u nuklearnoj obitelji”.

Kritičarima poručuje kako su međunarodna, peer-reviewed istraživanja otkrila su da vjerska motivacija nije više pokretačka snaga koja stoji iza globalnog porasta obrazovanja kod kuće.

“Iako ostaje faktor u određenim kontekstima, sve više roditelja prijavljuje nezadovoljstvo školskim okruženjem kao što je zlostavljanje, prenapučenost i nefleksibilnost i praktične brige, poput djece sa zdravstvenim ili kognitivnim problemima”, ističe. Dodaje i to da na razini fakulteta, studenti koji se obrazuju kod kuće u Sjedinjenim Državama imaju poprilično dobre rezultate i više se ne suočavaju s preprekama za upad na fakultete.”Naprotiv, prema anketama koje su ispunjavali službenici za upis na fakultete, smatra ih se akademski dobro pripremljenima i vrlo željenim studentima”.

Smatra kako je debata oko obrazovanja kod kuće, kao oblika alternativnog oblika obrazovanja je vrlo važna. Podsjetila je i na to da je Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, kao stručno strateško tijelo obrazovne politike koje prati kvalitetu sustava predškolskoga, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, još 2016. godine donijelo preporuku o važnosti poticanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju. “Tada su naglasili da je potrebno ići ka ‘kreiranju konkretnih mjera za nadilaženje zaostataka i približavanje zemljama srednje Europe s kojima Republika Hrvatska dijeli kulturološki kontekst, a za kojima, u pogledu ostvarivanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju, daleko zaostajemo’, a mi smatramo da je obrazovanje kod kuće, kao još jedan izbor roditeljima, jedan od važnih koraka ka ostvarivanju pedagoškog pluralizma u Hrvatskoj”, kaže Konta.

Ministarstvo je o školovanju od kuće raspravljalo pri izmjenama Zakona

Nedavno su održali, kako kažu i pozitivan sastanak s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom, na kojem su iznijeli konstruktivne prijedloge. “Ministar i njegov tim su nas poslušali i dali nam neke važne smjernice na kojima treba poraditi da bi naš zakonski prijedlog ušao u novi zakon o odgoju i obrazovanju”, kaže i dodaje kako su s već krenuli u realizaciju tih strateških prijedloga.

Na upit koji smo im poslali Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo je kako je u Hrvatskoj za određene kategorije učenika već omogućeno školovanje kod kuće poput učenika s teškoćama u razvoju te da se nastava u kući kao privremeni oblik odgoja i obrazovanja odobrava za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti i narušenog zdravstvenog stanja ne mogu polaziti nastavu u školi. Također napominju da je Ministarstvo tijekom proteklih godina zaprimalo zahtjeve za mogućnošću školovanja od kuće te da se o navedenom raspravljalo pri izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. “S obzirom da je za uvođenje ovakvog oblika školovanja potrebno stvoriti niz preduvjeta isto nije bilo moguće učiniti izmjenama propisa, a uz to i podijeljena su mišljenja stručnjaka vezano uz dobrobit djece”, ističu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Kako smo već ranije pisali, kad se 2018. godine mijenjao Zakon i tada je bilo zahtjeva da se regulira obrazovanje koje bi organizirali sami roditelji. Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kaže nam da se tada Zakon mijenjao s unaprijed zadanim ciljevima, koji su bili javno objavljeni. “Prije svega trebala se osigurati zakonski okvir koji je omogućio uvođenje kurikularne reforme u škole u 2019. Obrazovanje kod kuće nije bilo među planiranim izmjenama, a tema je zahtijevala temeljitu analizu za koju nije bilo niti vremena niti resursa da se kvalitetno napravi”, kaže bivša ministrica.

“Problem može biti pristup koji nije utemeljen na službenom kurikulumu”

Zanimalo nas je je li još uvijek misli da postoji realna opasnost da netko obrazovanje od kuće iskoristi za vjersku ili ideološku indoktrinaciju. Divjak kaže da ta mogućnost postoji onda ako zakonska regulativa bude manjkava te ako se ne propiše jasan nadzor nad izvođenjem. “Potencijalni problem može biti pristup koji nije utemeljen na službenom kurikulumu i suvremenim metodama učenja, ali tu je i problem sa socijalizacijom djece te potencijalni problem nasilja nad djecom kod kuće koje se teže otkriva ako djeca ne dolaze u školu”, ističe Blaženka Divjak.

Također upitali smo je da komentira ono što pobornici obrazovanja od kuće ističu kao prednosti takvog načina obrazovanja, poput individualnog pristupa obrazovanju i izbjegavanju loših navika koje djeca “pokupe” u školama poput psovki te mentalnog ili fizičkog zlostavljanja. Divjak napominje da nema znanstvenih dokaza da općenito obrazovanje od kuće vodi boljem ostvarivanju ishoda učenja. Slaže se da je moguće organizirati dobro obrazovanje od kuće, ali napominje da nije svako individualizirano obrazovanje dobro obrazovanje. Dodaje i to da su naši su razredi među najmanjima u Europi i ističe da problem koji smo imali prije tridesetak godina, kada je u razrednu bilo više od 30 učenika više nemamo.

“Naš prosječni razred ima 17 učenika, a u osnovnoj školi prosjek je 16. Loš odnos i nasilje koje djeca mogu doživjeti u školi, nažalost, mnoga djeca doživljavaju i u svojem domu. Tu ima puno razloga da budemo oprezni i s obrazovanjem kod kuće kao što trebamo kontinuirano i organizirano raditi na razvoju empatije kod djece u školi. Edukacija je potrebna i roditeljima i učiteljima, a borba s problemom vršnjačkog nasilja je širi društveni problem. Problem socijalizacije i nasilja neće se riješiti tako da će se djeca obrazovati kod kuće, a ne u školi. Sigurna sam da neki roditelji mogu posao odgoja i obrazovanja sami dobro organizirati, ali sustav obrazovanja kod kuće nije jednostavno dobro osmisliti tako da se ne otvaraju novi problemi i opasnosti za djecu”, rekla nam je Divjak i dodala da to ne znači da se na tome ne treba raditi.

“Treba nastaviti sa smislenim treninzima za učitelje”

Također smatra da je danas zahvaljujući novim tehnologijama bolja kontrola kvalitete ishoda učenja moguća preko dobro osmišljenih provjera znanja i vještina, “Čak je i isporuka kvalitetnog materijala za učenje posredstvom digitalne tehnologije moguća. Danas se to sigurno može bolje napraviti nego prije nekoliko godina, jer smo dosta toga silom prilika naučili tijekom pandemije”, kaže bivša ministrica.

Također ističe i kako je kritika sustava obrazovanja kao zastarjelog ne stoji.  “Mi od 2019. imamo suvremene kurikulume samo ih treba provoditi”, kaže Divjak i naglašava: “kao što treba nastaviti sa smislenim treninzima za učitelje jer autonomija učitelja ima smisla ako oni vladaju suvremenim metodičkim i pedagoškim pristupima”.

Ističe i kako projekt cjelodnevne nastave, koji je 2020. zamišljen kao drugo poluvrijeme kurikularne reforme, također treba nastaviti. “I to ne samo u smislu betoniranja i infrastrukture na što se sada stavlja naglasak, već i u smjeru osmišljavanja i primjene novih pristupa odgoju i obrazovanju u proširenom vremenu koje će djeca provoditi u školi”, napominje Divjak. Smatra da bi to svim učenicima podiglo prilike za samoostvarenje i da bi škola bi mogla jače doprinijeti razvoju kompetencija za zapošljivost, ali i socijalnih vještina te omogućiti osobni razvoj i korištenje potencijala svake osobe.

Ipak bivša ministrica naglašava kako bi se u tom kontekstu moglo temeljito razmotriti koje su to prednosti, ali i izazovi, obrazovanja kod kuće, te kako ga implementirati da se prednosti naglase, a opasnosti svedu na minimum.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu