Connect with us

Hrvatska

Niz europskih zemalja ide u novi lockdown, evo pregleda

Objavljeno

-

Većina europskih zemalja ponovno uvodi zatvaranja ili djelomična zatvaranja na početku 2021. godine kako bi se izborila protiv porasta broja novozaraženih i umrlih.

Ipak, ima i zemalja koje, poput Hrvatske, olakšavaju epidemiološke mjere. Za djelomična popuštanja, uglavnom po regijama, su se odlučile Grčka, Nizozemska, Danska i Italija.

Francuska, Srbija, Češka, Španjolska i Portugal uvode pak nove, strože mjere i nova zatvaranja. Lockdown u Belgiji je produljen, a stroge mjere ostaju na snazi u Njemačkoj i Irskoj. Švedska je prije nekoliko dana postrožila mjere, no to i dalje nisu drastične mjere kakvima svjedočimo diljem Europe.

Pogledajte detaljan pregled mjera po zemljama na kraju veljače.

FRANCUSKA – Zatvaraju se dijelovi zemlje

Djelomično zatvaranje na snazi je od ovog vikenda u dijelovima Francuske koji su posebno snažno pogođeni pandemijom koronavirusa, odnosno na području Nice i obale na jugu i na sjeveru oko Dunkerquea.

Zatvaranje se odnosi samo na vikende, kada ljudi mogu izaći samo s valjanim razlogom. Dućani, osim supermarketa i ljekarni, su zatvoreni.

Valjani razlozi uključuju bavljenje sportom, odlazak u šetnju u radijusu od pet kilometara ili kupnju. To moraju dokumentirati ispunjenim obrascem.

Zatvara se francuska rivijera

Gradonačelnik Nice Christian Estrosi zatvorio je i dijelove poznate šetnice uz more, Promenade des Anglais, i plaže.

Od 18 sati u regijama oko Nice i Dunkerquea na snazi je policijski sat, kao i u ostalim dijelovima zemlje. Svi se dućani moraju zatvoriti, a nisu dopušteni ni sport niti šetnje.

Takav je policijski sat na snazi u Francuskoj već nekoliko tjedana, uz izuzetak koji čine povratak ili odlazak na posao i šetnja psa.

Premijer Jean Castex proglasio je povećano upozorenje na koronavirus u 20 administrativnih jedinica u četvrtak, a lokalne vlasti mogu razmotriti uvođenje strožih mjera. Među pogođenim regijama je i grad Pariz.

Broj novih slučajeva ponovno narastao

U Francuskoj je broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednje vrijeme ponovno narastao iznad 200.

Škole su otvorene i situacija je bila stabilna, ali se sada ponovno pogoršava.

Francuska ima ukupno od početka pandemije 3.75 milijuna zaraženih i na šestom je mjestu u svijetu po tom broju. Umrlo je gotovo 86.000 ljudi.

NJEMAČKA – Stroge mjere ostaju na snazi

S povećanjem brojki se suočava i Njemačka.

Tamo su na snazi oštre mjere, pa su tako zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, kao i škole, restorani, kafići i barovi, frizerski saloni, saloni namještaja i trgovački centri.

Privatna okupljanja svedena su na samo jednu osobu iz drugog kućanstva, a ljudi više ne smiju nositi maske izrađene kod kuće ili šalove u trgovinama i u javnom prijevozu.

Jednokratne kirurške maske ili maske s filterom (FFP2) su sada obavezne. Takve mjere u Njemačkoj ostat će na snazi barem do 7. ožujka, ali škole i frizerski saloni mogli bi se otvoriti i ranije.

Razredna nastava se ponovno pokrenula 22. veljače u više od polovice njemačkih saveznih država, uključujući i Berlin.

GRČKA – Nakon strogog lockdowna, neke mjere se popuštaju

Grčka ima nešto lakšu situaciju.

Strogi lockdown od studenog pomogao je da se smanji ogroman rast novih slučajeva zaraze, pa su tako u siječnju otvorene trgovine i osnovne škole.

No krajem siječnja u Grčkoj su se pojavile tzv. “crvene zone”, mjesta s povećanim brojem novozaraženih i umrlih, uključujući i glavni grad Atenu, pa je onda zonski uveden novi lockdown. To znači da su zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, škole, frizerski i saloni ljepote.

U Ateni, Solunu i Halkidikiju je na snazi policijski sat od devet navečer do pet ujutro tijekom tjedna, dok je preko vikenda nešto strože – od šest sati popodne do pet ujutro. U “crvenim zonama” policijski sat je stalno na snazi od šest popodne do pet ujutro.

SRBIJA – Djelomično postrožene mjere

Krizni stožer srpske vlade za borbu protiv koronavirusa odustao je od namjere da petodnevnim zatvaranjem svih ugostiteljskih objekata pokuša presjeći nagli skok broja novozaraženih, koji je već dva dana uzastopce veći od 3000, te je preporučio nešto blaže mjere.

Skraćeno radno vrijeme

Vladi je tako preporučena odluka skraćivanja radnog vremena do 14 sati tijekom vikenda na teritoriju cijele zemlje za sve trgovačke centre, restorane i kafiće, koji se, poglavito u zimskim centrima, smatraju ključnim izvorištem zaraze.

Gradske vlasti Beograda, koji bilježi najveći postotak zaraženih na dnevnoj razini, usprotivile su se zatvaranju ugostiteljskih objekata, argumentirajući to tvrdnjom da neće dopustiti zatvaranje prijestolnice zbog toga što se u zimskim centrima ne poštuju mjere i što kafići rade do pet ujutro.

Srbija već tjednima bilježi četveroznamenkastu statistiku zaraženih na dnevnoj razini, a posljednjih se dana povećanje novih zaraza pripisuje povratku tisuća ljudi sa zimovanja, ali i neodgovornosti građana.

Vlasti su, uz angažiranje inspekcija i komunalne policije te policijsku asistenciju, znatno pooštrile kontrole poštivanja epidemioloških mjera.

Ljudi su se okupljali u kafićima

Samo u posljednjih nekoliko dana zatvoreni su deseci ugostiteljskih objekata u kojima su kršena ograničenja radnog vremena uz prekomjeran broj gostiju jer je u nekoliko lokala zatečeno na stotine ljudi pa su poduzimane i prekršajne i kaznene mjere.

Prema epidemiološkim podacima od jučer, uz još 15 žrtava potvrđeno je 3588 novih zaraza, u bolnicama su 3832 pacijenta, od kojih 153 treba respiratore.

Testiranjem ukupno 2.9 milijuna uzoraka registriran je 449.901 slučaj zaraze, dok je umrlo ukupno 4398 osoba.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja u kampanji imuniziranja koristi četiri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, ruski Sputnik V, kineski Sinopharm te od početka ovog tjedna i AstraZenecino cjepivo uvezeno iz Indije.

Prema posljednjim službenim podacima, do jučer je cijepljeno 1.361.509 građana, od kojih je oko pola milijuna primilo i drugu dozu.

Mediji su izvijestili kako bi idućeg tjedna u Beograd trebao stići i treći kontingent kineskog cjepiva s 500.000 doza, uz dosad već isporučenih 1.5 milijuna doza.

ITALIJA – Većina mjera ostaje na snazi, ali ima i popuštanja

Italija je zadržala policijski sat u trajanju od deset navečer do pet ujutro, a uvedena je i zabrana putovanja između 20 talijanskih regija. Maske u javnosti su obavezne, u zatvorenim prostorijama, ali i vani i to vrijedi za teritoriju cijele države.

No kafići, barovi i restorani u nekim talijanskim regijama otvorili su svoja vrata i poslužuju goste za stolovima i šankom do šest popodne. Srednje škole su otvorene i nastava se vratila u normalu iako su učenici podijeljeni u grupe.

Također nije dozvoljeno ispuniti učionicu do kraja. Nastava na daljinu i dalje se odvija za ostale što je u Italiji uvedeno još u listopadu.

ČEŠKA – Stanje u bolnicama kritično, pooštrava se lockdown

Jedna od najteže pogođenih zemalja u EU pooštrava svoj lockdown. Češka se bliži brojci od 20.000 umrlih, a premijer je izjavio da je “stanje u bolnicama blizu prave katastrofe”.

Češka vlada donijela je u petak odluku o novom izvanrednom stanju koje stupa na snagu od nedjelje i trajat će 30 dana čime će se ograničiti kretanje ljudi kako bi se pokušalo smanjiti širenje koronavirusa među stanovništvom, objavljeno je na vladinom Twitteru.

Taj je potez bio očekivan nakon što je parlament odbio produljenje sadašnjeg izvanrednog stanja ranije u petak.

Nova zatvaranja

Vlada se sastala kako bi finalizirala nove strože mjere dok pokušava usporiti stopu rasta infekcija koja je najviša u svijetu.

Zemlja od 10,7 milijuna ljudi, u kojoj je jedna od deset osoba bila zaražena u posljednjih godinu dana, ima u prošlih tjedan dana najvišu stopu infekcije po glavi stanovnika u svijetu, pokazuje stranica Our World in Data, deset puta višu od Njemačke.

Vlada planira zatvoriti škole, zabraniti otvaranje dijela dućana i ograničiti putovanja u zemlji na samo ona nužna.

Češka blizu 20.000 umrlih. Premijer: Približavamo se potpunoj katastrofi u bolnicama

Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa.

Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus.

Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna.

Blatny je rekao parlamentu da bi dnevne infekcije mogle rasti iznad 18.000 u sljedećih tjedan ili dva i ostati na toj razini ako se ne uvedu dodatne restrikcije.

Parlament ranije u petak nije odobrio vladin prijedlog o produljenju izvanrednog stanja u ožujku ali je manjinska vlada Andreja Babiša odmah proglasila novo izvanredno stanje koje stupa na snagu u nedjelju na trideset dana, što može bez parlamenta.

ŠPANJOLSKA – Policijski sat do svibnja

Španjolska je od mjera zadržala policijski sat u svim dijelovima države najkasnije do svibnja 2021.

Ljudima je jedino dozvoljeno izaći van zbog posla, obrazovanja i kupovine lijekova, odnosno u slučajevima kada treba pružiti pomoć starijima i djeci.

Svi stariji od šest godina moraju nositi masku u javnom prijevozu, te u javnosti, uključujući i zatvorene prostore. Maske su u većini regija obavezne i na otvorenim prostorima.

BELGIJA – Lockdown produljen

Belgija je produljila svoj lockdown do 1. travnja. Zabranjena su sva ne-esencijalna putovanja.

Maksimalno jedna osoba smije posjetiti neko kućanstvo (i to uvijek ta ista osoba) i sastati se s nekim na otvorenom. Maksimalan dozvoljen broj okupljenih vani je četiri.

Škole i trgovine su otvorene, ali ljudi moraju u kupovinu sami i ne smiju se zadržavati u trgovinama više od trideset minuta.

Maske su obavezne svugdje.

PORTUGAL – Uveden novi lockdown

Novi lockdown uveo je i Portugal. To su učinili 15. siječnja.

Obavezan je rad od kuće, zatvorene su ne-esencijalne trgovine i uslužne djelatnosti. Kafići i restorani su limitirani samo na dostavu i isporuku hrane na vratima.

Za većinu djece škola je zatvorena, a očekuje se da će ove mjere novog zatvaranja biti na snazi barem do 1. ožujka.

NIZOZEMSKA – Policijski sat ostaje, ali neke mjere se popuštaju

Nizozemska vlada odlučila je relaksirati neke od epidemioloških mjera. Od 1. ožujka srednjoškolci će u školama imati barem jedan dan nastave.

Otvorit će od 3. ožujka moći frizerski saloni i ostale “kontaktne” profesije (osim seksualnih radnika). Tinejdžeri i odrasli do 27. godine života mogu se baviti sportom na otvorenom, a trgovine mogu otvoriti svoja vrata kupcima koji se prethodno najave.

Na snazi je policijski sat koji traje od devet navečer do četiri i pol ujutro. Podsjetimo, zbog njega su u Nizozemskoj izbili najveći neredi u proteklih 40 godina. No vlada ga je odlučila ostaviti na snazi barem do 15. ožujka.

Vlada je pozvala ljude da ne bukiraju inozemna putovanja barem do 31. ožujka.

DANSKA – Mjere se relaksiraju

Danska vlada također je odlučila relaksirati neke od epidemioloških mjera.

Veliki dijelovi maloprodajnog sektora trebali bi se ponovno otvoriti u ožujku, a aktivnosti na otvorenom, poput sporta, nastavit će se za najviše 25 ljudi.

Očekuje se povratak starijih školaraca u učionice i to samo u regijama koje imaju nisku stopu novozaraženih.

Danska je u lockdownu od prosinca, svi dućani su zatvoreni osim supermarketa i ljekarni. Škole su nedavno otvorene samo za mlađe osnovnoškolce.

IRSKA – Najstrože mjere na snazi

Irska se vratila strogom lockdownu krajem prosinca, nakon što su prethodno relaksirali mjere putovanja tijekom božićnih blagdana.

Najstrože mjere, one razine pet, trenutačno su na snazi i to barem do 5. ožujka.

Ljudi ne smiju napuštati domove osim odlaska na posao, obrazovanje i ostalih esencijalnih razloga. Smiju vježbati na otvorenom, ali u krugu od pet kilometara od doma.
Gosti ne smiju ulaziti u privatne kuće ili vrtove, osim ako se radi o skrbi za djecu, starije osobe ili one koji su ranjivi.

Vjenčanja su ograničena na šest osoba, a sprovodi na 10.

Sve ne-esencijalne trgovine, teretane, bazeni i sadržaji za razonodu su zatvoreni. Restoranima, pabovima i kafićima dozvoljena je isključivo predaja na vratima i dostava.

ŠVEDSKA – Vlada uvela prva veća ograničenja

Švedska je dugo vremena izbjegavala uvođenje strogih mjera tijekom pandemije, ali je 10. siječnja donesen hitni zakon koji je odmah stupio na snagu.

To je omogućilo vladi da prvi put uvede ograničenja zbog korone.

Švedske su se vlasti dosad najviše oslanjale na preporuke i to da će ih građani poštivati. Nije bilo značajnijih obaveznih restrikcija.

Sada se od ljudi traži da u javnom prijevozu nose maske, ali samo u prometnoj špici. Neke regije, međutim, preporučuju nošenje maske i van tog vremena.

Prije nekoliko dana uvedena je zabrana prodaje alkohola iza osam sati navečer, a u restoranima za stolom smije sjediti samo četvero ljudi.

U javnosti ili na nekom događaju ne smije se okupiti više od osam ljudi. Navodno se razmatraju i neka druga zatvaranja, ali zasad ništa nije potvrđeno.

 

Hrvatska

Liječnici upozoravaju: Ovo su sada dva najčešća simptoma covida, obratite pažnju na njih

Objavljeno

-

By

Na početku pandemije covida činilo se da se simptomi na koje treba obratiti pažnju neprestano mijenjaju i bilo ih lako zamijeniti s drugim respiratornim bolestima. Čak i sada, iako mnogo bolje razumijemo znakove upozorenja, ne postoje dva ista slučaja covida i simptomi mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ipak, među novim slučajevima, liječnici kažu da se stalno prijavljuju dva simptoma.

Ovo su dva simptoma na koje morate obratiti pažnju.

Govoreći za Today.com, dr. William Schaffner, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, upozorio je da je novi novi soj koronavirusa vrlo zarazan. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je od 25. studenoga soj HV.1 činio 31,7 posto američkih infekcija covidom.

Imajući to na umu – i s obzirom na blagdanska okupljanja pred nama – htjet ćete biti dodatno sigurni da poznajete simptome na koje biste trebali obratiti pozornost, piše Best Life.

Kao što je David Cutler, certificirani liječnik obiteljske medicine u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici u Kaliforniji, rekao za Parade, morate biti oprezni s grloboljom i začepljenim nosom, koji su trenutno dva najčešća simptoma covida.

Ono što čini stvari kompliciranijim je to što su to isti simptomi koje bismo povezali s običnom prehladom ili gripom, što može otežati dijagnozu, osim ako se ne podvrgnete testiranju, Linda Yancey, specijalistkinja za zarazne bolesti u kaže: “Nažalost, simptomi covida počinju nalikovati onima kod većine drugih infekcija gornjeg dišnog trakta. Gotovo svi imaju začepljen nos, kašalj i grlobolju.”

Prema Schaffneru, možda ćete moći razlikovati covid od drugih virusa zahvaljujući obrascu po kojemu se razvija bolest. “Trenutačno se covid najprije manifestira upalom grla, nakon čega slijedi začepljenost nosa, curenje nosa i osjećaj iscrpljenosti s umorom i bolovima u mišićima”, rekao je za Parade.

Schaffner je primijetio da ovo ipak nije univerzalni obrazac i da se kod nekih pacijenata svi ovi simptomi mogu pojaviti odjednom. Ako imate covid, možete očekivati da ćete se osjećati iscrpljeno oko pet do sedam dana, rekao je, a ako imate neugodan “suhi, oštri kašalj”, to bi moglo trajati dva tjedna ili više.

Ovo nije prvi put da čujemo za progresiju simptoma. Još u rujnu, liječnici su identificirali sličan obrazac, primijetivši da covid sada primarno utječe na gornje dišne puteve, počinje upalom grla i onda prelazi u začepljenje.

Ostali simptomi sada su rjeđi.

Također u rujnu, liječnici su primijetili da nisu primali toliko izvještaja o suhom kašlju ili gubitku okusa i mirisa — dva vodeća simptoma tijekom ranih dana covida.

Kako je Grace McComsey, prodekanica za klinička i translacijska istraživanja na Sveučilištu Case Western, rekla za NBC News, samo oko 10 do 20 posto njezinih pacijenata s covidom prijavilo je gubitak mirisa ili okusa, što je bio nagli pad sa 60 na 70 posto onih koji su to prijavili na početku pandemije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

EPIDEMIJA HRIPAVCA / Pet ključnih simptoma na koje treba pripaziti: Ako primijetite ova dva, odmah se javite liječniku

Objavljeno

-

By

Više od 700 slučajeva hripavca zabilježeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu između srpnja i studenog. Epidemija hripavca zahvatila je i Hrvatsku pa liječnici pozivaju na cijepljenje.

Hripavac je vrlo zarazna bakterijska infekcija koja zahvaća pluća. Dr. Gayatri Amirthalingam iz britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) za Mirror je kazala da se sada od ključne važnosti da se trudnice cijepe kako bi zaštitile svoje dijete.

Poneki veliki kašalj ili hripavac zamijene za prehladu zbog sličnih simptoma. Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva upozorava da je pet ključnih simptoma na koje treba obratiti posebnu pažnju, a obično se razviju nakon otprilike tjedan dana. To su:

1. Napadaji kašlja koji traju nekoliko minuta i pogoršaju se noću

2. Kašalj koji proizvodi zvuk nalik na “hop” – a između kašlja se osoba bori za dah

3. Otežano disanje nakon kašlja, što može dovesti do plave ili sive boje kod male dojenčadi

4. Pojava guste sluzi, što može dovesti do povraćanja

5. Jako crvenilo u licu

Karakterističan hripavac mogao bi trajati nekoliko tjedana ili mjeseci, upozorio je NHS. Ako imate bebu mlađu od šest mjeseci koja je počela razvijati simptome hripavca, trebali biste razgovarati s liječnikom što je prije moguće.

Ako vam koža ili usne poprime plavu ili sivu boju ili ako imate problema s disanjem – odmah se javite liječniku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

EUROSTAT: Samo jedna zemlja u Europskoj uniji bolja od Hrvatske

Objavljeno

-

By

Gospodarstvo eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog.

U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto.

U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto.

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto.

Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto.

U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto.

Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga.

U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu