Hrvatska
Za državu radi svaki četvrti Hrvat
Dok u većini novih članica EU značaj države u gospodarskom životu slabi, u Hrvatskoj on nastavlja jačati.
Pokazuju to i podaci Eurostata o zaposlenosti u državnom sektoru, prema kojima je upravo Hrvatska među članicama Unije s najvećim porastom broja zaposlenih koji rade za državu. Prema tim podacima, država je u 2018. godini bila poslodavac za čak 22 posto ukupnog broja zaposlenih. Ni dva desetljeća ranije, 2002. godine, od kada datiraju najstariji podaci za Hrvatsku, za državu je radilo oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. Drugim riječima, dok je ranije za državu radio otprilike svaki peti zaposleni, sada radi gotovo svaki četvrti.
Hrvatska nije jedinstven slučaj u EU po rasprostranjenosti rada za državu. Velik rast zaposlenosti u državnom sektoru, upozoravaju u Eurostatu, imaju i susjedna Slovenija, kao i Rumunjska.
Hrvatska nije ni članica s najvećim udjelom zaposlenih kojima je država poslodavac jer Švedska, Danska, Finska, Litva i Estonija, prema podacima eurostatističara, imaju veći udio zaposlenih u državnom sektoru od nas, dok se Francuska po tom kriteriju nalazi rame uz rame s nama. Ipak, među šest članica EU s najvećim udjelom zaposlenih u državnom sektoru, jedina smo zemlja koja ima uvjerljivi rast zaposlenih u tom sektoru u protekla dva desetljeća.
Dejan Kovač: Bližimo se tome da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna
“Hrvatska je u tom periodu skočila s 18 na 22 posto ukupne zaposlenosti, tj. bližimo se broju da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna”, napisao je bivši predsjednički kandidat Dejan Kovač u svom statusu na Facebooku.
Dodao je kako je još poraznije to što je većina zemalja zabilježila pad zaposlenosti u državnom sektoru i to zbog povećanja učinkovitosti, digitalizacije državne uprave i rezanja nepotrebnih radnih mjesta.
Rad za državu najmanje je u EU popularan u Njemačkoj
Problem zapošljavanja u državnom sektoru već desetljećima je prisutan u hrvatskom javnom prostoru. Sve vlasti uobičajeno u vrijeme izbora pribjegavaju zapošljavanju u svojim institucijama, a slično se događa i nakon što izbori prođu. Pritom treba naglasiti kako i u samom Eurostatu upozoravaju da je pojam državnog sektora prilično slabo definiran, odnosno ovisi od zemlje do zemlje pa tako pojedine države zaposlene u školstvu i zdravstvu ne računaju kao zaposlene u državnom sektoru, a druge ih ubrajaju u tu kategoriju.

No u svim zemljama u kategoriju zaposlenih u državnom sektoru ulaze državni službenici i namještenici kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i vojska. Prema podacima Eurostata, u EU je za državu – ili, preciznije, u državnom sektoru u zemaljama članicama – 2018. godine radilo 16 posto zaposlenih, što je manje nego 2000. godine, kada ih je bilo 17 posto. Među članicama koje su od 2000. do 2018. godine imale velik pad udjela zaposlenih u državnom sektoru u ukupnoj zaposlenosti eurostatističari posebno izdvajaju Maltu, Cipar, Italiju i Slovačku. Rad u državnom sektoru u EU, prema tim podacima, najmanje je zastupljen u Njemačkoj.
Damir Novotny: Utjecaj države u Hrvatskoj je i veći od onog koji pokazuju podaci
Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da u Hrvatskoj za državu radi i više ljudi nego što pokazuju podaci Eurostata. Razlog tome je što je država u Hrvatskoj još uvijek vlasnik ili suvlasnik velikog broja tvrtki. Kao primjer tog državnog utjecaja navodi Podravku, u kojoj država ima manjinski paket dionica, ali bez čijeg se zelenog svjetla ne donose odluke, što se vidjelo i prilikom nedavnog izbora bivše potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima još nemali broj.
“Sve naše vlade su zapravo jačale državni sektor, posebno kroz javne investicije u prometnu infrastrukturu. Nije se puno radilo ni na razvoju poduzetništva. Štoviše, istiskivao se privatni sektor”, ocjenjuje za Index Novotny.
Razvili smo državni kapitalizam umjesto prave tržišne ekonomije
Naš sugovornik upozorava da Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja s kojima se obično uspoređujemo, nikada nije prihvatila projekt privatizacije kakav su provele ostale tranzicijske zemlje. Hrvatske su vlasti nevoljko pribjegavale privatizaciji, a kada je ona u prvim godinama tranzicije provođena, u fokusu nam nisu bili strani ulagači koji bi donijeli svjež kapital i know-how, već domaći poslovnjaci povezani s politikom. Pojednostavljeno, privatizaciju smo provodili s figom u džepu, samo onda kada je to baš trebalo i kada bismo se našli pod pritiskom međunarodnih institucija. U posljednjih desetak godina ona je, napominje Novotny, praktično i zaustavljena. Posljedica toga je velika ovisnost ekonomije o državi koja je i dalje sveprisutna u ekonomskom životu zemlje.
“Razvili smo model državnog kapitalizma, umjesto prave tržišne ekonomije i to nam je velik uteg u daljnjem razvoju”, zaključuje Novotny.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…








Đoko
26. veljače 2021. at 13:54
Tako i treba da bidne a ne da bidne vastaški kapitalizm!
Mile
26. veljače 2021. at 15:09
Ja lično sam se uhlebeo u jednu sproćufašističku sludžbu i mogu da kažem da je mnogo dobro i da je situasija mnogo bezbedna!