Hrvatska
Plenković najavio otvaranje terasa i treninge u zatvorenom
Na 45. sjedici Vlade koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, premijer Andrej Plenković najavio je otvaranje terasa ugostiteljskih objekata, kao i početak treninga u zatvorenim prostorima, ali uz epidemiološke mjere i propise. Istaknuo je kako su mjere primjerene trenutku, ali uvijek mogu postati restriktivnije ako se situacija pogorša.
U uvodnom dijelu sjednice premijer je istaknuo da mu je drago što je pripremljen cjelovit registar otoka. Posao koji je napravljen omogućit će pristup svakome koga se tiču informacije oko otoka. Na sjednici na Hvaru predložen je novi Zakon, a potičemo i koncept pametnih ulaganja. Napravljen je i projekt Safe stay in Croatia, rekao je.
Vezano za koronavirus brojevi su smanjeni 11 puta, ali na tjednoj razini bilježimo porast.
– U ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi koji su uzroci ovoga trenda, da li je to bilo zbog hladnoće, popuštanja mjera ili šireg opuštanja u smislu modela ponašanja, ali i dalje moramo zadržati veliki oprez.
– Uz Dansku smo zemlja koja ima najmanju incidenciju u EU. Dobro je da je smanjen broj ljudi u izolaciji i broj preminulih, situacija je bolja, ali zahtijeva oprez, rekao je Penković.
Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata i dvorana za treninge
Nakon niza konzultacija s nizom resora intencija je da se od 1. ožujka omogući rad ugostiteljskim objektima na terasama i na otvorenim prostorima, rekao je Plenković.
– Smatramo da je to dobro s obzirom na okolnosti. To će biti uz propisane epidemiološke mjere. Što se tiče sporta, omogućit će se održavanje treninga ali uz propise zbog određenih specifičnosti s obzirom na kontaktne i kolektivne sportove. U svakom slučaju nastavit ćemo s praćenjem poduzetnika i gospodarstvenika. Ministri će nastaviti s odgovarajućim praćenjem gospodarstva i poduzetnika i nastaviti dijalog s predstavnicima gospodarstva vezano za očuvanje radnih mjesta.
– Nastojimo čuvati zdravlje, gospodarstvo, držati financijsku stabilnost, plaće, mirovine, naknade za radna mjesta i sve što radimo, radimo u interesu hrvatskih građana. Apeliram još jednom na sve da budemo oprezni, imamo nekoliko manjih žarišta u par županija i stoga mislim da su ove mjere primjerene trenutku, ako se situacija pogorša, mjere mogu postati restriktivnije. Sutra kada se Stožer sastane, bit će više detalja, rekao je premijer.
Vezano za stanje nakon potresa, procedura podnošenja zahtjeva za obnovu maksimalno je pojednostavljena, rekao je ministar Tomo Medved. Do sada je, navodi, zaprimljen ukupno 1161 zahtjev. Prate se i pojave u tlu, odnosno pojava urušnih vrtača. Nastavilo se i isplatom jednokratnih naknada i isplaćeno je 94 milijuna kuna. Još uvijek su kaže, u vojarni Predrag Matanović smještene 64 osobe. Tijekom ovog tjedna pregledano je 2100 objekata.
Proteklih dana je blagi porast novozaraženih, zabilježeno je 544 slučaja u posljednja 24 sata. 12869 osoba je u samoizolaciji, a 70 je na respiratoru, rekao je ministar Vili Beroš.
Do sada je zaprimljena 251 070 doza cjepiva. U okviru druge faze cijepljenja, u Zagrebu je prvom dozom cijepljeno oko 900 osoba. Cijepljenje se organizira u HZJZ-u, domovima zdravlja, punktovima. Do sada je bila 991 prijava nuspojava i najčešće su blage i prolazne reakcije.
Istaknuo je kako je točno godina dana od pojave koronavirusa u Hrvatskoj, te naveo kako je reakcija Vlade bila pravovremena.
– Odgovornim ponašanjem građana, osiguran je blagi rast zaraženih u prvom valu epidemije. Reorganizacijom bolničkog sustava osigurana je zdravstvena skrb posebno onkološkim pacijentima, trudnicama, starijima te ostalim promptnim slučajevima. U dnevnim bolnicama zabilježen je porast broja ljudi s tumorima. Preventivni programi za rano otkrivanje raka bili su kontinuirani, kaže.
Iako na trenutke znatno opterećen, hrvatski zdravstveni sustav ostao je ističe, stabilan.
Ministar Davor Božinović rekao je da je do sada iz logističkog centra u Jastrebarskom izdan oko 141 milijun komada zaštitne opreme. 75% sredstava su dobivena iz EU. Stožer je donio jednu odluku na županijskog razini, a odnosi se na manifestacije i druga okupljanja. U razdoblju od tjedan dana bilo je 40 prekršaja, a podneseno će biti 18 prekršajnih naloga. 42 su kršenja samoizolacija, te tri kaznena djela zbog širenja zaraznih bolesti.
“Nikad nismo mislili da ćemo dati ovoliko novca “
Poduzimali smo sve kako bi zaštitili zdravlje naših građana i od prvoga dana osigurali smo svu potrebnu zaštitnu opremu. Ni u jednom trenutku te opreme nije falilo. Krenula je i proizvodnja u Hrvatskoj što je također dobro, dodao je Plenković.
– Mjere za očuvanje radnih mjesta bile su izdašne i nikad nismo mislili da ćemo ovoliko novca dati, a sve to smo učinili da smo osigurali financijsku stabilnost, Hrvatska još uvijek drži kreditni rejting. Omogućili smo da sve funkcionira, nama je žao da smo nekima u ovom procesu ograničili aktivnosti, ali to rade sve Vlade u svijetu. Korak koji je pred nama je da šaljemo poruke ubrzanja distribucije cjepiva da što brže procijepimo što veći broj ljudi i vjerujem da će ove doze koje trebaju doći biti snažna poruka u obrani. Još jednom želim poručiti da je Hrvatska naručila cjepiva i više nego je potrebno da procijepimo baš svu populaciju iznad 18 godina.
Želim se prisjetiti i onih gotovo 5500 građana koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om. Izražavam suosjećanje, to su veliki gubici. Nadam se da ćemo se postupno vratiti u život kakav je bio prije godinu dana, istaknuo je premijer.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






