Connect with us

Hrvatska

Stožer civilne zaštite: 2 posto više novooboljelih nego tjedan prije

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 72 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je 20 ljudi, objavljeno je na današnjoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 240.017 ljudi zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 5449 preminulo, a ukupno se oporavilo 232.457 ljudi, od čega 312 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 11.267 ljudi. Do danas je ukupno testirano 1.306.694 ljudi, od toga 2242 u posljednja 24 sata.

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković rekla je kako je prosječna dob preminulih 76 godina, a najmlađa osoba ima 57 godina.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak naveo je kako je zabilježen vrlo blagi porast u odnosu na prethodne tjedne.

– U ovom trenutku imamo 2 posto više nego tjedan dana prije. Ovaj tjedan je bilo 2292 novooboljela, a prošli tjedan je bilo 2252, rekao je Capak.

Capak je naveo da je Hrvatska po 14-dnevnoj stopi incidencije od 111 na trećem mjestu u Europskoj uniji – nižu imaju samo Danska i Finska, 101 i 97. Najvišu ima Češka – 1109,7.

– Ukupna kumulativna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je u ovom trenutku 1331,9 za Hrvatsku i po tome smo na 19. mjestu od 27 zemalja EU-a, dodao je.

Današnji udio pozitivnih u testiranima je 3,2, a za zadnjih 14 dana bio je 6, također je naveo Capak.

Rekao je i kako je do današnjeg dana od početka cijepljenja HALMED zaprimio 927 prijava sumnji na nuspojave, od čega 822 na Pfizerovo cjepivo, 48 na Modernino i 57 na AstraZenecino.

Capak: Do kraja ožujka još 508.630 doza cjepiva

Odgovarajući na pitanja novinara Capak je rekao da bismo u ovom tjednu trebali primiti 23.400 doza Pfizera, 16.800 doza Moderne i 52.658 doza AstraZenece. Moderna je najavila da će 25. veljače isporučiti doze.

– Do kraja ožujka, osim ovih nešto više od 210.000 doza koje smo zaprimili do sada od sva tri proizvođača, trebali bismo primiti još 508.630 doza cjepiva, rekao je Capak.

Na pitanje o podatku da je u ovoj godini u bolnicama zabilježeno oko 20 posto manje zahvata i pregleda pacijenata ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da prate podatke o izvršenosti posla u zdravstvenim ustanovama na mjesečnoj razini te da se oni kreću otprilike u opsegu od 19 do 28 posto. Dodao je da su veliku zdravstvenu ustanovu u Zagrebu morali preorijentirati da pruža zaštitu COVID-bolesnicima kako bi se druge ustanove rasteretile i mogle pružati drugu zdravstvenu zaštitu.

– U tome mislim da smo dijelom i uspjeli u onim okolnostima koje su objektivno bile moguće, dodao je.

Beroš je rekao i da nije dobro da ljudi zbog straha od zaraze izbjegavaju preventivne preglede, koji su iznimno važni.

“Dok nam se značajno ne smanji transmisija virusa i dok nam se ne smanje brojke oboljelih u populaciji, dotle je svima preporuka da nose maske” – Krunoslav Capak

Odgovarajući na novinarsko pitanje o informaciji da oni koji se cijepe AstraZenecom najvjerojatnije neće morati nositi maske Capak je rekao da u ovome trenutku nikome ne bi rekli da ne nosi masku te da učinkovitost niti jednog cjepiva nije 100 posto.

– Dok nam se značajno ne smanji transmisija virusa i dok nam se ne smanje brojke oboljelih u populaciji, dotle je svima preporuka da nose maske, rekao je Capak.

Božinović: Mogućnost određenih popuštanja postoji

Upitan o mogućnosti dodatnog popuštanja mjera načelnik Stožera i potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je da, kao i od početka, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, koja je dobra unatoč određenim povećanjima.

– Hrvatska je u ovom trenutku u samom vrhu zemalja kad govorimo o niskom broju incidencije u odnosu na 100.000, rekao je Božinović.

– Nama je zapravo cilj isti. Cilj nam je da se što više toga normalizira u našim životima, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene i sigurno da ni 1. ožujka nećemo otvoriti sve kao što je to bilo prije epidemije. Međutim, mislim da, ako se ovakvi trendovi nastave razvijati, da ono što jesmo najavljivali, a to je mogućnost određenih popuštanja, sigurno da postoji. Ne bih htio tu biti konkretniji niti je trenutak prije sastanaka koji nam slijede, gdje ćemo stvari konkretizirati i o tome iznositi neka trenutačna promišljanja, dodao je.

Upitan o spomenutom 2-postotnom rastu Capak je rekao da se radi o jednom blagom porastu u odnosu na brojku od prije tjedan dana. 

– Prvi dan je to bilo mislim 12, drugi 50, nakon toga svega nekoliko slučajeva više. Mi u ovom trenutku možemo misliti da je to neka oscilacija (…) ili možemo govoriti da nam je to sada neka stagnacija ovog pada koji smo kontinuirano imali pa da se plato izravnao i da nam blago brojke rastu, a to ćemo vidjeti kroz sljedećih nekoliko dana, rekao je Capak.

Odgovarajući na pitanje o optužbama za cijepljenje preko reda Beroš je rekao da su došla gotovo sva izvješća zdravstvenih ustanova te da većina ustanova navodi kako nije bilo većih stručnih propusta u provedbi cijepljenja, što znači, kako je objasnio ministar, da nije bilo cijepljeno previše mlađih osoba bez komorbiditeta koji po prioritetnoj listi ne bi spadali u skupine koje su doista prioritetne.

– Osim stručnog elementa u samom postupanju pri provedbi cijepljenja postoji određena moralna i etička dilema i očekujem da će se određene druge institucije poput Hrvatske liječničke komore po potrebi uključiti u evaluaciju istih, rekao je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu