Hrvatska
U Hrvatskoj otkrivena nova mutacija korone

Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB), pod vodstvom dr.sc. Olivera Vugreka, identificirao je prisutnost nove mutacije korone u Hrvatskoj.
Radi se o mutaciji koja može biti svojstvena brazilskom, ali i južnoafričkom soju koronavirusa tako da zasad nije poznato o kojem se soju točno radi.
“Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, u jednom uzorku potvrđena je mutacija u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti B.1.1.28.
Ovi uzorci su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca 2020. te siječnja i veljače 2021. godine. Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ova poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na Institutu Ruđer Bošković (IRB)”, objavili su iz Ruđera.
Brazilski soj potvrđen na uzorku iz Zagreba
Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada – Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba koji je uzorkovan 30. siječnja 2021.
Povrh toga uz brazilski soj, u analiziranim uzorcima nije potvrđena prisutnost mutacije u protein šiljku na položaju N501Y, odnosno prisutnost tzv. britanskog soja B1.1.7.
Dodatno, ovi rezultati potvrđuju ključnu činjenicu, a to je da saznanje o tome je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno, ako želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja virus SARS-CoV-2.
“Otkrivena mutacija nije nova varijanta”
”Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti’,’ objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema dostupnim podacima, trenutno je identificirano 11 slučajeva UK verzije B1.1.7 koja nosi mutaciju protein šiljka na mjestu E484K, i to oko područja Bristola i 40 slučajeva originalnog virusa SARS-CoV-2 koji nose istu mutaciju E484K na području Liverpoola. Međutim, nije poznata učestalost tzv. brazilske varijante u ostalim europskim zemljama.
“Sve ove informacije su ključne u borbi s pandemijom”
Stoga je izuzetno važno za javno zdravstvo pratiti genetiku i novo stjecane sposobnosti virusa SARS-CoV-2.
”Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom, te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi. Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju.
Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bismo se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati’,’ objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek.
Ovaj tim s Ruđera prvi sekvencirao genom virusa korone iz pacijenata u Hrvatskoj
Upravo je ovaj tim, predvođen dr. Vugrekom još na samom početku pandemije, u travnju 2020., prvi sekvencirao genom virusa SARS-CoV-2 izoliran iz pacijenata u Hrvatskoj.
Ta analiza provedena je u suradnji s izv. prof. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.
Hrvatska
Stiže hladna fronta, temperature će pasti za desetak stupnjeva, prijeti i nevrijeme

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo dan diljem Hrvatske, no situacija nije posve stabilna, kako se sjevernije od naših krajeva premješta oslabljen frontalni sustav.
U nastavku petka, tijekom poslijepodneva, lokalno može biti pljuskova i grmljavine, uglavnom u Gorskom kotaru i u Istri.
Vjetar će biti većinom slab do umjeren, južnog smjera, s temperaturama i do 33.
Za vikend će sunca biti u izobilju, barem tijekom subote. Bit će vrlo toplo i vruće, do 33.
U nedjelju i do 34, no poslijepodne će se rasti naoblaka sa sjeverozapada, pri čemu treba računati I na kišu i pljuskove s grmljavinom.
Lokalno je moguće i nevrijeme, prije svega na zapadu unutrašnjosti.
Zapuhat će umjeren do jak sjeverac i sjeveroistočnjak, na sjevernom Jadranu navečer bura, što će rezultirati padom temperatura.
Početkom novog tjedna temperature će na mjestima u unutrašnjosti biti i desetak stupnjeva niže.
Hrvatska
Plenković: Bez obzira što će si oporba umišljati, Hrvatska je ponovno plava

Nakon što je održan drugi krug lokalnih izbora, predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković obratio se javnosti u stožeru HDZ-a.
“Istinski smo zadovoljni s rezultatima izborima. Hrvatska ima ukupno 576 jedinica lokalne i područne samouprave, HDZ je pobijedio u 280, to je uvjerljiva pobjeda HDZ-a. Što se tiče gradova, bolji smo za pet gradova, za sedam općina nego prije. Posebna čestitka glavnoj političkoj utakmici, utakmici za gradonačelnika Splita. Čestitam Šuti i njegovim zamjenicima”, kazao je Andrej Plenković.
“Pokazalo se da je Dalmacija čvrsto u rukama naših dužnosnika”, rekao je premijer i čestitao svim pobjednicima HDZ-a u drugom krugu lokalnih izbora.
“Bez obzira na to što će si oporba umišljati, Hrvatska je ponovno plava, a HDZ je najjača stranka u Hrvatskoj”, dodao je i čestitao svima koji su dobili povjerenje građana.
Hrvatska
SLAVIMO DAN DRŽAVNOSTI / Hrvatska prije 35 godine počela put prema samostalnosti

Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor. Bio je to povijesni trenutak kojim je simbolično započeo proces stvaranja neovisne i demokratske države.
Toga dana, nakon desetljeća komunističke vlasti i jednopartijskog sustava, na Trgu svetog Marka prvi su se put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u travnju i svibnju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituiranje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj povijesti.
„Bio je to doista velik događaj – vlast su preuzimali ljudi koji u bivšem sustavu često nisu bili politički podobni, a neki su čak bili i zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić, opisujući atmosferu tog dana kao povijesnu i oslobađajuću.
Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.
Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda:
„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.
Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.
Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan u svom je govoru pozvao zastupnike na zajedništvo i odgovornost: „Veliko povjerenje koje su nam birači iskazali obvezuje nas da poštujući prošlost, usmjerimo pogled na budućnost – da okupimo sve ljude dobre volje u ostvarenju cilja slobodne, demokratske i suverene Hrvatske.“
Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.
Godine 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.
Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.
Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. To je učinjeno izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019., a stupile na snagu 1. siječnja 2020.
Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokracije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.
Cjelodnevno obilježavanje Dana državnosti
Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu će ujutro biti položeni vijenci na Mirogoju, a zatim će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.
Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.
Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.
U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. godine. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.
Na svečanosti u HNK najavljeno je prigodno obraćanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30 svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti.
Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VAŽNA OBAVIJEST: Nova regulacija prometa u krugu Opće bolnice Zadar!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
Potres kod Zadra
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Vlasnik vile na Dugom otoku prije više od tisuću i pol godina uživao u SPA i wellness tretmanu
-
Tech3 dana prije
Upozorenje: Ne nasjedajte! Povećan broj lažnih aplikacija, evo kako se predstavljaju