U Europi se pojavila nova varijanta covida nazvana XEC i dosad je, kako javlja BBC, zabilježena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Danskoj i još nekoliko zemalja.

Znanstvenici upozoravaju da bi varijanta XEC uskoro mogla postati dominantna. Provjerili smo u HZJZ-u je li se već pojavila u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj, u uzorcima s kraja kolovoza i početka rujna prevladava KP.3.1.1 varijanta. Prošli tjedan je sekvencirano 96 uzoraka iz tog razdoblja. 50% je KP.3.1.1.

Ova nova je XEC (x znači da je rekombinanta, ali sve su se već rekombinirale milijun puta) između KS.1.1 i KP.3.3″, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kako objašnjava Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), KP.3.1.1 varijanta pripada porodici omikrona, a kod oboljelih se pojavljuju uglavnom simptomi slični kao i kod ranijih varijanti: groznica, kašalj, kratkoća daha, umor i bolovi u tijelu, glavobolja i grlobolja, gubitak okusa i mirisa, mučnina ili povraćanje te proljev.

Iz HZJZ-a navode da u Hrvatskoj još nije zabilježena XEC varijanta, no ne isključuju njeno pojavljivanje. “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu.”

Kontinuirano raste broj zaraženih

Provjerili smo i kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Hrvatskoj.

“Od lipnja se bilježi kontinuirani porast broj prijava zaraženih koronom, u tjednu od 2. do 8. rujna 2024 (36. kalendarski tjedan) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava Covid-19, a u tjednu 9. do 15. rujna 1844 prijava”, rekli su nam iz HZJZ-a.

Iz Zavoda dodaju da se prijavljuje prosječno jedna smrt od covida tjedno.

“Očekujemo porast novooboljelih, mada ne možemo reći hoće li se kontinuirano nastaviti, ili će doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone”, dodaju iz HZJZ-a.

Tko se treba cijepiti?

Prema smjernicama HZJZ-a, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:

– osobe od 65 godina životne dobi i starije,

– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,

– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,

– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),

– trudnice,

– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.

“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.

Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina).

Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Varaždin, Samobor, Poreč i Dubrovnik.

Konsolidirana neto dobit poduzetnika u najuspješnijih deset gradova lani je iznosila 5,7 milijardi eura, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 8,8 milijardi eura.

U najboljih deset gradova lani je bilo 83.102 poduzetnika, a zapošljavali su 572.807 radnika.

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova (po visini ostvarene neto dobiti) koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. godini imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.

Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit.

Zagrebački poduzetnici, njih 51.318 sa 383.389 zaposlenih, lani su ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova.

Iza Zagreba, slijede poduzetnici Splita koji su u 2023. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 317,9 milijuna eura te poduzetnici Zadra s 302,2 milijuna eura neto dobiti.

Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 236,8 milijuna eura, peti su poduzetnici Osijeka sa 185 milijuna eura neto dobiti, a šesti poduzetnici Velike Gorice sa 164 milijuna eura neto dobiti.

Na sedmom mjestu su poduzetnici iz Varaždina koji su ostvarili 131,8 milijuna eura neto dobiti, osmo mjesto zauzeli su poduzetnici Samobora sa 122 milijuna eura neto dobiti, a deveto mjesto poduzetnici Poreča s neto dobiti od 119,86 milijuna eura.

Na desetom su mjestu poduzetnici Dubrovnika koji su lani ostvarili neto dobit od 107,7 milijuna eura.

Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela Ina, navode iz Fine.

Rezultatima Splita najviše je pridonijeo trgovački lanac Tommy, Zadra Tankerska plovidba, Rijeke trgovački lanac Plodine, Osijeka tvrtka Žito, Velike Gorice trgovački lanac Lidl Hrvatska, a Varaždina tvrtka Vindija.

Rezultatima Samobora najviše je pridonijela tvrtka DIV Grupa, Poreča Valamar Riviera i Dubrovnika Grupa Jadranski luksuzni hoteli.

Ovih dana ne prestaje se pričati o nestašici omiljenog voća – limuna. U Hrvatskoj ga se ne proizvodi dovoljno, a uspijeva puno slabije od ostalih agruma pa su trenutačno dostupni samo oni uvozni, no i oni koštaju pravo bogatstvo.

Cijena limuna penje se do 3.50 eura
U trgovinama se mogu pronaći po cijeni od oko 2 eura, a mi smo obišli zagrebačke tržnice Dolac i Kvatrić i provjerili kakva je cijena ondje. Na Dolcu smo limune pronašli tek na tri štanda, a cijena im je itekako paprena – kilogram limuna košta između 3 i 3.50 eura. Ista priča je i na Kvatriću, gdje se limun prodaje za 3 eura po kilogramu, no i tamo ga nema puno, na svega dva štanda. Stigle i prve mandarine
Osim limuna, na tržnice su stigle i prve mandarine. Na Dolcu smo ih pronašli već za 1.50 euro po kilogramu, dok na drugom štandu domaća mandarina bez koštica košta 2.50 eura po kilogramu. Negdje prodaju 2 kilograma za 2.50 eura, a negdje 2 kilograma za 3 eura. Na Kvatriću kaštelanske mandarine koštaju 4 eura po kilogramu, a domaće mandarine smo na jednom štandu pronašli i po cijeni od 1.99 eura po kilogramu. Na drugom pak štandu kilogram mandarina košta 2 eura.