Svijet
STIGAO ODGOVOR NA JEDNO OD NAJČEŠĆIH PITANJA O CJEPIVU: Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? Evo malo golih čijenica
Dok se vodi kampanja za cijepljenje protiv koronavirusa, pojavljuju se vijesti o umiranju ljudi nakon cijepljenja. Umiru li ljudi od cjepiva? DW je provjerio vijesti iz šest zemalja i došao do jasnog zaključka
Diljem svijeta se obavlja cijepljenje protiv koronavirusa. Istovremeno se mnogi pitaju: kako se osjećaju oni koji su dobili cjepivo? S obzirom na to da je malen broj onih koji su dosad cijepljeni, teško je naći osobu koju bismo mogli pitati. Zato mnogi traže odgovore na Internetu i nailaze na naslove poput ovih: „15 mrtvih nakon cijepljenja protiv koronavirusa“, „Starica umrla nakon cijepljenja“, „Dragovoljac u studiji o cjepivu umro nakon cijepljenja protiv COVID-a 19“.
Slučajevi koji se opisuju u takvim vijestima izazivaju sumnje i nameću pitanja: je li cjepivo dodatni problem, a ne rješenje pandemije koronavirusa? Svi podaci iz kliničkih testova prije dopuštanja cjepiva i kontrole nakon početka cijepljenja ukazuju na jedno: cjepiva dopuštena u Europskoj uniji imaju visoku učinkovitost i imaju rijetke, često neproblematične nuspojave. Pa ipak, ispitivanje koje je u Njemačkoj provelo Sveučilište u Erfurtu pokazuje da je samo 56 posto ispitanika spremno cijepiti se, a 44 posto je sumnjičavo. Mnogi navode da će najprije pričekati dok bude jasno kako cjepiva djeluju. Vijesti o smrtnim slučajevima dodatno uznemiruju ljude.
Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? DW je istraživao slučajeve smrti nakon cijepljenja u šest zemalja: Njemačkoj, Španjolskoj, SAD-u, Norveškoj, Belgiji i Peruu. Rezultat je da ni u jednom slučaju zavodi za javno zdravstvo nisu našli potvrdu da je uzrok smrti cjepivo.
U trenutku objavljivanja ovoga članka po navodima Bloomberga cijepljeno je više od 130 milijuna ljudi. U navedenih šest zemalja je cijepljeno oko 50 milijuna. Ukupni broj smrtnih slučajeva nakon cijepljenja je manji od 250. S obzirom na to da se u SAD-u vode i podaci koje dostave sami građani, najmanje 181 slučaj od ovih 250 nije verificiran od neovisnog tijela. Evo rezultata DW-ovog istraživanja.
Dosad u Njemačkoj nije poznat nijedan slučaj da je osoba umrla od cjepiva protiv koronavirusa. Institutu Paula Ehrlicha (PEI), koji je u Njemačkoj mjerodavan za cjepiva, prijavljeno je 113 slučajeva umrlih osoba u dobi od 46 do 100 godina (71 žena i 38 muškaraca). Umrli su bili prosječno stari 84 godine, a smrt je nastupila između jednog sata i 19 dana nakon cijepljenja. PEI je istraživao slučajeve prijavljene do 31. siječnja.
„Ako se cijepe stariji ljudi ili ljudi s teškim ranijim oboljenjima, koji imaju veći rizik umiranja, bit će određeni broj smrtnih slučajeva koji će nastupiti kratko nakon cijepljenja, a da nisu uzročno povezani s cijepljenjem“, kaže se u aktualnom izvještaju o sigurnosti lijekova Instituta Paula Ehrlicha. U njemu Institut ukazuje da je od 113 umrlih osoba 20 osoba umrlo od COVID-a 19. 42 osobe su umrle od ranijih oboljenja ili drugih infekcija. U 50 slučajeva se navodi da uzrok smrti nije poznat.
Glasnogovornica Instituta je na upit DW-a e-mailom odgovorila da su „sve osobe osim jednog muškarca imale nepotpunu zaštitu cijepljenjem jer je oboljenje od COVID-a 19 nastupilo nakon primanja prve doze cjepiva“. Zaštita počinje sedam do 14 dana nakon primanja druge doze cjepiva (ovisno o vrsti cjepiva), tako da je moguće da se nakon primanja prve doze ljudi razbole od COVID-a 19 i umru. 33 umrle osobe su po navodima Instituta imale više ranijih oboljenja i umrle su ili zbog pogoršanja njihovog ranijeg oboljenja ili od neke druge bolesti, neovisno o cijepljenju. Deset osoba je umrlo od neke druge zarazne bolesti, a ne od COVID-a 19.
„Kod svih drugih osoba su postojale kombinacije drugih ranijih bolesti, primjerice karcinoma, slabosti bubrega, srčanih oboljenja i arteriosklerotične promjene, koje su vjerojatno dovele do smrti“, dodaje glasnogovornica PEI-ja. Po navodima PEI-ja smrtni slučajevi prijavljeni do 31. siječnja s nejasnim uzrocima nisu češći nego očekivani broj smrtnih slučajeva. Voditelj PEI-ja Klaus Cichutek naglasio je sredinom siječnja u intervjuu za DW da cjepiva koja se dosad koriste u Njemačkoj (BioNTech/Pfizer i Moderna) imaju „vrlo veliku sigurnost“.
U slučaju triju osoba koje su umrle u Kölnu istragu vodi državno odvjetništvo. Tri starije osobe umrle su nakon cijepljenja, sve tri su imale znatna ranija oboljenja, naglasio je Markus Rothschild, direktor Sudske medicine u Kölnu. „Nema nikakve sumnje protiv liječnika ili osoblja“, izjavio je državni odvjetnik Ulrich Bremer na upit DW-a te ukazao da obdukcijski izvještaji i ekspertiza sudske medicine još nisu gotovi.
Španjolski mediji su izvijestili da je u jednom staračkom domu umrlo devet soba nakon što su dobile prvu dozu cjepiva BioNTech/Pfizer. Ali, te osobe su imale ranija oboljenja. Direktor staračkog doma El Salvador u Lagarteri izjavio je da su simptomi „kao glavobolja ili povremeni proljev“ nastupili kod pacijenata nakon pet dana. Jedan liječnik mu je rekao da su to možda nuspojave cijepljenja.
Za svih devet smrtnih slučajeva je službeno rečeno da su umrli od komplikacija nastalih u vezi s COVID-om 19, kao posljedica zaraze koja je nastupila u vrijeme programa cijepljenja. Jer, i nakon cijepljenja je moguće da se razvije bolest, ako se cijepljenje dogodi za vrijeme inkubacije virusa (pet do šest dana). Po navodima Instituta Roberta Kocha infekcija je moguća i nakon cijepljenja, jer cjepivo u pravilu djeluje tek nakon deset do 14 dana nakon dobivanja prve doze cjepiva. I ruski i kineski državni mediji iscrpno izvješćuju o tomu, pri čemu se kineski pozivaju na ruske medije. Ipak, u izvornom ruskom članku se kaže: „Trenutno nema naznaka da cjepivo igra neku ulogu kod smrtnih slučajeva.“
Osim toga u tom članku se ukazuje na jedan članak s provjerom činjenica u kojem stoji: „Statistički je neizbježno da neki ljudi obole i umru nakon što su primili cjepivo zbog razloga koji nisu povezani s reakcijom njihovog tijela na cjepivo.“ Ali, ta napomena nedostaje u drugim člancima.
Ta se vijest osobito proširila u Indiji. Tvrdnja se zasniva na priopćenju za medije udruge Children’s Health Defense, udruge protivnika cijepljenja koju vodi istaknuti protivnik cijepljenja Robert F. Kennedy Jr., koji je upao u oči propagandom protiv cijepljenja i koji je sudjelovao i na demonstracijama u Njemačkoj protiv mjera ograničenja zbog korone.
Iako se članak poziva na podatke iz „vladine datoteke“, poveznica čitatelja vodi na web-stranicu organizacija National Vaccine Information Center (NVIC), koja nema nikakve veze s američkom vladom. Ugledni novinar Michael Specter, specijaliziran za znanstvene i zdravstvene teme, kaže da je ta organizacija „najmoćnija organizacija protiv cijepljenja u SAD-u“.
Ako se pomnije promotri, vidi se da je baza podataka upitna. National Vaccine Information Center navodi da podaci potječu od Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS) američke vlade. Ali, tamo se izričito kaže da „svatko može dostaviti VAERS-u izvještaj, uključujući roditelje i pacijente“ te da se samo na temelju VAERS-ovih izvještaja ne može utvrditi je li neko cjepivo izazvalo neku bolest ili je pridonijelo njezinom razvitku.
Osim toga VAERS poziva ponuđače cjepiva da prijave signifikantne zdravstvene probleme „neovisno o tomu vjeruju li da je uzrok problema cjepivo ili ne“. VAERS također ukazuje da njegovi podaci „ne mogu biti interpretirani ili korišteni kako bi se zaključivalo o postojanju, težini, učestalosti ili postotku problema u vezi s cjepivima“ te da „trebaju biti interpretirani u kontekstu drugih znanstvenih informacija“.
Već 2015. je u jednoj studiji o vrednovanju vijesti o smrtnim slučajevima u vezi s cijepljenjem naglašeno da su podaci VAERS-a neprecizni jer je to sustav koji „prihvaća svaki dostavljeni izvještaj o neželjenom rezultatu, a da ne procjenjuje njegovo kliničko značenje ili je li to izazvano cijepljenjem“. I Centers for Disease Control and Prevention upozoravaju na nepreciznost i nekonzistentnost podataka sustava VAERS.
Međutim, i NVIC nudi na svojoj web-stranici mogućnost prijave slučajeva mogućih problema nakon cijepljenja u istom osnovnom formatu kao i VAERS. Osim toga ne navodi jesu li ti podaci pomiješani ili se vode odvojeno. Navodni 181 smrtni slučaj u svakom slučaju ne može biti kauzalno povezan s cijepljenjem protiv koronavirusa.
Norveška ustanova za lijekove Statens Legemiddelverk istražila je ukupno 33 izvještaja o smrtnim slučajevima u staračkim domovima nakon cijepljenja. (stanje 26. siječnja 2021.) U naknadnoj analizi ta ustanova piše: „Brojni stanovnici staračkog doma koji su dosad cijepljeni su jako slabi ili na smrt bolesni pacijenti. Svakoga dana u norveškim staračkim domovima prosječno umire 45 ljudi. Zato se može očekivati smrtne slučajeve vremenski blizu vremena cijepljenja, ali to ne znači da su oni uzročno povezani s cjepivom.“
Te slučajeve je istraživao i Odbor za procjenu rizika na području farmaceutike (PRAC) u Europskoj agenciji za lijekove i utvrdio da „provjera nije donijela nikakve sumnje u sigurnost“ te „da je (više) ranijih oboljenja prihvatljivo objašnjenje za smrtne slučajeve. Kod nekih osoba se već prije cijepljenja počelo s palijativnim mjerama“.
U jednom članku medicinskog stručnog časopisa udruge British Medical Association citira se direktora norveške ustanove za lijekove Steinara Madsena: „Nema sigurne veze između smrtnih slučajeva i cjepiva.“ Ali, kaže Madsen, „uobičajene nuspojave koje nisu opasne kod jačih, mlađih pacijenata i koje nisu neobične kod cjepiva, mogu kod starijih osoba pojačati osnovnu bolest.“
Dalje on kaže: „Nismo uznemireni i zabrinuti zato što su to vrlo rijetke pojave i zato što se one pojavljuju kod jako slabih pacijenata s vrlo teškim bolestima.“
U Belgiji Savezna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (FAMHP) izvješćuje da je 14 ljudi umrlo u kratkom vremenu nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Ali, uzročna povezanost nije utvrđena. Svi pacijenti su bili stariji od 70 godina, pet preko 90 godina, piše Brussels Times. Druge pojedinosti o umrlim osobama nisu objavljene.
„Činjenica da prijavljeni slučajevi nisu pokazivali jednaku kliničku sliku je nešto što umiruje kao i činjenica da su smrtni slučajevi nastupili nakon različitog vremena“, izjavio je FAMHP za Brussels Times i dodao da dosad nije pronađena uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.
FAMHP zato svakoga tjedna objavljuje izvještaje o istraživanju nuspojava cjepiva. U izvještaju od 4. veljače stoji: „Do danas nije utvrđena nikakva formalna uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.“ Belgija zasad u cijepljenju koristi cjepiva tvrtki BioNTech/Pfizer i Moderna. Koje cjepivo je korišteno kod 14 smrtnih slučajeva belgijske vlasti nisu objavile.
Sveučilište Cayetano Heredia, koje je provelo studiju o kineskom cjepivu Sinopharm, moralo je prekinuti jednu lokalnu peruansku studiju nakon što je jedan sudionik umro od upale pluća izazvane COVID-om 19, objavio je Reuters.
Nakon objavljivanja pojedinosti studije, odnosno nakon otkrivanja koji su pacijenti dobili djelatnu tvar, a koji placebo, pokazalo se da osoba koja je umrla nije cijepljena cjepivom nego da je pripadala u placebo-skupinu. U jednom priopćenju je sveučilište objavilo: „Važno je konstatirati da smrt pacijentice nije povezana s cjepivom s obzirom na to da je ona dobila placebo.“
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Svijet
Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Svijet
ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





