Connect with us

Magazin

Vodoinstalateri otkrili što nikad ne rade u svojim domovima

Objavljeno

5 godina prije

-

Briga o cijevima u domaćinstvu vrlo je važna, a ona uključuje i znanje o tome što činiti, odnosno što nikad i nipošto ne treba činiti kako bi vaš dom bio suh i siguran

Zato su profesionalni vodoinstalateri otkrili koje su to stvari koje doma nikad ne rade kako bi produžili život svojim cijevima. Iako cijevi često uzimamo zdravo za gotovo, bez njih ne bismo imali tuševe ni vodokotliće u toaletu kao ni sredstva za pranje kućnog prilaza, piše Reader’s Digest.

– U vodoinstalaterskoj zajednici je poznata uzrečica da vodoinstalateri štite zdravlje nacije. Ako u državi nemate aktivan sustav vodoodvodnje, stvari počinju propadati – ističe Aaron Mulder, vlasnik tvrtke Mr. Rooter Plumbing u San Antoniju u Teksasu.

Upravo zato, ističe Mulder, ljudi moraju pripaziti na odvode u njihovim kućama. To znači da moraju redovito provjeravati pritisak vode, popravljati oštećenja na cijevima te mijenjati potrgane dijelove na mjestima gdje voda curi. No najvažnije od svega je izbjegavati ponašanje koje će voditi do oštećenja.

Ovo je šest stvari koje vodoinstalateri nikad neće napraviti kod kuće, a ne biste trebali ni vi.

1. Ne bacaju maramice u zahod

Iako možda na pakiranju vlažnih ili dječjih maramica stoji da ih možete baciti u zahod, istina je da postoje samo dvije stvari koje nisu tekuće i idu u školjku, a to su toaletni papir i naš izmet. Sve ostalo, od ženskih uložaka do papirnatih ručnika, začepit će cijevi. Možda se to neće dogoditi odmah, ali u perspektivi sigurno hoće.

Ti predmeti mogu začepiti cijeli kanalizacijski sustav, a problem može eskalirati do ozbiljnog ugrožavanja javnog zdravlja. Maramice stoga radije bacite u smeće.

2. Ne koriste opasne kemikalije

– Ako rutinski ulijevate u odvode kupovni odčepljivač za cijevi, odmah prestanite. Oni nisu samo neučinkoviti, nego nagrizaju materijale – kaže Terry O’Shea, glavni vodoinstalater u tvrtki Roto – Rooter iz New Yorka.

Kaže da te kemikalije mogu doslovno spaliti cijevi, ali i vašu kožu ako ih dotaknete. Usto, tvrdnje da takav sredstva razgrađuju kosu nisu točne.

– Možda će kemikalija spaliti dio kose ili prljavštine, no na kraju dana to neće spriječiti ponovno nagomilavanje otpada u dijelovima do kojih kemikalija nije doprla – kaže Mulder.

A što vam je onda činiti u slučaju začepljenja? Potražite enzimske odčepljivače odvoda koji su obično sigurni, a možete pokušati i sa specijaliziranim alatom poput dugačke žice.

– No nipošto nemojte pokušati odčepiti odvod metalnom vješalicom jer ona može oštetiti cijevi i uzrokovati niz novih problema poput curenja, lomova, lošeg mirisa i infestacije nametnika – upozorava Mulder.

3. Ne bacaju masnoće u odvod

– Ako ste upravo ispekli špek i želite se riješiti masnoće, možete to učiniti na više načina. No izlijevanje masnoće u sudoper definitivno nije među njima – ističe Mulder.

Masnoća će se nataložiti po cijevima i u konačnici dovesti do začepljenja odvoda. Usto, u kanalizaciji se miješa s ostalim otpadnim materijalom poput vlažnih maramica koje ondje nisu ni trebale biti. To stvara nakupine materijala, a engleski dužnosnici objavili su lani da su pronašli u kanalizacijskom sustavu takvu nakupinu dugačku 60 metara.

Umjesto toga radije ohlađenu masnoću bacite u smeće ili još toplu prelijte u posudu koju ćete baciti. Usto, razmislite možete li ostatke te masnoće možda sačuvati za pripremu nekog drugog jela, pa je ne morate uopće bacati.

4. Ne bacaju baš sve u kuhinjski stroj za otpad

U američkim kućanstvima većina ima ispod slivnika instaliran električni stroj za otpad. Njegov je zadatak samljeti ostatke hrane na čestice dovoljno sitne da mogu proći kroz cijevi bez da ih oštete ili začepe.

– Unatoč nazivu, on nije zamišljen da u njega odlažete sav otpad. Komadići određene hrane i mlijeko su u redu, no komadi mesa, ljuske od jajeta, zrna kave i slična hrana ne bi trebali biti ondje. Zbog njih stroj previše radi i zagrijava se – kaže Mulder upozoravajući kako učestalost takve situacije neminovno vodi do kvarenja uređaja.

A to nije sve. Kako aparat nije zamišljen za mljevenje mesa, komadići piletine koju ste bacili trunut će u vašim cijevima. Uskoro ćete imati problem s neugodnim mirisom. Ako već bacate hranu, kompostirajte.

5. Ne odgađaju preventivno održavanje

Kao i s automobilima, sustav dovoda i odvodnje zahtijeva redovito održavanje. Vodoinstalateri znaju koliko je ono važno za kućanstvo jer na taj načine sprječavaju veće kvarove, koroziju ili curenje.

Mulder kaže da je osobito važno svake godine provjeriti pritisak vode, a u redovno održavanje spada i provjera curi li negdje, ima li začepljenja ili potrganih i oštećenih dijelova u zahodu, tušu ili kadi kao i slivniku. Preporučuje i provjeru opskrbne linije kojom voda dolazi do kućanstva kako biste se uvjerili da je još u dobrom stanju. Mnogi vlasnici iznenade se kad čuju da je rok trajanja opskrbnog sustava od tri do pet godina.

6. Ne odlažu rješavanje problema

Nitko se ne želi u zadnji čas odreći planova za vikend zato što mu je pukla cijev. No ako se probudite u ispod perilice rublja otkrijete omanju lokvicu vode, mudro je odmah se pozabaviti tim problemom.

– Ako mislite da vam negdje curi voda, svakako to provjerite prije nego što situacija postane još gora – zaključio je on ističući da se takvi problemi neće riješiti sami od sebe i zahtijevaju pomoć stručnjaka.

 

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Znakovi koji sami sebi najviše odmažu u životu

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Neki znakovi stalno preispituju svoje odluke, sumnjaju u sebe i sabotiraju vlastiti napredak. Iako imaju sve potrebne sposobnosti, njihova unutarnja borba sprečava ih da uspiju.

Djevica
Djevica je perfekcionist koji se rijetko zadovoljava postignutim. Umjesto da cijeni ono što ima, neprestano vidi ono što nedostaje. Kritična prema sebi više nego prema ikome, često odustaje od stvari jer nisu “dovoljno dobre”.

Ribe
Ribe znaju što žele, ali ne i kako to ostvariti. Lako ih preplave emocije, izgube se u maštanjima i često ne djeluju kad bi trebale. Sumnjaju u sebe, čak i kad im drugi vjeruju.

Blizanci
Blizanci imaju mnogo ideja, ali rijetko koju provedu do kraja. Njihova unutarnja rastrganost, strah od pogreške i stalno preispitivanje odluka često ih zakoče u ključnim trenucima.

 
Nastavi čitati

Magazin

Znanstvenici: Jedna krvna grupa nosi znatno veći rizik od opasnog oštećenja jetre

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre – ozbiljnog stanja koje može dovesti do opasnog oštećenja organa. Suprotno tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), bolesti koja postupno može uzrokovati zatajenje jetre.

Krvna grupa određena je genetikom, odnosno prisutnošću A, B ili H antigena na površini crvenih krvnih stanica. Postoje četiri glavne krvne grupe, A, B, AB i O. U analizi provedenoj na više od 1200 sudionika, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, upravo je krvna grupa A bila najzastupljenija među oboljelima. Slijedile su je O, B i AB.

Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Medicine, usporedila je krvne grupe dviju skupina, 114 oboljelih od autoimune bolesti jetre te 1167 zdravih pojedinaca. Od pacijenata, 44 su imala autoimuni hepatitis, a 70 PBC.

“Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerojatnost za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O”, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor rada.

Razlika je bila osobito izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa ta povezanost nije bila tako jasno vidljiva. Istaknuto je i da su osobe s krvnom grupom B bile najmanje sklone razvoju ove bolesti.

Zašto baš krvna grupa A? Moguće genetsko objašnjenje
Znanstvenici smatraju da je objašnjenje skriveno u genetici. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su u prethodnim istraživanjima povezani s većim rizikom od autoimunih bolesti jetre.

Ovi geni imaju ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od patogena. No ako sustav zakaže, imunološki odgovor može krenuti u pogrešnom smjeru i napasti vlastito tkivo. Autori studije napominju i da su žene znatno podložnije autoimunim bolestima jetre od muškaraca, što bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima, fetalnim mikrohimerizmom i genetikom. Rizik raste i s godinama.

Podmukla bolest koju je teško prepoznati
Kad se spomene bolest jetre, mnogi prvo pomisle na prekomjernu konzumaciju alkohola ili pretilost. No kod autoimunih bolesti jetre problem nastaje kad imunološki sustav napada vlastite stanice jetre, uzrokujući ožiljke, odnosno cirozu.

Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sustav napada žučne kanale, što dovodi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
Rani simptomi često izostaju, a najčešći prvi znakovi su umor, svrbež kože, suhe oči i usta, bolovi u kostima i zglobovima te nelagoda ili bol u trbuhu.

Kod mnogih se bolest sasvim slučajno otkrije na rutinskim krvnim pretragama. Do trenutka dijagnoze, čak trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.

Ograničene mogućnosti liječenja
Liječenje bez transplantacije svodi se na terapiju steroidima i lijekovima koji smanjuju upalu i imunološku aktivnost, no ti se lijekovi moraju uzimati cijeli život i mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u trbuhu i proljeva. U nekim slučajevima mogu čak pogoršati stanje.

Kada jetra počne otkazivati, pacijentu često preostaje vrlo malo vremena. Transplantacija je jedina preostala šansa, no broj potrebnih jetri dvostruko nadmašuje broj dostupnih donora.

Stručnjaci ističu da su i PBC i autoimuni hepatitis u porastu, a među mogućim okidačima navode se virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoliša.

 
Nastavi čitati

Magazin

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije i zašto ih nikada ne smijemo ostavljati u sudoperu?

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Klasična kuhinjska spužvica popularan je pribor za pranje posuđa. Nažalost, upravo spužvice stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Objašnjavamo kako najbolje očistiti kuhinjske spužvice, kada je vrijeme za novu i koje higijenskije alternative postoje.

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije?
Kuhinjske ručnike i krpe većina kućanstava redovito pere, no spužvicu često zanemarimo. Upravo se u njoj nalazi ogromna količina bakterija. Razlog je jednostavan: porozna struktura s mnogo šupljina zadržava vlagu, toplinu i ostatke hrane – idealno okruženje za mikrobe. Prema podacima njemačke studije iz 2017., jedan kubični centimetar spužvice može sadržavati do 50 milijardi bakterija. Ukupno su istraživači pronašli više od 350 različitih vrsta bakterija, piše govorise.si.

Kako očistiti kuhinjsku spužvicu?
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje da kuhinjske krpe mijenjate barem jednom tjedno. Spužvice, međutim, nisu posebno prikladne za čišćenje kuhinjskih površina.

Ključni savjeti:
Nakon svake uporabe operite spužvicu deterdžentom i dobro je osušite.
Spužvicu držite na prozračnom mjestu kako bi se mogla osušiti, a ne u sudoperu gdje obično uvijek ima vode.
Nakon kontakta sa sirovim mesom, jajima ili ribom odmah je zamijenite ili očistite.
Radije koristite papirnate ručnike za brisanje ostataka hrane.
Operite spužvicu u perilici rublja
Spužvice možete oprati na 60 °C uz sredstvo za pranje koje sadrži izbjeljivač. Nakon pranja trebaju se sušiti na zraku. Kako biste zaštitili ostalu odjeću, perite ih u vrećici za pranje.
Napomena: Blaga sredstva bez izbjeljivača ne uklanjaju dovoljno bakterija. Sredstva s izbjeljivačem uništavaju mikrobe već na 30 °C – ovaj savjet vrijedi u slučaju veće mikrobiološke kontaminacije.

Zašto pranje nije trajno rješenje?
Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da pranje spužvica samo privremeno smanjuje broj bakterija, koje se potom brzo ponovno razmnože. Rezultat: oprana spužvica nije ništa čišća od neopranе.

Mikrovalna pećnica – opasan mit?
Čest kućanski trik je staviti spužvicu u posudu s vodom i zagrijati je u mikrovalnoj pećnici. No to se ne preporučuje – određene bakterije preživljavaju i zatim se mogu proširiti i po mikrovalnoj pećnici. Stručnjaci preporučuju da spužvicu mijenjate barem jednom tjedno.

Koje su bolje alternative spužvicama?
Zamjena spužvice bolja je i održivija opcija:

Kuhinjske krpe od pamuka
Krpe od mikrovlakana
Lufa spužve (biljnog podrijetla)
Najbolja alternativa je: četka za pranje posuđa.

Studija iz 2021. pokazala je da se na četkama bakterije razmnožavaju mnogo sporije nego na spužvicama. Razlog je glatka struktura vlakana i brže sušenje ako su obješene. Bakterije poput salmonele presuše preko noći.

Plastične četke možete prati i u perilici posuđa. Možete ih očistiti i mješavinom octa ili sode bikarbone.

Nova opcija su i silikonske spužvice koje su antibakterijske i otporne na plijesan. Ne upijaju tekućinu i prikladne su za manje zaprljano posuđe.

Međutim: proizvodnja silikona energetski je zahtjevna, a materijal nije razgradiv.

Kako postupati s otpadnim spužvicama?
Iskorištene spužvice i krpe spadaju u miješani otpad (ne u biootpad ili plastiku).

Posebno upozorenje: osobe oslabljenog imuniteta
Većina bakterija na spužvicama bezopasna je za zdrave ljude, no za osobe oslabljenog imuniteta mogu predstavljati ozbiljan rizik – npr. bakterije poput:

Acinetobacter johnsonii
Moraxella osloensis
Chryseobacterium hominis

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu