Connect with us

Zadar

ZADARSKI NASBISKUP PULJIĆ U INTERVJUU KATOLIČKOM RADIJU: “Sedmorica zadarskih svećenika umrli su od koronavirusa. Jesu bili stariji, ali bi još poživjeli da se nisu zarazili”

Objavljeno

-

O odlukama i porukama biskupa Hrvatske biskupske konferencije sa 61. plenarnog zasjedanja u Aktualnom Hrvatskoga katoličkog radija 19. siječnja govorili su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i generalni tajnik HBK doc. dr. Krunoslav Novak.

Prema riječima dr. Novaka, zasjedanje je bilo vrlo intenzivno i zbog skraćenog trajanja, u dan i pol obrađene su teme predviđene za 61. zasjedanje. Nosive teme bile su suočavanje s posljedicama potresa i pandemijom, stoga su biskupi sa zasjedanja uputili pismo „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“. Razgovarali su i o ulozi Hrvatskog Caritasa u ublažavanju posljedica potresa, biralo se Stalno vijeće i potpredsjednik HBK, a raspravljalo se i o mandatima u tijelima HBK.

Nadbiskup Puljić rekao je da je na zasjedanju infektolog doc. dr. Rok Čivljak biskupe dobro informirao o koronavirusu.

„Ta bolest nije ni sada do kraja poznata, ali posljedice jesu“, rekao je nadbiskup, izvijestivši da su u Zadarskoj nadbiskupiji sedmorica svećenika umrla od posljedica zaraze. Prema riječima mons. Puljića, oni jesu bili starije životne dobi, ali bi još poživjeli da se nisu zarazili.

Ono što posebno zanima vjernike je pitanje cijepljenja. Biskupi su u poruci o tome napisali:

„Vrijeme koje je pred nama zahtijeva zajedničku i osobnu odgovornost i brigu u promicanju zaštite života, dobrobiti pojedinca i cijeloga društva. Pritom valja imati u vidu kako dobrobit društva ovisi o dobrobiti svakoga pojedinca i obitelji. Što se tiče pitanja cijepljenja, koje je posljednjih tjedana u središtu javnosti, papa Franjo je nedavno izrazio svoje mišljenje o njegovu primanju cjepiva iz ‘etičkih razloga’, tj. da se ne dovede u pitanje ‘vlastito zdravlje i život, kao i život drugih ljudi’. S obzirom na određene moralne dvojbe Sveta Stolica nedavno je izdala nekoliko razjašnjenja, čuvajući u svemu slobodu savjesti i osobnu odgovornost u odluci o primanju cjepiva“.

Predsjednik HBK rekao je da su porukom vjernicima o suočavanju s potresom i pandemijom biskupi pružili određene odgovore i poticaje, pozvali ljude da budu odgovorni.

„Iz poruke posebice zrači traženje smisla i u pandemiji i u potresu. Najlakše je dignuti ruke od svega. Mi smo u svijetu potresenom opakom bolešću. I u tom kontekstu je Papin poziv etičko pitanje ugrožavaš li zdravlje susjeda. Treba slušati glas znanosti. To nije moral, ali je ljudska dimenzija koja kaže da ako se ne pridržavaš propisanih mjera možeš nauditi i sebi i susjedu. Život je dar Božji i moramo ga čuvati i pomagati ljudima da ga sačuvaju. Najvažnije je da slijedeći znanstvenike koji mogu pružiti određenu sigurnost, kao Crkva pokušamo dati određeni smisao, značenje, kažemo ljudima da nije sve završilo, nije propalo“, rekao je nadbiskup Puljić.

Istaknuo je da smo potresom u ožujku u Zagrebu i nedavno u Petrinji, Sisku, Glini i okolici doživjeli Božju nazočnost preko volontera, naših zemljaka, cijelog svijeta koji su osjetili potrebu biti blizu. Potres je ponovno probudio čovjekoljublje, zajedništvo i učinio malo čudo, riječi su ohrabrenja mons. Puljića. Govoreći biskupu Košiću koji je pogođen tragedijom potresa nadbiskup Puljić mu je rekao: „Vlado, došlo je do eksplozije dobrote“. A mons. Košić je odgovorio: „Ja sam u ratu bio na prvoj crti i znam što je eksplozija. Ja bih to nazvao festivalom dobrote.” Doista je došlo do eksplozije dobrote. To nas jako raduje i tješi. I to je naša nada, poručio je predsjednik HBK

Biskupi i materijalnim darovima podupiru obnovu. Dali su Hrvatskom Caritasu da može naručiti stotinu stambenih modula za stanovništvo pogođeno potresom. Prije nekoliko tjedana HBK je izdvojila sedam milijuna kuna za potresom pogođeno područje. Budući da su vjernici brojnih župa pogođeni jer su im crkve srušene, biskupi su na ovom zasjedanju odlučili izdvojiti dodatnih 10 milijuna kuna za Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju za izgrađivanje priručnih objekata uz crkve u kojima bi se mogla vršiti bogoslužja i druge pastoralne aktivnosti župa koje su ostale bez crkava. Biskupi su također odobrili kontinuiranu pomoć preko Hrvatskog Caritasa na projektima koji su potrebni ljudima da mogu nastaviti svoj redoviti život.

S obzirom da je Stalnom vijeću HBK istekao mandat na zasjedanju su izabrani novi članovi: đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Za potpredsjednika HBK ponovno je izabran zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Posjetom biskupa zagrebačkoj katedrali teško oštećenoj u potresu završeno je plenarno zasjedanje. Nadbiskup Puljić rekao je da im je bilo važno zaključiti zasjedanje iskrenim vjerničkim hodočašćem bl. Alojziju Stepincu koji je proživio brojne tegobe, ali nikad nije posumnjao u Božju providnost. „I u danima zatvora i kućnog pritvora, bolovanja, bio je uvijek utjeha. Čovjek suočen s osudom, zdravstvenim problemima, nikad nije sumnjao, nego je pun vjere i nade izdržao i bio hrabar. Zato nam je bilo i simbolično i drago da smo kao Hrvatska biskupska konferencija oko sarkofaga molili njegove litanije koje preslikavaju njegovo život i daju nam inspiraciju da i mi u ovome vremenu koje nije lako budemo nasljedovatelji njegova stava i vjere“, poručio je mons. Puljić. (IKA)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?

Objavljeno

-

By

foto: Facebook

 

Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.

Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.

Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.

Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…

Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:

– 22 stana,

– imanja površine 18.000 m2,

– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),

– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).

Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.

Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.

Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.

Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.

Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.

U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).

Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.

Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?

 

 
Nastavi čitati

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu