Connect with us

Vijesti

Radman: Ljudi koji su umrli u vezi s infekcijom korone bili bi umrli i bez nje

Objavljeno

-

Miroslav Radman gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao pad broja novozaraženih u Hrvatskoj. Radman smatra da pad nema previše veze s restriktivnim mjerama.

“Teško je odgovoriti zašto se dogodio pad jer nema kontrolnog eksperimenta, no rad koji će uskoro izaći od grupe profesora na sveučilištu Stanford pokazuje da nema detektirane beneficije od striktnih, rigoroznih mjera s obzirom na ove osrednje, slabije”, rekao je Miroslav Radman i dodatno pojasnio:

“Zatvaranje restorana, maske na otvorenom, po toj najkompetentnijoj studiji koju sam vidio, odgovor je da se ne isplati, da nema beneficija od toga. Jedva čekamo da taj rad izađe da se može komentirati”, kaže Radman.

Smatra da bi do pada došlo i bez mjera.

“Vjerojatno se događa ono što bi se događalo i bez društvenih mjera, a to je da infekcije dolaze u valovima i najčešće se sele iz jednog područja u drugo i vezane su uz pojavu nove mutacije. Ona onda ili pospješuje infektivnost, brže se širi virus, ili je virus smrtonosniji. To ovisi o genetici virusa i mutacijama. Mijenja se, ali rijetke mutacije su one koje poboljšaju, daju agresivnost ili povećavaju patogenost virusa i onda nova mutacija zavlada u kratkom vremenu nekim područjem dok je daljnje mutacije ne unište. Tako da imamo dinamiku poput vatrometa – javljaju se žarišta, planu i gase se. Mislim da gašenje nema veze s onim što mi radimo, nego da je takva sudbina virusa”, kaže Radman.

Na pitanje može li se onda to istraživanje promatrati kao revolucija u istraživanju novog virusa, rekao je:

“Očito se nemamo u koga ugledati mi iz Hrvatske. Ako itko, to bi trebala biti Kina. Praktički dobivamo instrukcije od vodećih zemalja EU i SAD-a gdje je situacija najgora. Dakle, učimo od lošijih đaka, od zemalja koje ne uspijevaju u obuzdavanju epidemije. Virus se sigurno uništava s tom učestalosti mutacija.”

Komentirajući što se onda događa u Kini, Radman je rekao:

“Teško je reći što se ondje događa. Ono što se vidi izdaleka je da oni imaju puno restriktivnije mjere. Ako se ljudi ne približe jedan drugom, sigurno neće biti prijenosa virusa. No koliko će to koštati? Zasad opća smrtnost ovog virusa nije nikakav razlog za paniku. Ako ima 0.05%, dakle pet mrtvih na 10.000 od ovog virusa, što su službeni podaci, onda ovo nije trebalo ni zvati pandemijom”, kaže Radman.

“Izgleda da se preusmjerio registrirani uzrok smrti u populaciji. Sad nemamo gripe, po prvi put u desetljećima. Ne znamo ima li virusa jer se sad ne testira na virus gripe ili je zapravo koronavirus neka vrsta oportunističke infekcije koja dokrajči ljudi čije je zdravlje već jako načeto. U tom slučaju prošle godine, ljudi koji su umrli u vezi s infekcijom korone bili bi umrli i bez nje, ali možda mjesec, dva, tri kasnije. Da smo to znali, strategija bi bila sasvim drugačija. To se zovu oportunističke infekcije”, kaže.

Na pitanje kako onda objašnjava smrti mlađih i zdravih osoba, dodao je: “Mislim da je to banalno. Nema nula smrtnosti kod ljudi od 30 ili 40 godina, to je mali broj i ovo je samo znak da postoji mali broj ljudi koji su mladi, a imaju neku slabu kariku. Umiru od srca i sportaši s 22 godine. Koronavirus dokrajči ljude kojima se bliži kraj, a njih ima proporcionalno više u odnosu na ljudsku dob. Iznimke uvijek postoje.”

Na koncu se osvrnuo na cijepljenje. Na pitanje hoće li se on cijepiti, rekao je:

“Što ću ja raditi, to je moja privatna stvar. Izabrao bih klasičnu vakcinu, to znači od Sanofi ili čak kinesku jer s tim imamo iskustva 150 godina. Prije bih vakcinu gdje imamo dugo iskustvo. Nekad su inovacije nepotrebne i kad imate nešto što radi, inovacija služi samo u komercijalne svrhe.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Sudac

    20. siječnja 2021. at 13:52

    Da kretenu ali bi umrli za 5-10-20 godina nebitno , otkud nekom pravo za nekog reci pa on je bolestan ionako ce umrijeti .

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu