Povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja, Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru pripremila je program pod nazivom „Predmet po predmet zbirka!“

U četvrtak, 16. svibnja 2024. godine, u 11 sati održat će se specijalizirano vodstvo po stalnom postavu. Odabirom 6 predmeta iz postava ispričat će se povijest nastanka i razvoja zbirke: kako i zašto je ona nastala, kako je prikupljana građa za zbirku, koja je bila ideja vodilja pri osmišljavanju stalnog postava i zašto je on danas takav kakav jest. Sakupljanje predmeta za zbirku započelo je 1958. godine, a 1966. ona je otvorena za javnost. Građa je prikupljana na različite načine: terenskim istraživanjem, doniranjem, kupnjom i zamjenom od strane pojedinaca/obitelji, ustanova i gospodarskih subjekata. Za ustanovljenje zbirke posebno je bila značajna međumuzejska suradnja i suradnja sa znanstvenicima i stručnjacima vezanima uz razne aspekte pomorstva. Ovakvim pristupom postavu, posjetiteljima će se ukazati na važnost koju je šira zajednica imala u stvaranju Pomorske zbirke, a naša je zadaća zbirku „vratiti“ zajednici osmišljavanjem različitih aktivnosti i uključenjem posjetitelja u organiziranje programa u sklopu Pomorske zbirke. Uz vodstvo, posjetitelji će imati priliku pogledati i izložbu o zbirci koja je otvorena 4. travnja povodom obilježavanja 70 godina Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Nakon vodstva posjetitelji će imati priliku detaljnije razgledati postav uz razgovor s voditeljicom Pomorske zbirke.

U petak, 17. svibnja 2024. godine, za učenike OŠ Šime Budinića u Zadru održat će se projekcija dokumentarnog filma Vlatke Vorkapić „Pusti Dobre, pusti“, o brodu vodonoscu koji u sušnim ljetnim mjesecima donosi vodu na udaljene jadranske otoke. Prikazivanje je osmišljeno kao nastavak aktivnosti provedenih u sklopu manifestacije „Zadar čita“, održane u ožujku, čija je ovogodišnja tema bila Voda. Tim su povodom učenici 6. razreda OŠ Šime Budinića, nakon čitanja lektirnog naslova „Voda“ Vladimira Nazora o suši na otoku i iščekivanju vodonosca, sudjelovali na radionici na kojoj su povezivali ulomke iz pripovijetke sa suvremenim prizorima vodoopskrbe otoka. Potom su razgledali Pomorsku zbirku u kojoj se nalazi model tankera koji su, zbog svoje konstrukcije prilagođene prijevozu tekućina, često prenamijenjeni u vodonosce. Iako je Nazorova pripovijetka napisana 1926. godine, mnogi hrvatski otoci se i danas, 100 godina kasnije, suočavaju s istim problemima, o čemu pripovijeda i ovaj dokumentarni film koji je snimljen 2018. godine. Programom se nastoji podići svijest o racionalnom gospodarenju prirodnim resursima, pri čemu je i more, kao okosnica Pomorske zbirke, neizostavan prirodni resurs u gradnji održive budućnosti. Prikazivanje filma omogućeno je susretljivošću produkcijske kuće „Fade In“. Obilježavanjem Međunarodnog dana muzeja Pomorska zbirka podržava nastojanja muzeja i baštinskih ustanova da postanu mjesta za učenje, otkrivanje i razumijevanje, u skladu s ovogodišnjom temom „Muzeji za edukaciju i istraživanje“.

Radno vrijeme Pomorske zbirke je od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati (subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno). Ulaz je slobodan.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u sklopu aktivnosti centra EUROPE DIRECT Zadar organizira informativno događanje Zašto su Europski izbori bitni? u petak, 17. svibnja 2024. godine na Sveučilištu u Zadru (Multimedijalna dvorana, Novi kampus, dr. Franje Tuđmana 24i) s početkom u 11 sati. Planirano trajanje događanja je do 12:30 sati.

Agencija ZADRA NOVA događanje organizira u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Ovim putem pozivamo Vas da nam se pridružite na događanju.

Uloga EUROPE DIRECT centara je približavanje Europske unije građanima, a u kontekstu nadolazećih Europskih izbora, to znači i održavanje informativnih događanja s ciljem informiranja svih skupina građana o izbornom procesu i važnosti Europskih izbora. Događanja koja organiziramo na temu Europskih izbora nisu dio političke kampanje, već su dio institucionalne kampanje informiranja koju provode Europska komisija i Europski parlament.

Zbog organizacijskih potreba, molim povratnu informaciju o sudjelovanju. Poveznici za prijavu sudjelovanja možete pristupiti skeniranjem QR koda ili putem poveznice na mrežnoj stranici Agencije ZADRA NOVA (www.zadra.hr).

Predavanje i motrenje noćnog neba u organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Astronomsko astronautičkog društva Zadar i Grada Zadra održati će se 14. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu.

Predavanje pod nazivom Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike) održat će izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović i dr. sc. Dragan Roša.

Cilj predavanja je prikazati opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina, a osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Na temelju potonjih zapisa o astronomskim pojavama, može se zaključiti da se zadarski plemić Šimun Cedulin zanimao za astronomiju i meteorologiju, tim više što su sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje. Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu. No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem i praksom bilježenja neobičnih događanja na zadarskome području, kojima se uzrok tražio (a izgledno i nalazio) upravo u nesvakidašnjim promjenama u kretanju nebeskih tijela, u kontekstu onodobnoga vjerovanja da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.

Dragan Roša rođen je 1958. god. u Šibeniku. Studij fizike diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Zaposlen je u Zvjezdarnici Zagreb od 1986., od kada aktivno sudjeluje u nekoliko domaćih i inozemnih znanstvenih projekata iz područja fizike Sunca i kozmičkog zračenja. Voditelj je, odnosno ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb od 1993. Pod njegovim je vodstvom Zvjezdarnica Zagreb kadrovski ekipirana i doživljava znanstvenu afirmaciju, a unaprijeđeni su njeni javni, popularizacijski i obrazovni programi. Objavio je više desetaka znanstvenih članaka, kao i veći broj stručnih i popularno-znanstvenih tekstova i nekoliko knjiga. Među glavne njegove obrazovne doprinose izdvojimo provedbu projekta e-škole astronomije i uključenje hrvatskih učenika u Međunarodnu astronomsku olimpijadu, a među znanstvene – instalaciju detektora kozmičkog zračenja u Zvjezdarnici Zagreb i doprinose u istraživanju Sunčeve diferencijalne rotacije. Obnašao je mnoge dužnosti u strukovnim i amaterskim astronomskim udrugama i bio je predstavnik u više međunarodnih organizacija za istraživanje Sunca i heliosfere. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Izdvojimo nagradu Antun Gimnazije Antuna Vrančića, kao poznatom bivšem učeniku šibenske gimnazije, koja mu je dodijeljena 2019. Po njemu je 2022. godine nazvan i asteroid (179411) Draganroša.

Zdenko Dundović rođen je u Zadru 1973. godine. Upisao je poslijediplomski studij iz crkvene povijesti II. i III. ciklusa (mr. sc. i dr. sc.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Magistrirao je 2015. godine, a doktorsku disertaciju obranio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine na temu Zadarski kaptol, njegova dobra i kaptolski dostojanstvenici u posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike (1697. – 1797.). Od 2015. godine zaposlen je kao asistent na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, 2018. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od 2018. godine vrši službu najprije vršitelja dužnosti pročelnika, a potom pročelnika Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Godine 2024. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstveni interes mu je proučavanje ranonovovjekovne prošlosti Zadarske i Ninske biskupije s naglaskom na gospodarsku, političku i interkonfesionalnu interakciju crkvenih struktura.

Nakon predavanja, Astronomsko astronautičko društvo Zadar u suradnji s Hrvatskim astronomskim savezom organizira motrenje noćnog neba pomoću teleskopa s parkirališta na Novom kampusu. Motrenje noćnog neba održat će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta.