Svijet
OD AUTIZMA DO INFARKTA Naša znanstvenica na nov način otkriva temelje brojnih bolesti

Mlada hrvatska znanstvenica Sanja Franić nedavno je dobila sredstva za istraživanje u kojem će potpuno novom metodom pokušati otkriti nešto što još nikome nije pošlo za rukom – moguće genetske uzroke depresije
Ako se pokaže uspješnom, inovativna tehnika mogla bi biti korisna i u istraživanju te eventualno liječenju brojnih poremećaja, od autizma do kardiovaskularnih bolesti.
Nizozemski grant Rubicon, koji je na Sveučilištu u Amsterdamu dobila za dvogodišnju studiju na Oxfordu, trebao bi joj omogućiti da u potrazi za odgovornim genima prva pokuša upotrijebiti primjenu strojnog učenja u genetici.
U intervjuu za tportal naša je znanstvenica, koja je trenutno pri kraju doktorskog studija, objasnila da bi njen projekt mogao uvelike pridonijeti potrazi za genima relevantnim ne samo za bihevioralne osobine, nego za sve složene poligenetske osobine kao što su primjerice tjelesna visina i težina, razine inzulina, kardiovaskularne i neurološke bolesti, bolesti imunog i probavnog sustava, psihijatrijski poremećaji i mnogi drugi problemi.
‘Trenutno se u identifikaciju gena odgovornih za ove i druge složene osobine ulažu milijarde eura s malo uspjeha. Moje istraživanje temeljit će se na činjenici da postojeći pristupi ne koriste optimalno sve raspoložive podatke o DNA te da bi se primjenom umjetne inteligencije, odnosno strojnog učenja, njihova iskoristivost mogla znatno poboljšati’, rekla je mlada doktorandica.
Koja je tajna nove tehnike?
U svojem istraživanju Franić planira koristiti podatke iz najveće studije depresije u svijetu, CONVERGE, provedene na 12.000 ispitanika. Budući da su oni uglavnom preveliki da bi se analizirali u cijelosti, čak i superračunalima, pokušat će na njih primijeniti svoj inovativan pristup.
‘Prvo ću podijeliti genome testiranih na komadiće koji se obično nasljeđuju zajedno. Nakon toga ću na svaki od njih primijeniti algoritme koje ću istrenirati da razlikuju depresivne od nedepresivnih ispitanika. Djelići DNA na temelju kojih će se klasifikacija uspješnije obavljati morali bi biti u uzročnoj vezi s depresijom. Budući da nijedan gen za depresiju dosada nije nađen, ako uspije, metoda bi trebala imati veliko značenje’, objasnila je naša sugovornica.
Na pitanje koliko je dobila, kaže da grant Rubicon, koji obično dobiva samo 10 posto najboljih kandidata, u njenom slučaju iznosi oko 1,2 milijuna kuna. Na kraju metodu planira implementirati u softverski paket koji će omogućiti njenu širu primjenu na bilo koju složenu osobinu.
Za genetiku, medicinu, farmaciju…
Projekt bi, ističe, mogao biti vrlo utjecajan kako unutar, tako i izvan genetike.
‘Otkriće novih gena za depresiju značilo bi moguću identifikaciju dosad nepoznatih molekularnih mehanizama koji utječu na ovaj poremećaj, što bi pak olakšalo otkrivanje novih meta na koje bi se mogli primijeniti novi lijekovi. Budući da mnogo ljudi pati od depresije barem jednom u životu, otkriće bi moglo biti značajno za velik dio društva. Neuspjeh u identifikaciji novih gena značio bi da na depresiju utječe više gena nego što se dosad pretpostavljalo ili da rijetke varijacije u genomu nemaju značajnijeg utjecaja na depresiju. Osim toga, softverski paket koji ću razviti i besplatno distribuirati značio bi da će metoda biti primjenjiva na druge složene ljudske osobine, a time važna ne samo za genetiku, već i za medicinu, farmakogenetiku, farmaciju i biofarmaciju’, istaknula je naša znanstvenica koja je 2006. magistrirala psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu.
Ambiciozna i uspješna Požežanka dosad je dobila brojne hrvatske i inozemne stipendije i grantove, a već je objavila niz vrijednih radova.
Prije novog granta uglavnom se bavila genetikom bihevioralnih osobina. Velik dio doktorata provela je proučavajući blizance iz nizozemskog registra, jednog od najvećih u svijetu, a uključuje brojne podatke o blizancima i njihovim obiteljima.
‘Blizanci su idealan prirodni eksperiment jer dijele istu DNA, ako su jednojajčani, ili prosječno 50 posto DNA, ako su dvojajčani. Njihova sličnost u osobinama koje se proučavaju često ukazuje da je osobina nasljedna. Koristeći ovu jednostavnu logiku bihevioralni genetičari su utvrdili da je većina bihevioralnih osobina nasljedna. Zanimljiv primjer je inteligencija, koja je u ranom djetinjstvu nisko nasljedna – oko 20 posto – ali s godinama postaje sve više, 40-60 posto kroz djetinjstvo i pubertet do oko 80 posto u kasnoj adolescenciji i odrasloj dobi’, kaže Sanja Franić.
Puno bolji uvjeti, svi su kolege…
Naša sugovornica kaže da su joj uvjeti rada u Nizozemskoj općenito puno bolji nego u Hrvatskoj jer su, za razliku od većine hrvatskih sveučilišta, nizozemska prvenstveno istraživačke institucije koje imaju dovoljno zaposlenika da bi omogućile istraživanja kao primarne aktivnosti.
‘Predavanja sačinjavaju samo 10 do 20 posto posla, što znači da godišnje provedem oko mjesec dana predajući, a ostatak vremena u znanstvenom radu. Elitizam, koji sam znala primijetiti za studija u Hrvatskoj, ne postoji. Iako su mnogi od profesora svjetski poznati znanstvenici, uglavnom su skromni, a svako izražavanje osjećaja važnosti smatra se neukusnim. Svi se oslovljavamo imenom, na što sam se morala navikavati. Naravno, novca je daleko više. Država puno ulaže u znanost, a Nizozemci su u svijetu poznati kao vrhunski znanstvenici. Organizacijska kultura je puno horizontalnija u smislu da nadređeni i podređeni uglavnom ne postoje. Svi se cijene jednako i općenit stav je da smo svi kolege. Meni takav sustav puno više odgovara. Radi se puno, kao i na hrvatskim sveučilištima, samo što mi se čini da se kolege u Hrvatskoj gotovo uopće ne stignu baviti znanstvenim radom.’
Nema ni seksizma, naprotiv!
Iskustvo naše sugovornice pokazuje da problemi vezani uz spolnu diskriminaciju u Nizozemskoj praktički ne postoje.
‘Ustvari, ovdje je situacija često obrnuta – žene su nerijetko moćnije od muškaraca, iako se naglašava jednakost. To se odražava i u znanosti u kojoj su na nekim odsjecima žene zastupljenije. U nekim strukama muškarci se još uvijek nešto brže probijaju, no vjerujem da se razlika smanjuje. Osobno, nikad nisam imala osjećaj da sam diskriminirana kao žena’, ističe Franić.
Zašto u Nizozemskoj, a ne u Hrvatskoj?
Na pitanje koji su ključni razlozi zbog kojih je svoju karijeru odlučila nastaviti u Nizozemskoj, odgovara kratko: ‘Stručnost i resursi koji u Hrvatskoj ne postoje.’
‘Dakle da bih se bavila ovim čime se bavim, moram biti u inozemstvu. Jednog dana bih voljela doprinijeti razvoju znanosti u Hrvatskoj prikupljanjem sredstava za osnivanje novog sveučilišnog odsjeka ili istraživačke grupe i treningom mladih znanstvenika. Vjerujem da će povećana mobilnost koju omogućava članstvo u EU s vremenom pridonijeti tom cilju’, kaže.
Nije samo novac; ugodniji je i život
Osim radnih uvjeta, više joj odgovara sam život u sjeverozapadnoj Europi.
‘Ljudi su puno izravniji, što na početku velik broj stranaca doživljava kao grubost. No kad se čovjek navikne na taj način komunikacije, shvati da je ustvari lakši od našeg. Atmosfera je puno opuštenija i pozitivnija, ljudi poštuju tuđe granice i izrazito su tolerantni. Radi se puno, no za razliku od SAD-a, postoji dobra ravnoteža između posla i privatnog života. Sve se radi na organiziran, učinkovit i kvalitetan način. Ljudi su puno zadovoljniji nego kod nas; suprotno uvriježenom mišljenju, ne toliko zbog više novca, nego zato sto žive u funkcionalnijem sustavu. Nizozemska ima jaku kulturu suradnje, vidljivu svugdje, od poslovnog okruženja do naizgled trivijalnih stvari kao što je podržavanje nizozemske nogometne momčadi. Nakon što sam dosta dugo živjela i u Hrvatskoj i u Nizozemskoj, vjerujem da je upravo ta kultura suradnje, u kombinaciji s poslovnim duhom, ključna i u ekonomskom i društvenom uspjehu Nizozemske’, zaključuje Franić.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
magazin1 dan prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije






Ivan
4. srpnja 2014. at 16:06
Budimo sretni da imamo ovakve