Connect with us

Tech

Osam pravila mobilnog bontona

Objavljeno

-

Jedna od aktualnijih tema posljednjih tjedana je e-bonton. Kako se ponašati na internetu, a da to bude u skladu s nekim kulturno-civilzacijskim i poslovnim normama. Što ne objaviti na Facebooku, kako ne tvitati i zašto neki ljudi još uvijek NEPOTREBNO VIČU na internetima. Proučili smo prijedloge objavljene u e-bontonu i s većinom se slažemo, dok su nam neki prijedlozi u potpunosti nebulozni i promašeni.

Bez straha da će neki od ovih savjeta nekome od vas biti isto tako u potpunosti nebulozni i promašeni, ali s nadom da ćete reagirati u komentarima, evo naramak savjeta ili pravila ‘mobilnog’ bontona. Pritom, dakako, ne mislimo na glasno telefoniranje u tramvaju jer se to kosi sa svim bontonima, bili oni ‘e’ ili ne. Ovdje ćemo se koncetrirati na – smartphoneove i, manje više, na slanje mailova.

Ne prestaje ni sve na dobrom harveru, već će vam Sony Ericsson u suradnji s Boxom dati 50 GB prostora na njihovom cloud storage servisu uz specijaliziranu Android aplikaciju. S obzirom da ćete promisliti o slanju sljedećeg mobilnog poslovnog emaila, posao ćete moći obaviti u Office Suite Pro 5 koji dobivate besplatno uz svaki Xperia pro i Xperia mini pro smartphone)!

 

1. E-mail nije SMS

Znam, push notifikacije, razne aplikacije i flat rate mobilni internet su nas razmazili. Poslat ću ti mail, jeftinije je nego SMS poruka. Ali, evo zašto ipak ne. Prije svega, a budimo realni, kriza je, često nam isključe mobitel jer nismo platili račun. Isključe nam i Internet. Pa ne možemo provjeriti mail. Ali nam ne isključe primanje poziva i SMS-a. Potonji ću nesumnjivo uvijek vidjeti. Mail možda završi i u spamu. A možda jednostavno pogasim sve notifikacije, ne provjeravam mail dva, tri sata jer nemam potrebe. Nešto je bilo važno i hitno, iako ne dovoljno važno i hitno za poziv? SMS!

 

2. Poslovni e-mail ipak putem računala

Naizgled pokušavam srušiti čitav smisao pametnih telefona – ured izvan ureda, ali neki poslovni mailovi jednostavno nisu toliko hitni ni bitni da bih morao odmah odgovoriti na njih, a pametni mobitel je jedina tehnologija koja mi je tad pri ruci. Razloga je više. Vjerojatno neću biti toliko opširan i pažljiv u odgovoru. Ta na mobitelu sam, vjerojatno negdje zujim, možda mi je i piva u drugoj ruci. A možda sam popio i previše piva pa se zaletim i direktoru završim mail s ‘pusa’. Sasvim slučajno. Procijenite u kojim je situacijama kvaliteta maila bitnija od brzine odgovora.

 

3. Infantilni potpis

Kao moj, primjerice. ‘Sent from my iPhone 5 test device’. Štosan mi je. Štosan je i drugima, toliko da su si ga prisvojili. Ali viđao sam i ‘štosnijih’ od svojeg. I to od ljudi koji su mi slali poslovni e-mail. Znam, zaboravimo svi na taj potpis, da smo u jednom trenutku bili zaigrani i napisali nešto samo nama simpatično. Ipak, to je naš digitalni potpis. Govori puno više o nama nego što mislimo. Ljudi će podsvjesno napraviti procjenu kad pročitaju ‘Brzo čitaj prva slova, s mobitela evo tebi odgovora‘. Posebice ako šaljete vrlo važne mailove vrlo važnim ljudima koji imaju vrlo važno postavljenu metlu u svojoj vrlo važnoj stražnjici.

 

4. Pravopis nije sredstvo koje opravdava cilj!

Znam, naravno. Griješim kao i drugi. Dobro, možda nešto manje, ali ponekad tipfeleriram. Znate kakvi su ti zasloni na dodiri. Omakne se slovo, ode riječ nepotrebno u drugi redak, događa se, ljudi smo. Ali da se baš stalno događa i da baš niti malo ne marite kako pišete kad šaljete e-mail putem svog pametnog telefona? Da baš nikad ne stavite točku na kraj rečenice? Oh, znam, za palatale treba 0,75 sekundi više vašeg dragocjenog vremena. Ali nemojte da vam tehnologija bude izgovor. Nema veze što šaljete e-mail s mobitela. I dalje je to e-mail, poruka, komunikacija s drugom osobom koja bi rado da ne mora dešifrirati vašu rukom odmahnutu rečenicu.

 

5. Isključi ostatak poruke

Iliti po naški – ‘download rest of message forst?’ pa klikni na jedno veliko, sočno – ‘No!’. Zašto? Možda se to samo meni događa i možda je samo do moje 3GS ‘kante’, ali kad netko ne isključi tu opciju, pa mi odgovara uključujući svih 34 prethodnih konverzacija, meni se mail, da prostite, malo stisne. Sitničavo od mene, znam, ali tekst postane nečitljiv i onda ga moram zumirati. Načuo sam da je to problem i kod drugih ljudi. Slušam rješenja u komentarima. U međuvremenu, znate kako ide ona stara narodna? Čist e-mail je jasan e-mail.

 

6. Izbjegavajte slikovne potpise

Znam, ogromna fotka u potpisu, po mogućnosti s nekim motivacijskim govorom Dalaj Lame je bila apsolutni hit početkom stoljeća. Znam, teško se odreći starih navika, ali dajte ipak ‘miru’ šansu. Nemaju baš svi flat internet i najnoviji pametni telefon poput Xperije arc S, pa kad im se jedan vaš mail učitava dulje od hakirane stranice američkog Ministarstva obrane… čini mi se da to nekako nije pošteno. Na neki način, i to je ‘fair usage’. Uštedite koju lipu prijateljima. I Dalaj Lama bi se sigurno složio da čovjek do odgovora treba stići sam, ne putem slike cvjeta pored planine i potoka.

 

7. Niste obvezni odgovarati samo zato što možete

Ja znam da imaš smartphone, ti znaš da ga ja isto tako imam. I da ću dobiti tvoj mail u petak, nešto prije ponoći. Ali ako nije nužda, ne znači da ti moram odgovoriti na mail samo zato što mogu. Nemoj to ni očekivati od mene. Nekad jednostavno nije ‘zdravo’ (vidi točku 2), a nekad je jednostavno zadiranje u moju ‘privatnost’. Ok, pristao sam biti dostupan, živjeti u korak s tehnologijom, brati digitalne plodove tehničke revolucije, ali hajdemo napraviti neki generalni konsenzus i ne to iskorištavati baš toliko. Doživio sam i da me kude jer nisam odgovorio u spomenuto doba. Oprosti, možda sam spavao. Neću nikad više!

 

8. Pametni telefon nije izgovor za nekulturu

Ok, ja sam zadnja osoba koja bi mogla nešto reći na ovu temu. Posipam se digitalnim pepelom, ja sam taj koji sjedi na pivi i odgovara na emailove putem mobitela (doduše, izbjegavam poslovne, vidi točku 2). Samo zato što mogu, ne znači da bih to i trebao raditi. Samo zato što je email došao u trenutku dok sam vani s društvom, ne znači da moram odmah odgovoriti na njega. Posebice ako je to kakav kasniji sat u danu, odnosno noći. ‘Oprosti, moram na ovo odgovoriti’ je način na koji često lažem sebe i druge. Doduše, nekad se zateknete u toliko inspirativnom društvu da vam je ovo jedina slamka spasa, ali ne potežite je ako baš nije nužno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

FOTOGALERIJA / Završen Hackathon, poznati ovogodišnji pobjednici

Objavljeno

-

By

foto: Grad Zadar

My Smart City Hackathon održava se još od 2018. godine u organizaciji Grada Zadra

Grad Zadar, zajedno s projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla organizirao je 7. po redu hackathon „My Smart City 2025.“ koji se održao od 02. do 03. prosinca 2025. godine u Providurovojpalači u Zadru.

Hackathon predstavlja koncept natjecanja timova koji rade na inovativnim rješenjima prema zadanoj temi, bilo u obliku mobilnih aplikacija, programskih rješenja ili u obliku razvoja inovativnog koncepta.

Ovogodišnji hackathon “My Smart City 2025”, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima, okupio je čak 15 timova Hrvatske, Bosne I Hercegovine i Crne Gore.

Prvog dana hackatona mentori su timovima predstavili ovogodišnju temu “Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo koje potiču inovacije, kolaboraciju i tehnološki napredak i poduzetničke vještine mladih”, na temelju koje su timovi razvijali svoje ideje i rješenja. Također, tijekom prvog dana timovi su imali priliku poslušati i zanimljiva predavanja mentora na zadanu temu.

Tijekom drugog dana timovi su prezentirali svoja razvijena rješenja stručnom žiriju koji su činili renomirani zadarski IT stručnjaci Lovro Valčić, Igor Lončar i Josip Kalebić. Žiri je nakon prezentacija, u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima, odabrao najkvalitetnija rješenja koja su osvojila nagrade.

Prvo mjesto osvojio je tim Dabrovi iz Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru s projektom SimBEEoza. Riječ je o inovativnoj aplikaciji i razvoju “pametne košnice” namijenjenepraćenju stanja pčelinjih zajednica, unaprjeđenju razvoja pčelarstva i očuvanju pčela kao ključnih prirodnih oprašivača. Projekt je osmišljen tako da se može primijeniti u urbanim i lokalnim sredinama.

Drugo mjesto osvojio je tim PT iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar sa projektom SkillBridge  koji predstavlja platformu za edukaciju i profesionalno usmjeravanje mladih kroz učenje o financijama i samo-promociji, uz preporuke za nastavak studija ili karijere.

Treće mjesto osvojio je tim WINX iz Strukovne škole Vice Vlatković Zadar sa projektom GRAD+ koji predstavlja platformu za unos, praćenje i rješavanje aktualnih problema lokalne zajednice uz validiranje prijedloga pomoću umjetne inteligencije.

Timovi koji su sudjelovali na hackatonu i ove godine su pokazalizavidnu raznu znanja, kreativnosti i inovativnosti iz kojih su se izrodile kvalitetne ideje. Koncept hackatona izvrstan je način da potakne mlade na kreativno razmišljanje i razvoj novih inovativnih rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnim sredinama.

Hackathon je organiziran u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.  

 
Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova

Objavljeno

-

By

U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima

Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga. 

Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić. 

– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.  

Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.

Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura. 

U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima

Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga. 

Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić. 

– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.  

Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.

Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura. 

 
Nastavi čitati

Tech

DANAS U CENTRU ZA MLADE / Popularno – znanstveno predavanje zadarskog fizičara Roka Bašića – “Kako fotografirati crnu rupu”

Objavljeno

-

By

Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Astronomska udruga Zadar pozivaju medije na popularno-znanstveno predavanje “Kako fotografirati crnu rupu”, koje će se održati u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. u 17:00 sati u Centru za mlade Zadar. 

Predavanje će održati mladi zadarski fizičar i popularizator znanosti Roko Bašić, koji će publici približiti priču o Event Horizon Teleskopu i metodama koje su omogućile prvu sliku crne rupe.

Program donosi jasan i zanimljiv uvid u rad radioteleskopa, interferometriju te izazove snimanja „sjene” crne rupe u galaksiji M87. 

Ulaz je slobodan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu