Connect with us

Hrvatska

Posjet izaslanika Kraljevine Nizozemske

Objavljeno

-


U četvrtak, 28. travnja 2011. godine župan Stipe Zrilić sa suradnicima susreo se u Domu Županije s predsjednikom Senata Kraljevine Nizozemske Renèom van der Lindenom, glavnim tajnikom senata Kraljevine Nizozemske Geertom Jan Hamiltonom i savjetnicom i zamjenicom šefa Misije Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske Willemijn van Haaften.
Razlog posjeta nizozemskog izaslanstva bio je upoznavanje s projektima koje na području Zadarske županije vodi UNDP. Župan Stipe Zrilić stoga je upoznao goste sa Županijskom razvojnom strategijom koja je temelj budućeg razvoja županije te naglasio da je u posljednjih nekoliko godina na području Zadarske županije u različite projekte i s različitih razina uloženo 5 milijardi i 300 milijuna kuna. Nizozemska Vlada u tom je dijelu značajno sudjelovala, kazao je župan, i dodao kako su od 2007. godine preko UNDP-a na području Zadarske županije realizirani mnogi razvojni projekti koji se odnose na razvoj gospodarskih aktivnosti posebno na ruralnom području, komunalne i socijalne infrastrukture i unapređenje socijalnih usluga. Također je kazao kako su u tijeku novi projekti koji se odnose na Leader pristup osnivanja novih lokalnih akcijskih grupa (LAG) za povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u nerazvijenim područjima Hrvatske kroz poboljšane kapacitete ljudskih resursa ruralnih područja, infrastrukture i prilagodbe klimatskim promjenama, stručnih usavršavanja lokalnih poduzetnika na izradi strategije ruralnog razvoja i na projekte smanjivanja učinaka klimatskih promjena.
Predsjednik Senata Kraljevine Nizozemske Renè van der Linden naglasio je važnost podrške projektima u cilju jačanja i razvoja regije te izrazio želju za daljnjom realizacijom projekata u kojima bi sudjelovale nizozemske tvrtke koje imaju velika iskustva posebno u dijelu zbrinjavanja otpada i navodnjavanju. Isto tako naglasio je važnost obrazovanja i jačanja ljudskih resursa te uključivanja kulturne baštine u razvoj turizma. „Ako se turizam kombinira s kulturnom baštinom, može se poboljšati turistička ponuda, ali i privući druga vrsta turista“, kazao je Renè van der Linden i dodao kako mnogi političari podcjenjuju važnost kulture u poboljšanju turističke ponude, kao i gospodarskog razvoja i zapošljavanja. Predsjednik Senata Kraljevine Nizozemske iznio je svoje viđenje razvoja Hrvatske i hrvatskog društva u pozitivnom kontekstu, kao i događanja na području Zadarske županije koja je, kazao je, od njegovog posljednjeg posjeta 1996. značajno napredovala.
Na današnjem sastanku u Zadarskoj županiji nazočni su bili i veleposlanica RH u Kraljevini Nizozemskoj Vesela Mrđen Korać, zamjenik stalne predstavnice UNDP-a u RH Alessandro Fracassetti i voditeljica projekta UNDP-a Ivana Laginja.
 
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VELIKA ANALIZA HZJZ-a / Na ovim mjestima u Hrvatskoj ljudi žive zdravije i manje je bolesti

Objavljeno

-

By

Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava.

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više – 9746 na 100.000 stanovnika.

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164.

“Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu”, istaknuo je Capak.

Zdravstvo na otocima

“Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske”, naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena.

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu – 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika.

Helikopterska hitna služba

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske.

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DRŽAVA “DAJE” 70 EURA / Provjerite tko sve ima pravo na vaučere za režije

Objavljeno

-

By

Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad.

Prvo 6,5 posto u studenom pa još 3,5 posto u siječnju. Ukupno otprilike 10 posto skuplju struju i plin plaćat će Hrvati od sljedeće godine, a da će cijene rasti od sljedećeg mjeseca još je početkom rujna najavila Vlada koja od energetskih mjera nije odustala, ali ih je malo “olabavila”.

Kategorija ugroženog kupca energenata ipak je među mjerama ostala, što znači da će više od 88 tisuća osoba i dalje imati pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, navodi Večernji list.

“Mjesečna naknada nastavak je mjere iz prethodnih paketa pomoći građanima te od 1. listopada 2024. iznosi 70 eura. Ukupna vrijednost mjere je 24 milijuna eura, a trajat će do 31. ožujka 2025.”, objavili su ranije iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Tko ima status ugroženog kupca

“Korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak I., II. ili III. razine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Korisnici zajamčene minimalne naknade i dalje će imati pravo na naknadu troškova stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge”, rekli su u Ministarstvu.

Naknada za ublažavanje porasta troškova energije predviđena je i za pružatelje socijalnih usluga i udomitelje.

“Pružateljima socijalnih usluga, organiziranog stanovanja i boravka mjesečno će se, ovisno o broju korisnika, isplatiti od 140 do 540 eura, dok će se pružateljima usluge pomoći u kući – aktivnost priprema i dostava obroka, biti isplaćeno 80 eura mjesečno, a pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji 70 eura mjesečno. Mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i oko 2,500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere iznosi 2 milijuna eura i trajat će od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.”, kazali su u Ministarstvu.

Oni koji pripadaju navedenim kategorijama, na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad moraju ispuniti zahtjev i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad, kod kojih se također zahtjev može zatražiti pa ispuniti na licu mjesta.

Zavod, zatim, donosi rješenje o priznanju prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, a korisnik prava subvenciju dobije prilikom plaćanja računa za troškove energenta uz predočenje identifikacijske isprave, rješenja kojim je korisniku priznato pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata te uz predaju izvornog naloga za uplatu troškova električne energije poslovnici Financijske agencije (Fina).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.

5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja

U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.

Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.

Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.

Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.

Najviše Nijemaca i Poljaka

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.

U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).

Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju

Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).

Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu