Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska je pred novim ratom, Balkan će eksplodirati"

Objavljeno

-

Ante Gotovina (Foto: Patrik Macek/Večernji list)
‘Presuda hrvatskim generalima u Haagu je prevara. Hrvatska je pred novim ratom. Balkan će opet eksplodirati. Samo je pitanje vremena. A takozvana međunarodna zajednica je ta koja potiče etničke sukobe’, piše Jeffrey T. Kuhner, kolumnist The Washington Timesa, marginalnih desničarskih novina bez velikog utjecaja u SAD-u, i predsjednik Instituta Edmund Burke
Nedavno je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sa sjedištem u Haagu u Nizozemskoj osudio hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora.
‘Presuda Haaga je s pravom izazvala bijesne prosvjede diljem Hrvatske’, smatra Jeffrey T. Kuhner.
‘General Gotovina je bio osuđen zbog ‘zapovjedne odgovornosti’ tijekom vojne akcije Oluja u kolovozu 1995. kojom je okončan hrvatsko-srpski rat. Haag navodi da hrvatski general odgovoran za protjerivanje 100.000 Srba i ubojstva stotina civila. Prema Haškom sudu, radi se o ‘udruženom zločinačkom poduhvatu’, nastavlja Kuhner.
On smatra da je haška presuda ‘apsurdna i pretjerana’.
‘General Ante Gotovina nije ratni zločinac, nego je hrvatski domoljub i heroj čija je kampanja ujedinila hrvatski teritorijalni integritet. Štoviše, on je zadao odlučujući udarac snu srpskog diktatora Slobodana Miloševića o ‘Velikoj Srbiji’ od Dunava do Jadrana. Rezultat Miloševićeve kampanje je okupacija trećine hrvatskog teritorija, više od 180.000 protjeranih Hrvata i gotovo 20.000 ubijenih civila. To se zove izgradnja države na genocidu’, nastavlja Kuhner.
Kuhner piše da je Oluja sve to zaustavila.
‘Vojska generala Gotovine pokrenula je ofenzivu uz pomoć SAD-a koja je postigla zapanjujući uspjeh: civilne žrtve su svedene na minimum, kampanja je trajala samo tri dana, a poraz srpskih pobunjenika je na kraju utro put za potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma 1995’, pojašnjava Kuhner i dodaje da su brojni mediji – Washington Times, Wall Street Journal, Newsweek i Jerusalem Post – analizirali Oluju te su zaključili da je general Gotovina nevin za sve optužbe.
‘Gotovina nikada nije osobno naredio ili tolerirao počinjenje bilo kojeg zločina. Nalog za evakuaciju srpskog stanovništva iz tzv. Krajine došao je iz Beograda nekoliko dana prije početka Oluje. Milošević je to naredio shvativši da je pred vojnim porazom. To je učinjeno prije nego što su hrvatske snage čak i pokrenula svoju kampanju. Dakle, cijela Gotovinina presuda i kazneni progon počiva na divovskoj prijevari. Hrvatske snage nisu mogli počiniti ‘etničko čišćenje’. Haška presuda je prijevara’, zaključuje Kuhner i dodaje kako je Gotovinina presuda ‘veliki trijumf za Beograd te da srpski ‘revanšisti’ predvođeni odvratnim Nikolićem tvrde kako bi se granice Hrvatske mogle mijenjati’.
‘Oni žele obnovu ‘Velike Srbije’. A Haški sud im je otvorio put. ‘Ako je Domovinski rat za nezavisnost bio zajednički zločinački poduhvat, to znači da je hrvatska država utemeljena na ratnim zločinima i etničkom čišćenju’, zaključuje Kuhner.
Kolumnist The Washington Timesa smatra da je to razlog zašto Hrvatska vladajuća stranka nije smjela poslati generala Gotovinu u Haag.
‘To je bio preduvjet za ulazak u Europsku uniju. HDZ tvrdi da će pomoći odvjetničkom timu generala Gotovine oko žalbe za presudu. Prekasno je. Njegova sudbina je zapečaćena, bez obzira što hrvatska Vlada učini – i HDZ-ovi vođe to znaju’, smatra Kuhner.
‘HDZ-ov režim je izdajnički. HDZ je izdao generala Gotovinu, ratne veterane i teško dobivenu neovisnost. Prodao je Hrvatsku kako bi udovoljilo Bruxellesu. HDZ mora biti poražen, ubačen u koš povijesti i zamijenjen novom konzervativnom strankom, onom koja će biračima pružiti prave domoljubno-populističke opcije’, predlaže Kuhner.
‘Hrvati moraju zahtijevati da Zagreb prekine bezuvjetnu suradnju s Haškim sudom, da povuče svoju ponudu da se pridruži EU-u, da oslobodi generala Gotovinu, da sve slučajeve iz Haaga prenese na domaće sudove i da ustraje na tome da Haaški sud prekine s napadima na hrvatski teritorijalni legitimitet. Ukratko, vrijeme je da se Hrvatska postavi na prvo mjesto’, zaključuje Kuhner.
‘Haška presuda je dala ultranacionalističkim Srbima ono što su željeli: još jedan metak u potiljak Hrvatske. Vjetrovi rata pušu. Predaja generala Gotovine Haagu bila je velika pogreška. Zagreb će požaliti zbog tog dana’, zaključio je u svojoj kolumni Jeffrey T. Kuhner.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. mihailo

    21. travnja 2011. at 13:18

    BALKAN EKSPRES

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu