Hrvatska
Veliki gradovi moći će davati sve koncesije koje su prije davale županije

Danas u 14:00 sati u hotelu Kolovare održana je tiskovna konferencija o pripremi turističke sezone 2011. godine u pomorskom sektoru. Prisutni na tiskovnoj konferenciji uz državnog tajnika za more kap. Maria Babića bili su: kap. Ivan Franičević, ravnatelj agencije za obalni i linijski pomorski promet, kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, i kap. Janko Brnardić, ravnatelj Uprave unutarnje plovidbe u Ministarstvu mora.
Državni tajnik Babić na početku se dotaknuo prošle turističke sezone 2010. godine i ustanovio na temelju statističkih podataka da je ona, u nautičkom turizmu, bila uspješna.
-U prošloj godini 58,194 tisuća vinjeta je izdano stranim jahtama i brodicama što je otprilike dva posto više nego prošle godine. Najviše je bilo Nijemaca, Talijana, Slovenaca i Austrijanaca sa stranim jahtama i bordica,a u prošloj godini doplovilo 306, 551 tisuća nautičara. Što se tiče chartera, hrvatskih jahti i brodica koje se daju strancima, također bilježimo porast od tri posto. U nautičkom turizmu našim teritorijalnim morem plovilo oko oko 180 tisuća plovila plovilo našim teritorijalnim morem, 720 tisuća nautičara, 58 tisuća stranih jahti, 5 tisuća hrvatskih jahti i oko 110 tisuća hrvatskih brodica, kazao je Babić i dodao da ga posebno veseli pozitivan trend porasta od dva do tri posto, kako u broju uplovljavanja tako i u broju stranih nautičara koji dolaze na naše more.
-U odnosu na nautičare prošle godine smo napravili jedan napredak u sustavu prijave boravišta na način da smo i u lučkim kapetanijama omogućili da se stranci prijave i da na jednom mjestu uplate boravišnu pristojbu što je imalo izuzetno pozitivan učinak u hrvatskom nautičkom turizmu. U tom kontekstu pripremamo daljnje pojednostavljenje sustava da ove godine brodari koji obavljaju turističku djelatnost ne moraju odlaziti u turistički ured već mogu sa broda putem interneta prijaviti boravište stranaca na svom brodu. Posebno čime se možemo pohvaliti je sigurnost plovidbe i čisti Jadran. Lani su Lučke kapetanije imale 373 akcije traganja i spašavanja. Spašeno je 990 osoba na moru i spašeno je 170 plovila. Poginulo je na moru lani 24 osobe međutim ne možemo ih izravno vezati sa pomorskim nezgodama jer veći dio tih poginulih odnosi se na kupače, na ronioce i na daskaše. U zadnjih pedeset godina nismo imali poginulih u javnom, linijskom i obalnom prijevozu, to posebno moramo istaknuti, rekao je državni tajnik s ponosnom ističući kako je prošle godine hrvatski dio Jadrana proglašen najpovoljnijom destinacijom za čarteraše.
-Prestigli smo Baleare, Tursku i Španjolsku, Francusku i Karibe. Do Uskrsa obaviti ćemo pregled svih koncesionara koji naplaćuju koncesiju na organiziranim sidrištima. Napomenuti im da svaki koncesionar mora izdavati račun, da se u račun za sidrište uključuje i odvoz smeća s brodova, da svaki ovlaštenik koncesije mora imati osobnu kartu i uniformu i mora se predstaviti prilikom naplate od jahti, na kraju se državni tajnik za more Mario Babić osvrnuo i na nove promjene u Pomorskom zakoniku.
-Pomorski zakonik mijenjamo kako bi naš zakonik do kraja uskladili sa zakonikom Europske unije. Propisujemo da pomorske nezgode više neće ispitivati ni ministarstvo, ni Lučke kapetanije već samostalna tijela koja su neovisna od Vlade i Sabora, da bi dobili prave istrage i rezultate uzroka pomorskih nezgoda. Brodari su u međunarodnoj plovidbi bili oslobođeni plaćanja poreza na dobit. To traje već pet godina. Brodari koji imaju brodove u međunarodnoj plovidbi neće plaćati porez kao druge hrvatske firme, već će plaćati porez po tonaži. Bez obzira na prihode plaćati će porez ovisno o veličini flote i taj porez je u europskim okvirima simboličan, istaknuo je kapetan Babić i osvrnuo se također na zakon o pomorskim dobrima i morskim lukama.
-Predlažemo određenu decentralizaciju davanja koncesija na pomorsko dobro. Gradovi i općine će ubuduće davati koncesije na pomorskom dobru za plaže i sve ostale koncesije koje ne uključuju građenje. Veliki gradovi moći ća davati sve one koncesije koje je prije davala županija. I za gradnju, za luke i lučice. Velikim gradovima prenosimo ovlasti koje su imale županije.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






