Kako je objavio RTL, policija je uhitila maloljetnika kojeg sumnjiči za napad na 45-godišnju ženu koja je u srijedu, 29. siječnja, u večernjim satima trčala zadarskom šetnicom Karma. Iz zadarske policije još uvijek ne žele službeno ni potvrditi ni demantirati ovu informaciju.

Sve je priznao, uhićen je jučer

Mladić je te večeri oko 20:45 ženi prišao s leđa i oštrim predmetom posjekao je po vratu, nakon čega je pobjegao. Žena je zadobila teške ozljede i hitno je prevezena u Opću bolnicu Zadar.

“Priznao je počinjenje, a priveden je jučer. Postupak još traje, a potraga je trajala sve ovo vrijeme na temelju niza snimki pomoću kojih smo uspjeli doći do počinitelja”, rekao za Večernji izvor iz policije.

I ranije bio pod nadzorom

Prema informacijama RTL-a, riječ je o maloljetniku koji je već bio pod nadzorom stručnih službi zbog psihičkih problema. Navodno je još prošle godine u školi spominjao noževe i napade nožem, zbog čega mu je pružena psihološka pomoć.

Na društvenim mrežama proširila se uznemirujuća snimka nadzorne kamere na kojoj se navodno vidi napad. Njezina autentičnost još nije potvrđena, no čini se da područje na snimci odgovora onome zadarske šetnice Karma. 

Što se vidi na snimci

Na snimci ženi s leđa, na mračnoj šetnici, prilazi muškarac koji bi mogao odgovarati ranijem opisu, visine od oko 185 centimetara, u bijelim tenisicama.

Odmah nakon što ubada nožem ženu u predjelu vrata, bježi u smjeru iz kojeg je došao. 

Napadač je navodno za samo nekoliko centimetara pukom srećom promašio vratne arterije. Da ih je pogodio, napad bi vjerojatno završio kobno. 

Policija zasad ne povezuje ovaj napad s drugim sličnim događajima u Zadru, poput ušuljavanja u kuće na području Arbanasa, što je nedavno izazvalo zabrinutost među građanima.

Nakon prošle, globalno najtoplije godine u povijesti mjerenja temperatura, svjedočili smo i globalno najtoplijem siječnju što prema narodnoj poslovici da se “po jutru dan poznaje” daje naslutiti novu rekordno toplu godinu.

Nedavno je Agencija Europske unije za klimatske promjene Copernicus objavila da je 2024. godina bila najtoplija ikad te prva u kojoj je pređen prag globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih temperatura.

Copernicus je ovoga tjedna objavio da je i ovogodišnji siječanj bio najtopliji zabilježen u suvremenoj povijesti s globalnom prosječnom temperaturom za 1,75 Celzijevih stupnjeva višom nego u predindustrijskom razdoblju. Ti su podaci zatekli mnoge stručnjake koji su predviđali da će zbog smjene razdoblja “toplijeg” El Niña “hladnijom” La Niñom, početak ove godine ipak biti nešto hladniji.

Između El Niña i La Niñe

Lani u kolovozu atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, s oprezom nam je rekao da bi učinke La Niñe mogli vidjeti nakon Božića.

“Početkom ljeta završilo je razdoblje El Niña, prirodnog klimatskog obrasca kojeg obilježavaju iznadprosječno visoke temperature u tropskim dijelovima Tihog oceana, koji se potom manifestira diljem svijeta pa i kod nas. Obično, ali ne i nužno odmah, nakon razdoblja El Niña slijedi suprotno razdoblje La Niñe. No trenutno smo u neutralnom međurazdoblju”, rekao nam je tada prof. Grisogono.

Njegovu ljetošnju tvrdnju sada je potvrdio i Copernicus ocijenivši da se La Niña “još nije potpuno razvila” i da se “svijet trenutno nalazi u neutralnim uvjetima između dvije faze”.

“Siječanj je bio natprosječno topao”

Profesora Grisogona upitali smo jesmo li već u siječnju imali prvi ovogodišnji, uvjetno rečeno, toplinski val.

“Siječanj je bio i te kako natprosječno topao i nazvao bih to toplinskim valom, naravno pod navodnicima jer nije bio toplinski val u onom ljetnom smislu vrućina, sparina i požara. Globalno zatopljenje očito se nastavlja”, kaže.

Znanstvenici su, doduše, očekivali hladniji siječanj zbog efekta La Niñe. Grisogono napominje da je na sjevernoj hemisferi ponekad potrebno nekoliko mjeseci, ponekad i pola godine, da se osjete učinci La Niñe.

“Hlađenja traju duže. U prosjeku, hlađenje je termodinamički sporiji proces nego zagrijavanje, ali samo kvalitativno. Kad, recimo, stavimo vodu u hladnjak ili zamrzivač treba dosta vremena da dođe do pripadajuće temperature od 4 ili -18 stupnjeva Celzijevih, dok će ista ta količina vode vrlo brzo zagrijati se do vrenja”, kaže.

“Globalno nije još ništa poduzeto”

Grisogono kaže da je nezahvalno predviđati kakva će u meteorološkom smislu biti ova godina.

“Još je rano za reći kakva će biti godina, ali njen početak je prilično žestok. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir i slabljenje cirkumpolarne struje u moru oko Antarktika koja tamo više ne drži led kao prije i on se brže topi. A kad na površini mora nema leda, ono brže upija toplinu”, dodaje.

Također kaže kako se još ne zna ni hoće li La Niña kompenzirati globalno zagrijavanje u ovoj godini.

“Dosad ništa nije globalno poduzeto po tom pitanju. I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni. Možemo mi staviti kocku leda u onu kipuću vodu koju sam spomenuo. Ona će neznatno usporiti proces, ali vrenje je vrenje”, slikovito je objasnio naš sugovornik.

Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 40 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15, a iznos za 21 posto.

U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.146.514 računa, a iznos računa 47.586.863,27 eura, objavila je PU u subotu.

U petak 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa iznosio je 34.030.624,29 eura, a u petak 24. siječnja broj računa je bio 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.

U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571, a iznos računa 60.565.083,41 eura.

​Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 26 posto, dok je iznos računa također veći za 40 posto.

U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je bio veći 51 posto, a iznos računa za 66 posto.

U odnosu na petak 17. siječnja, dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa je bio manji 15 posto, a iznos računa također je manji za 21 posto.

Za sve djelatnosti broj računa veći za 16 posto, a iznos za 18 posto u odnosu na prošli petak

Ukupan broj fiskaliziranih računa (trgovina, ugostiteljstvo i ostale usluge) u petak, 7. veljače, bio je 6.566.248, a iznos 105.535.150,06 eura.

U petak, 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 5.670.377 računa, a iznos računa 89.275.886,35 eura, dok je u petak 24. siječnja, također dan bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio 5.096.083 računa, a iznos računa 78.373.051,19 eura.

U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 7.195.480 računa, a iznos računa 121.898.234,32 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 16 posto, dok je iznos računa također veći za 18 posto.

U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je veći 29 posto, a iznos računa također je veći za 35 posto.

U petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 17. siječnja kada nije bio bojkot trgovina broj računa manji devet posto, a iznos računa također je manji za 13 posto.