Connect with us

Nekategorizirano

U Zadru najviše Kneževića, Bajla i Jurjevića?

Objavljeno

15 godina prije

-


Prezime Knežević najčešće je na zadarskom području, govore podaci sa Interneta. No, Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci(500), Osijeku (300) i u Slavonskom brodu (250).
Drugo po redu zastupljenosti u zadarskom kraju jest prezime Bajlo, a slijedi Jurjević, potom Zrilić, Perić…
Knežević
Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb. Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci(500), Osijeku (300) i u Slavonskom brodu (250).
Bajlo
Prezime Bajlo nose Hrvati, najvećim dijelom iz Zadra. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Zadru. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bajla u više od 140 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Najveća dva migracijska pravca Bajla u prošlom stoljeću zabilježena su iz Zadra i Budinščine u Zagreb. Bajle su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (97%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Zagrebu (30), Medulinu kraj Pule (7), Puli (5) i u Opatiji(4).
Jurjević
Jurjevići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Obrovca, a prema nekim izvorima iz Bosne. Vrlo su rijetko i Srbi (iz okolice Slunja). Razmjerno najviše Jurjevića u proteklih sto godina rođeno je u Kruševu kraj Obrovca, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Jurjević. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Jurjevića u više od šesto domaćinstava (228. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu. Glavni migracijski pravci Jurjevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Obrovca i Benkovca u Zadar. Jurjevići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 114 općina i 171 naselju, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Zagrebu (250), Splitu (160), Lumbardi na otoku Korčuli (110) i u Rijeci (80).
Zrilić
Zrilići su Hrvati, najvećim dijelom iz Benkovca. Razmjerno najviše Zrilića u proteklih sto godina rođeno je u Bruški kraj Benkovca, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Zrilić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Zrilića u oko tristo domaćinstava (561. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Zrilića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Benkovca u Zagreb te iz Benkovca u Biograd na moru. Zrilići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 65 općina i 97 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Benkovcu (140), Zagrebu (90), Biogradu (70) i u Svetom Filipu i Jakovu kraj Biograda na moru (70).
Perić
Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb. Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).
Vukić
Vukići su uglavnom Hrvati, većim dijelom s otoka Pašmana, prema nekim izvorima iz okolice Karlobaga (Sveta Magdalena, Sveta Marija), ili iz Čepikuća kod Dubrovnika, a rjeđe su i Srbi (iz okolice Daruvara) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Vukića u proteklih sto godina rođeno je u Tribnju na otoku Pašmanu, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Vukić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Vukića u oko osamstopedeset domaćinstava (132. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.Glavni migracijski pravci Vukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik, iz Starigrada u Rijeku te iz Starigrada u Zadar. Vukići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 155 općina i 270 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zadru (300), Zagrebu (250), Rijeci (170), Splitu (120) i u Vrsima kraj Nina (120).
Zubčić
Zubčići su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada, a prema nekim izvorima iz okolice Starigrada. Razmjerno najviše Zubčića u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Zubčić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Zubčića u oko četiristo domaćinstava (402. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Zubčića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar te iz Novigrada i Zadra u Zagreb. Zubčići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 107 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zadru (350), Pridragi kraj Novigrada (200), Zagrebu (130), Rijeci (80) i u Poličniku kraj Zadra (50).
Vrkić
Prezime Vrkić nose najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz Obrovca, a vrlo rijetko i Srbi (iz Gospića). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Novim Selima kraj Omiša, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Vrkić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Vrkića u oko tristopedeset domaćinstava (391. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Vrkića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Obrovca i Benkovca u Zadar te iz Omiša u Split.Vrkići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 71 općini i 111 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zadru (300), Splitu (120), Zagrebu (110), Rijeci (100) i u Dugom Ratu kraj Omiša (80).
Marić
Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio. Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).
Šarić
Šarići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a vrlo su rijetko Srbi (okolica Knina), te Bošnjaci (tuzlanska regija, BiH). Razmjerno najviše Šarića u proteklih sto godina rođeno je u Župi kraj Makarske i Dragama kraj Biograda na Moru, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Šarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Šarića u više od dvije tisuće domaćinstava (24. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.Glavni migracijski pravci Šarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Zagvozda u Split. Šarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 276 općina i 525 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (650), Zadru (300), Rijeci (190) i u Šibeniku (180).

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. fer

    20. siječnja 2011. at 13:04

    fer bi bilo i da ste izvor naveli, kad ste već napravili c/p
    http://imehrvatsko.net/apex/f?p=108:NASELJA:154668773057966::NO:RP:P_NAS:71951

     
    Odgovori

    • Manjina

      28. siječnja 2011. at 10:41

      TAKO JE !!

       
      Odgovori

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Nostalgični ste za Alan Fordom? Uskoro dolazi u kazalište! Evo tko igra Grunfa, Bob Rocka…

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

4. rujna 2025.

By

Satiričko kazalište Kerempuh svoju novu sezonu otvara praizvedbom predstave “Alan Ford” Milana Fošnera, prema stripu Maxa Bunkera (L. Secchi) i Magnusa (R. Raviola), u režiji Marija Kovača, koja će premijerno biti izvedena u petak, 19. rujna.

Deveta umjetnost

Kultni talijanski strip “Alan Ford” već više od pola stoljeća zabavlja i oduševljava ljubitelje devete umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu, a crnohumorni i satiričan prikaz djelovanja grupice siromašnih tajnih agenata koji rješavaju bizarne kriminalističke slučajeve idealna je podloga za predstavu koja bi se bavila nelogičnostima i apsurdima suvremenog hrvatskog društva, priopćio je Kerempuhu.

Iako se radnja stripa odvija uglavnom u New Yorku, teme koje obuhvaća su univerzalno prepoznatljive i uvijek aktualne.

Kerempuhova dramatizacija stripa kao centralnu negativnu ličnost smjestila je lik Superhika, karizmatičnog lopova koji ironično otima siromašnima da bi dao bogatima. 

Teške teme kroz “lake” doskočice

Kroz odabir super-antiheroja kao direktnog suparnika junacima iz Grupe TNT, predstava obrađuje inače teške teme, poput socijalne nepravde, siromaštva i zakulisnih političkih igara, ali na mladima prihvatljiv način uz zdravu dozu humornog odmaka.

U predstavi nastupaju Luka Petrušić (Alan Ford), Matija Šakoronja (Bob Rock), Tomislav Štriga (Broj 1), Domagoj Ivanković (Grunf), Tarik Filipović (Sir Oliver), Hrvoje Kečkeš (Debeli šef), Filip Detelić (Superhik), Borko Perić (Jeremija), Ana Maras Harmander (Bepa), Ines Bojanić (Margot), Josip Brakus (policajac/Čaruga), Ozren Opačić (inpektor Brock), Karlo Mlinar (Samoubojica), Tomislav Dunđer (bogataš /tamburaš).

Dramaturg predstave je Vid Lež, scenograf Davor Prah, kostimografkinja Nikolina Miletić, autor glazbe Tomislav Babić, autorica maski Marija Bingula, koreograf Branko Banković, a oblikovatelj svjetla Alen Marin.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Župan Bilaver: Uređenje Draženice prioritetni projekt Županije

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

26. kolovoza 2025.

By

Župan Zadarske županije Josip Bilaver i njegov zamjenik Robertino Dujela održali su radni sastanak s voditeljem područne konzervatorske službe u Zadru Igorom Miletićem i ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar Davorom Škibolom na temu uređenja uvale Draženica i Maestral.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata Županije koji uključuje izgradnju novih komunalnih vezova, uređenje plaže, proširenje prometnice te pješačko-biciklističke staze i zelene površine.

Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja Konzervatorskog odjela i Županijske lučke uprave u svim fazama pripreme i realizacije projekta, kako bi uređenje uvale Draženica bilo provedeno u skladu s relevantnim smjernicama i standardima.

Župan Bilaver istaknuo je kako projekt Draženica predstavlja prioritet Županije i da će donijeti značajnu dugoročnu korist građanima i razvoju zadarske obale.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTO) “I JA PUTUJEM” / Zadarska županija i Zadar ponovno uz ljetne radosti potrebitih obitelji

Objavljeno

5 mjeseci prije

-

10. srpnja 2025.

By

Foto: Iva Perinčić

I ovog ljeta more nije ostalo samo san! U sklopu emotivnog i društveno važnog projekta „I ja putujem“, Zaklada „Hrvatska za djecu“ osmu godinu zaredom omogućuje potrebitim obiteljima iz cijele Hrvatske zajedničko ljetovanje, darujući im ono što se često uzima zdravo za gotovo, bezbrižno zajedničko vrijeme, sunce, more i uspomene koje ostaju zauvijek.

Ove godine, korisnici projekta su dvije udomiteljske obitelji, pet velikih šesteročlanih obitelji, kao i obitelji s djecom s teškoćama u rastu i razvoju. Dvije samohrane majke, svaka s troje djece ljetovale su na otoku Murteru, u kampu Rehut i u Golden Haven Campingu. Posebno mjesto među ovogodišnjim korisnicima zauzima obitelj Belančić iz Zagreba, koja po prvi put sudjeluje u projektu. Ova topla obitelj sa četvero djece ljetuje u prekrasnom Falkensteiner Premium Camping Zadar. Hotelski lanac i Zaklada „Hrvatska za djecu“ omogućili su im toliko željeno zajedničko vrijeme, daleko od svakodnevnih izazova, u okruženju gdje je ljubav najjača valuta.

„Mnogo ljudi prolazi kroz naše živote. Puno njih uzme od nas što im je potrebno, a manji dio daje i dijeli nesebično. “Zaklada” je taj jedan mali, ali najveći dio. Ovakve akcije su nešto posebno, nešto što pokazuje kako mi ljudi na kraju najviše brinemo jedni o drugima, dokazuje da je empatija ljubav, a ljubav se nesebično daje i nema definicije ni cijene. Teško je riječima opisati koliko ovako nešto znači djeci, obiteljima. Meni kao roditelju znači SVE jer znam koliko vrijedi, znam koliko se trudim i pokušavam cijelu godinu privrediti svima da im ništa ne fali, ali da nije bilo “Zaklade” i fantastičnih donatora Falkensteinera moja djeca ne bi bila u mogućnosti ovakvo ljetovanje doživjeti. Mir, priroda, luksuz, toplo more, predivni ljudi oko nas koji brinu o svakoj stavci, divno je kad netko brine o vama. Hvala svima na ovolikoj dozi uzbuđenosti i veselja od moje male velike obitelji, zaslužili ste sve pozitivno, pa i moje suze radosnice.“ – istaknula je Jasmina Belančić.

Za obitelj Belančić, ovo je prvo pravo obiteljsko ljetovanje. Dani ispunjeni smijehom, igrom na plaži, šetnjama uz zalazak sunca i što je najvažnije, istinskim povezivanjem. U trenucima kada su Mateo učio sestru Leonu plivati, dok je Elena čitala bajke maloj Emili pod borovima, jasno je da je svaka minuta ovog ljetovanja dragocjena.

“Od prve godine kada me je gospođa Ozrenka kontaktirala i upoznala sa zakladom hrvatska za djecu, bez razmišljanja sam u ime tvrtke prihvatio ovu ideju i potvrdio sudjelovanje našeg kampa u istoj. U ova današnja vremena visokih cijena, luksuza i medijskog pritiska, više nego drago nam je da možemo sudjelovati i osigurati makar jednoj obitelji godišnje boravak u našem kampu koji u razgovoru s njima, svima znači najviše na svijetu. U svakom slučaju stavljamo se na raspolaganje i u budućnosti za sudjelovanje i ovaj mali doprinos zakladi i dajemo punu podršku nastavku akcije.” – istaknuo je Ante Lacić, voditelj Falkensteiner Premium Camping Zadar dok je upraviteljica Zaklade „Hrvatska za djecu“  Renata Gubić zaključila: “Svako dijete ima pravo na bezbrižne uspomene iz djetinjstva i ovim projektom želimo osnažiti obitelji, dati im podršku i osjećaj dostojanstva. Misija Zaklade „Hrvatska za djecu“ kao zaklade Vlade Republike Hrvatske ostaje jasna – biti uz djecu u potrebi i stvoriti uvjete da svako dijete osjeti da je važno i voljeno.“

Projekt „I ja putujem“ ovim je ljudima prilika za stvaranje osjećaja pripadnosti, sigurnosti i prihvaćenosti. U proteklih osam godina, od početka projekta do danas, više od 100 obitelji s ukupno 350 djece osjetilo je radost putovanja zahvaljujući ovoj plemenitoj inicijativi Zaklade koja i ovog ljeta pokazuje svima nama da iza svakog osmijeha stoji priča, borba, ali i nada. Bez velike pompe, ali s puno srca, ova priča vraća vjeru u dobrotu i važnost zajedništva.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu