Connect with us

Hrvatska

Mujnjes: "Terete me za djelo koje nisam počinio"

Objavljeno

-

Županijski sud (Foto: Ivan Katalinić)
Nikola Munjes iznio je obranu pred sucem Radmanom na Županijskom sudu u Zadru. Naime, optužnica ga tereti da je 22. rujna 1991. kao pripadnik milicije SAO Krajine počinio ratni zločin potiv civilnog stanovništva u Perušiću kod Benkovca.  Nikola Munjes (43)  je 1995. godine u odsutnosti osuđen na devet godina zatvora.
– Vi niste osuđivani, osuđeni ste u odsutnosti a to je kao da niste, rekao je sudac Nikoli Munjesu odmah na početku rasprve.
Nikola Munjes je u svojoj obrani odmah naglasio da je lošega zdravlja i to još od ekstradicijskog pritvora u Podgorici, premda nalazi krvi nisu ništa loše utvrdili, ali bez obzira na loše zdravstveno stanje potrudit će se da izdrži sve.
– Nemam veze s tim djelom za koje me terete, niti sam počinio to djelo. Te osobe ne poznajem, niti imam razloga za iživljavanje. Terete me za djelo koje nisam počinio, iznio je svoju obranu Nikola Munjes.
– Nedaleko od Perušića je selo Buković i tamo ima osoba slična meni po konstituciji i po boji kose, mojih godina. Gospodin Ante je to prešutio. Ne znam zašto su svjedoci mene spominjali, očito zato što sam sličan osobi iz Bukovića. Mene nitko u benkovačkom kraju nije zvao “Žuti”, svi su me zunali po nadimku “Rade”, a ta osoba slična meni iz Bukovića, ne znam mu ime, Rajić ili Rukić, ne optužujem ga, i on je bio u miliciji, rekao je Munjes.
Optuženi je rekao da nema nikakvih razloga da bilo što na štetu napravi osobama hrvatske nacionalnosti jer da mu je rođena sestra udana za Hrvata i živi u Biogradu, te da ima tetu u Vrani. Za vrijeme rata Munjes je bio pripadnik milicije SAO Krajine u Benkovcu. U miliciju je ušao jer su mu mještani govorili da mora negdje biti, premda nije sulužio vojsku JNA, biko je sin jedinac u majke a oca nije imao pa se izvukao iz te obveze. Te 1991. godine imao je 23 godine i kao pripadnik milicije nije sudjelovao ni u kakvim borbenim akcijama. U to vrijeme milicajci su se mijenjali ali se sjeća komandira odjeljenja Gojka Rnjaka, Jovana Savića, Saše ili Siniše Matić, Zorana Dobrića i Velimira Pupovca koji  su bili u Munjesovom odjeljenju milicije. Tada se radilo 24 sata a 48 sati je bilo slobodno.
– Išao sam na sahranu Veliboru Cupaću. O njegovoj smrti saznao sam iz priča. Cupać je poginuo dok je bio u redovnoj kontroli, stariji muškarac bacio je bombu na njega. To nisam vjerovao sve dok nisam vidio osmrtnicu 20. rujna 1991.  Pošto sam radio petak na subotu, smjena mi je završila u 7 sati ujutro, smjena je bila od 7 do 7. Kad mi je završila smjena ostao sam u stacionaru da bi se dogovorili s komandirom Gojkom Rnjakom kako ćemo na sahranu. Velibor Cupać bio je milicajac pa je bio red da netko iz milicije dade počast, a ja sam bio i njegov komšija. U Korlat smo došli sati i po vremena prije početka sahrane, sahrana je počela u 16 sati 21. rujna 1991. Moj zadatak na sahrani je bio da nosim “krst”. Na sahrani sam bio u uniformi jer je pokojni Velibor Cupać bio pripadnik milicije. Poslije sahrane sam bio u šoku. U Korlatu sam ostao 4 do 5 sati, nakon toga sam otišao u centar Korlata jer sam htio naći nekoga da me prebaci do Benkovca. U subotu naveče bio sam u Benkovcu između 21 i 23 sata a u nedjelju 22. rujna 1991. spavao sam malo duže u stacionaru milicije. Te nedjelje nigdje se iz Benkovca nisam micao. U Perušiću nikad nisam bio, iznio je Nikola Munjes.
U to vrijeme, početkom rata počela su odvajanja između Hrvata i Srba. Hrvati su išli na Hrvatsku stranu a i sami Srbi su se morali odlučiti za stranu. Munjes je rekao da tada nije osjećao teror od stane JNA ili milicije SAO Krajine ili durgih paravojnih formacija, ali da je morao odabrati stranu. Na to mu je predsjednik vijeća prigovorio da je kontradiktoran samome sebi, jer da je bio bez nelagode i terora, a opet, bio je pod prisilom pa je išao u miliciju. Na to je optuženik odgovorio da nije razumio pitanje. Nakon akcije Oluja Nikola Munjes je skupa s majkom, sestrom i zetom napustio SAO Krajinu. Tada su koridorojm prema Srbiji najprije otišli vojska i milicija, dok su civili odlazili zadnji, a među njima i Munjes jer je bio na bolovanju. Na granici Srbije razdvojili su ih. Arkanovi tigrovi su odvodili muške osobe u Erdut gdje je optuženi bio mobiliziran 3 mjeseca. Nakon toga je otišao u Srbiju u Borču kod prijatelja, a pošto mu klima nije odgovarala otišao je u Bar u Crnu Goru. U Repubiliku Hrvatsku nije se vračao jer je iz novina saznao da ga Republika Hrvatska traži radi zločina koji nije počinio.
Optuženiku se produljio pritvor daljna 2 mjeseca, a glavna rasprava se odgađa i zakazana je za 3. veljače 2011. s početkom u 9.30.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred

Objavljeno

-

By

Dan antifašističke borbe je državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. kad je Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred

Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama. Kao pokret temelji se na najširim demokratskim osnovama i negira bitne ideološke postavke fašizma i nacizma.

Tijekom 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja. Ključne ideje antifašističkog pokreta razrađene su na međunarodnim konferencijama kao i u odluci o utemeljenju Organizacije Ujedinjenih naroda.

Antifašizam ugrađen je i u Ustav RH

Suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, najvišega organa narodne vlasti u Hrvatskoj. U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navodi se: »Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo: … u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hr­vatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašistič­kog vijeća na­rodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.«

Povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Hrvatski sabor je 13. travnja 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu. U tom se dokumentu, između ostalog “potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske”, “potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj”, “poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma”, te se pozivaju “državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma”.

22. lipnja osnovan je Prvi sisački partizanski odred

U Hrvatskoj je Dan antifašističke borbe državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Na taj datum Dan antifašističke borbe obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiglo je ljeto, ali prvi dan su nas zaobišle teške vrućine. Sljedeći tjedan temperatura iznad 35 Celzijevaca!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno sunčano uz najvišu temperatura zraka od 24 do 28, a na Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije i Istre od 29 do 33 Celzijeva stupnja, prognoza je vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za subotu.

Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni.

Na Jadranu umjerena do jaka bura, lokalno s olujnim udarima, poslijepodne i sjeverozapadni vjetar.

I u nedjelju sunčano, još malo toplije, ali uglavnom ispod 30 Celzijevih stupnjeva. U novom tjednu zato prave ljetne temperature od 35 i više stupnjeva, sunčano, suho – jedino u utorak u gorskom dijelu može biti pokojeg pljuska. Do utorka će se dobro spavati uz svježe noći i jutra, a onda vruće i noću i danju!

Na Jadranu također ljetno vrijeme – sunčano, suho, vrlo toplo ili vruće. Do utorka oko 30, noću oko 20 stupnjeva, a onda i ovdje temperature rastu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Danas oblačnije na kopnu i pljuskovi, pretežno sunčano na obali

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će duž obale biti pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano te ne posve stabilno. Kopno će u prvom dijelu dana biti oblačnije i lokalno s vrlo malo kiše, a uz umjeren dnevni razvoj oblaka poslijepodne je poneki pljusak moguć uglavnom u Dalmaciji.

Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing.: “Vrućina će u petak u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu popustiti. Razlog je noćašnje premještanje gotovo suhe hladne fronte, koja će već sutra napustiti naše krajeve dok će sa zapada pojačati utjecaj ogranka anticiklone.

U takvim će okolnostima u Slavoniji, Baranji i Srijemu sutrašnje jutro biti umjereno oblačno i uglavnom suho, a od sredine dana sunčanije. Puhat će umjeren sjeverni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka od 18 do 20. Najviša dnevna između 27 i 29°C.

U središnjim krajevima temperatura će biti malo niža. U prvom dijelu dana umjerena naoblaka i gotovo svugdje bez oborine, zatim razvedravanje. Umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak dodatno će pojačati osjećaj osvježenja.

Na sjevernom Jadranu zapuhat će bura, umjerena do jaka, podno Velebita na udare i olujna. Prevladavat će sunčano vrijeme, a pokoji popodnevni pljusak vjerojatan je uglavnom u unutrašnjosti Istre. Najniža temperatura zraka od 14°C u unutrašnjosti do 24°C na obali. Najviša dnevna oko 24°C u Gorskoj Hrvatskoj, te od 30 do 33°C na moru.

U Dalmaciji će ponegdje vrijednosti biti još više. Veći dio dana bit će u znaku sunca, no popodne, uz lokalno jači razvoj oblaka valja računati na rijetke pljuskove i grmljavinu, osobito u unutrašnjosti. Umjerena bura, na sjevernom dijelu, će zapuhati već ujutro te će se do sredine dana proširiti i drugdje.

Na krajnjem jugu veći dio dana slab vjetar, a bura stiže tek navečer. More stoga mirno ili malo valovito. Unatoč duljim sunčanim razdobljima i ovdje postoji mogućnost pljuskova, ponajprije u zaleđu, no pokoji pljusak mogao bi stići i na obalu. Najviša temperatura između 31 i 34°C.”

Sunčani vikend uz porast temperature i jačanje juga na kopnu

“Za vikend i u ponedjeljak na kopnu se očekuje obilje sunčana vremena. Jutra razmjerno svježa, a dnevna temperatura zraka u porastu, osobito u ponedjeljak kada će mjestimice zapuhati umjeren jugozapadnjak.

Na Jadranu će subota biti vjetrovita uz umjerenu do jaku buru, ponegdje na udare i olujnu, no već će u nedjelju osjetno oslabjeti. Bit će sunčano i danju vruće, dok će u nedjelju i ponedjeljak jutarnja temperatura biti malo niža”, prognozirala je za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu