Hrvatska
"Djeca trpe sve?"

“Već duže vremena se bavim medijskim manipulacijama, analizirajući listove za tinejdžere, reklame, poruke svjetskih uspješnica, razne programe u kojima sudionici igraju ‘igre’ pshihološkog kanibalizma, sve do interneta s kojim umiru brige za druge. Sada se pored nasilnih crtića – pojavljuju i neke čudne slikovnice…
U novijoj produkciji ‘kulturnog smeća’ pojavljuju se i ‘slikovnice’ u kojima se trogodišnjacima daju savjeti kako varati najbliže. Primjer je slikovnica ‘Rupa u pijesku‘ od izvjesne Slavke Škobić (izdavač Profil, bez godine izdanja) koja je, usput, nerecenzirana i sa zanimljivim ‘odgojnim’ porukama. Autorica se već u podnaslovu slikovnice izravno obraća trogodišnjacima, nudeći im korisne savjete!? Evo nekoliko citata iz sadržaja:
‘Rupe u pijesku je zabavno raditi jer tamo možeš sakriti svoj ili tuđi autić, tatine ključeve od automobila… a potom se smijati dok ih traži, sestrino pisamce i tako ona neće ići na spoj, bakine naočale…’
Kada si sve to posakrivao, autorica ‘pedagoški poentira’ kako se ‘na kraju u istu rupu možeš popiškiti, a dok piškiš – prisjeti se što je sve u njoj’!?
Skandalozne poruke u kojima se djeci prikazuje kao zabavno sakrivati važne stvari svojim bližnjima, kao i prekapati po privatnim stvarima, a na koncu sakrivene dragocjenosti lijepo popiškiti, sve u svrhu dobre, ‘kreativne’ igre. Što bi na ovo rekli Ivana Brlić –Mažuranić, Sunčana Škrinjarić, Vesna Parun, Andersen i ostali ‘nesuvremenici’ današnje produkcije za najmlađu, ali zato najosjetljiviju populaciju?! Takvoj populaciji možemo sve podvaliti, djeca ove ‘bumerang – generacije’ ionako trpe sve! Bajku su im ionako već otuđili ti isti odrasli koji im svakodnevno nude neke nove priče, uz dosljedne idejne poruke junaka negativaca. Glavni junaci u takvim, suvremenim pričama postaju sporedni likovi, a na scenu stupaju marginalci, neki novi ‘heroji’ Novog doba!
Istraživanja u zemljama EU pokazuju da djeca u Europi provode više vremena ispred triju ekrana nego u školi. Odatle moja tvrdnja da su mediji postali glavni agens u socijalizaciji djece i mladih. Na HRT-u je sve manje emisija odgojnoobrazovnog programa, omiljenih bajki i crtića,dok ih na komercijalnim programima nema. Kroz obilje instant zabave i reality show-u programa djeca se uče kako će što bolje oponašati svojeg medijskog idola i tako što prije odbaciti sve atribute djeteta i djetinjstva, koje je ionako podređeno profitu kroz trendovske igračke i odjeću, koju povodljivi roditelji prate.
Tako i gore spomenuta slikovnica koketira s neposluhom i ismijavanjem najmilijih. Medijski manipulatori osiromašuju dječju maštu, uče ih servilnosti, imitatorstvu, a klincima se ne obraćaju kao djeci, nego kao odraslima. Poljedica jesu nerazlikovanje fikcije od realiteta, te nebrige za druge. Sve to je potpomognuto permisivnim odgojem i indiferentnim roditeljima jer tamo gdje prestaje odgoj i odgovorno roditeljstvo – otvara se područje za manipulacije.
Konzumerizam ostavlja najveće ožiljke na djeci jer postaju ovisnici o stvarima. Utjecaj ‘poznatih’ faca, celebrityja, nametnutih djeci kulturološki je i pedagoški vandalizam. Nezamjenjivu ulogu roditelja sada i pojedine slikovnice ismijavaju i odbacuju, jer djeci je sve dopušteno. Tako se stvara narcizam s najpogubnijim posljedicama na razvoj mlade osobe. Umjesto razvoja empatičnosti i altruizma kod djece se potiče samovolja kao poželjna vrlina. Bez emocija i mašte djeca postaju mali manipulatori. Crtići i ovakve ‘slikovnice’, koje se ne bi smjele tako ni zvati, pretvaraju se u tržišnu robu.
Nije li indikativno da se internet naziva nova ‘društvena mreža’ u kojoj se ima na ‘fejsu’ stotine prijatelja, a u stvarnom životu su pokidane sve komunikacije? Istraživanje Ipsos Pulsa je pokazalo da su televizor i internet najbolji prijatelj svakom drugom djetetu u Hrvatskoj. I zato je dirigirani kaos nauočljiviji na najmlađima, a mi kao zajednica prepoznati kao ‘društvo neograničene neodgovornosti’ dr. Mirjana Nazor. Rezultati spomenutog istraživanja u potpunosti se poklapaju s istraživanjima drugih zemalja, kao i s onima koje sam provodio s djecom u Zadru. Ta istraživanja pokazala su da je čak 11 posto osnovnoškolske djece razvilo medijsku ovisnost, tj. da više od pet sati dnevno provede na internetu, a 12 posto više od pet sati ispred televizora. S tom djecom nitko ne razgovora o tome što vide na internetu, što vide na televiziji, nitko kroz razgovor ne razvija kričnost u gledanju i prosuđivanju ponuđenog, čast iznimnim učiteljima i roditeljima. Ne upozorava ih se kakve su mogućnosti manipulacije, da virtualni i stvarni svijet nisu isti. Tko je ozbiljno shvatio apel američkg predsjednik Barack Obama upučenog roditeljima da nadziru što im djeca rade na internetu jer čak 42 posto poslodavaca i podatke s interneta koristi pri zapošljavanju.
Ne samo da bake i djedovi djeci nisu tako cool, nego ni uži članovi obitelji. Omiljeni sadržaji suvremene djece su strane serije i filmovi, te reality zabava. Postoji li ikakva razlika između djece i odraslih u preferencijama istih? Djeca imitiraju ponašanje koje vide na televiziji već od vrtića. ‘Gledajući nasilje, razvijaju empatiju na nasilje, a seksualizirani sadržaji kod njih razvijaju drukčiji moralni okvir do te mjere da im i silovanje postaje normalno!’ – dr. Buljan-Flander.
Mladi žive u društvu krize, koje oni nisu proizveli, društvu rizika, kojeg oni nisu proizveli, već upravo oni postaju žrtve društva krize i društva rizika kojega je proizveo svijet odraslih. Oni postaju rizična populacija, a sve veći broj se počinje ponašati rizično. Brojna istraživanja ukazuju na to da je kod mladih zapažen sindrom poremećaja u ponašanju koji je čvrsto povezan s karakteristikama modernog društva: narušeni obiteljski odnosi, odnosi s vršnjacima, osamljivanje, maltretiranje, zlostavljanje, agresija, delinkventno ponašanje, (auto)destrukcija i dr. Visoki zahtjevi koji se stavljaju pred osobu, društveni rizici, strah od života i pred životom, svaraju pretpostavke za bijeg iz realiteta u svijet virtualnih zajednica i ‘drštvenih mreža’. To je nametnuti bijeg u virtualnu stvarnost, gdje se, navodno, može imati na stotine prijatelja, a u stvarnom životu- nikoga. Manipulatori se okreću najmlađima koje tjeraju da prihvate imperativ: Sve mora biti sad i odmah. Tako se stvaraju armije neurotične (egocentrične) djece. Manipulatori o potrazi za tehnološki posredovanom virtualnom stvarnošću uzimaju anarhističku paradigmu društva bez hijerarhije, pravila, ograničenja, strahova pred autoritetima… Taj bijeg iz realnog društva u virtualno društvo je kapitulacija pred kulturom života. Virtualni svijet čovjeku pruža privid uključenosti u život, dok je on zapravo otuđen ili isključen. Manipulator od javnih osoba traži da postaju “javno dobro”, kao u svakom reality showu. Manipulatori potiču egocentrizam, osobito mladih sa zahtjevom: ‘Hoću sada i odmah!’ ili ‘Ne znam što hoću, ali želim to odmah’! U tom smislu, ovdje bi najbolje odgovarala parafraza poznate latinske izreke: Sex populi, vox diaboli!
Zaključujem: djeca i mladi nisu izgubljena već izigrana generacija i zato nam se sve vraća kao bumerang. (Auto)destrukciji i medijskim manipulacijama se ne nadzire kraj.”
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







