Connect with us

Hrvatska

Nastavljeno suđenje carinicima

Objavljeno

-

Tomislav Šarić (foto: Z NET/ Žeminea Čotrić)
Danas je svjedočenjem troje svjedoka na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno suđenje desetorici optuženika: sedmorici zaposlenika Carinarnice Zadar, špediterki Aleksandri Grgić iz tvrtke “Intereuropa” te vlasniku i komercijalistu TO Sentum Zadar, Tomislavu Šariću i Alesandru Lodiju. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva carinike i špediterku se tereti za pogodovanje tvrtki Sentum prilikom carinjenja 743 tone uvezenog šećera, čime su na kraju zajedno državni proračun oštetili za više od 1,6 milijuna kuna.
Stavljajući ovjeru i svoj potpis svi carinici su prema navodima optužnice svjesno propustili naplatiti carinu prema realnoj tarifi te tako pomogli Šariću da ostvari protupravnu imovinsku korist.
Odmah na početku suđenja branitelj optiženika podnio je zahtjev za izuzećem vještaćenja Tihomira Žegreca zbog postojane sumnje u povjerenje i nepristranost vještaka. Predložio je da svi zapisi tog vještačenja izdvoje iz sudskog spisa i u odnosu na izuzeće tražio je odgodu raspreve kako bi se suoptuženicima omogućla primrema obrane. S time su se složili svi branitelji optuženika u postupku.
– Ne može vještačiti osoba koja je zaposlena u istoj ustanovi, pravnoj ili kod fizičke osobe, kao i optuženik, istaknuo je branitelj devetooptuženog, Šime Pavlović.
Izuzeću vještačenja u cijelosti se potivio zastupnik optužbe, tvrdeći da koji bi drugi ekspert mogao kvalitetno obaviti vještačenje ako ne ekspert iz carinske prakse.
-U slučajevima DNA ili toksikoloških vještačenja uvijek vještače stručnjaci MUP-a RH pa su uvijek bili neosnovani pigovori da su ta vještačenja bila pristrana jer je i kaznu i prijavu podnijela policija dao dio MUP-a RH, istaknuo je tužitelj.
Na današnjoj sudskoj raspravi svoje svjedočenje iznijeli su Gordana Vlakić, Gordana Gavran i Marko Prelas. Svi svjedoci su radili na poslovima špedicije u “Intereuropi”.
Gordana Vlakić je u to vrijeme radila kao voditeljica komercijalista i ona je sklopila ugovor o poslovnoj suradnji između Intereurope i TO Sentum, koji je potpisao Tomislavom Šarić. Prije toga preliminarne razgovore glede sklapanja ugovora vodio je Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić. Alesandra Lodija je poznavala od prije jer je radio za tvrtku Radion. Aleksandra joj nije nikada govorila što se dogovorila s Alesandrom Lodijem, kao ni o poslovima uvoza šećera.
Na pitanje je li tko od špeditra odlazio na Carinu prilikom carinjenja robe, Gordana je odgovorila da se u trenutku carinjenja robe na kamionu od strane carinika pregledača nazočan i dipsonent špediter, a tada je disonent bio Mladen Grubišić, suprug Jasne Grubišić. Istaknula je da ne bi bilo moguće da kamion šećera ne dođe na Carinu.
Gordana Vlakić iako voditeljica nije nadzirala rad špeditera u Intereuropi, nije zabadala nos u poslove samostalnh referenata i davala je savjete ukoliko bi je nešto pitali. Aleksandra Grgić došavši na mjesto referenta preuzela je i određni broj poslova za Radion. S Alesandrom Lodijem je nastavila suradnju i nakon što je on prešao u TO Sentum, te Aleksandra Grgić nije sklapala ugovr o poslovnoj suradnji već  je Lodija informirala o uvjetima rada.
Na pitanje može li se roba carinti bez tovarnog lista Gordana Vlakić nije znala, ali je pretpostavila da može. Bilo je sporno polje 44 u JCD (jedinstvena carinska deklaracija) gdje se nisu priloženi CMR (tovarni list) i certifikat o kvaliteti robe.
– Nije mi poznato to je li neprilaganje tovarnog lista i certifikata bilo samo u inkriminiranom ili u drugim slučajevima kod drugih referenata,. Ne znam je li bilo slučajeva da se carinska roba istovaruje van carinskog područja, ako je i bilo onda bi carinik trebao izaći na to mjesto putem naloga. Nije mi poznato je je Intereuropa tražila rješenje da se cariniku pregledaču omogući da izvrši pregled robe van carinskog područja, dala je iskaz Vlakić.
Bilo je primjedbi na iskaz svjedokinje pa je braniteljica trećeoptužene navela da je svjedokinja cijeli svoj radni vijek provela na poslovima špedicije a da je njeno iskazivanje uglavnom bilo ne zna, ne sijeća se i da to nije bio njen posao, pa se može tumačiti da svjedokinja nije točno iskazivala.
– Posao joj je bio vođenje posla, koooridnacija i nadzor rada u referadi, praćenje propisa i promjena. Svjedokinja svjesno prešućuje organizaciju rada i na taj način štiti njekog drugog ili sebe, rekla je braniteljica trećeoptužene.
Na to je svjedokinja odgovorila da ako je željela nekoga zaštititi  da je to onda zaštita Aleksandre Grgić.
Svjedokinja Gordana Gavran iskazala je da glede uzova šećera nije potpisivala niti jednu uvoznu deklaraciju, premda se na jedinstvenoj carinskoj deklaraciji pod njezinim prezimenom i imenom nalazi potpis Aleksandre Grdić.
– Razlog zbog čega se na navedenim JCD nalazi moje ime je u tome što su te deklaracije isprintane na mojem pisaču a ne na pisaču Aleksandre Grgić. Svaki referent ima svoj pisač i isprintani dokunenti izlaze s imenom tog referenta.. Aleksandra je tada koristila moj pisač jer je njezin bio okupiran i zato su na dokumentu moje ime i prezime. Da, prilikom carinjenja robe Carini špedicija dostavlja orginal fakture i Carini se dostavlja CMR i certifikat. Inače sada ne pričam s Aleksandrom Grgić jer sam pozvana na ovu raspravu, izjavila je Gavran.
– Nikada ranije nisam čuo da bi Intereuropa radila na poslovima uvoza šećera. Ja sam čuo da su Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić dogovarali tarifu za uvoz šećera, ali ne znam je li šefica Gordana Vlakić to čula. Sjećam se da je Alesandro Lodi prstom pokazivao na tarifni broj industrijskog šećera na kompjuteru Aleksandre Grgić. U slučajevima manjkavosti dokumentacije carinici bi vratili set papira i tražili da se dokumentacija dopuni. Da sam tada na orginalnom računu za uvoz šećera vidio korektivni lak reagirao bi, ali ga nisam vidio, izjavio je svjedok Marko Prelas.
Glavna rasprava se odgađa  za 16., 17., 21., 22., 23. i 24. veljače 2011. godine s početkom u 9:30 zbog izuzeća vještačenja Tihomira Žegreca.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu