Connect with us

Hrvatska

Nastavljeno suđenje carinicima

Objavljeno

-

Tomislav Šarić (foto: Z NET/ Žeminea Čotrić)
Danas je svjedočenjem troje svjedoka na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno suđenje desetorici optuženika: sedmorici zaposlenika Carinarnice Zadar, špediterki Aleksandri Grgić iz tvrtke “Intereuropa” te vlasniku i komercijalistu TO Sentum Zadar, Tomislavu Šariću i Alesandru Lodiju. Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva carinike i špediterku se tereti za pogodovanje tvrtki Sentum prilikom carinjenja 743 tone uvezenog šećera, čime su na kraju zajedno državni proračun oštetili za više od 1,6 milijuna kuna.
Stavljajući ovjeru i svoj potpis svi carinici su prema navodima optužnice svjesno propustili naplatiti carinu prema realnoj tarifi te tako pomogli Šariću da ostvari protupravnu imovinsku korist.
Odmah na početku suđenja branitelj optiženika podnio je zahtjev za izuzećem vještaćenja Tihomira Žegreca zbog postojane sumnje u povjerenje i nepristranost vještaka. Predložio je da svi zapisi tog vještačenja izdvoje iz sudskog spisa i u odnosu na izuzeće tražio je odgodu raspreve kako bi se suoptuženicima omogućla primrema obrane. S time su se složili svi branitelji optuženika u postupku.
– Ne može vještačiti osoba koja je zaposlena u istoj ustanovi, pravnoj ili kod fizičke osobe, kao i optuženik, istaknuo je branitelj devetooptuženog, Šime Pavlović.
Izuzeću vještačenja u cijelosti se potivio zastupnik optužbe, tvrdeći da koji bi drugi ekspert mogao kvalitetno obaviti vještačenje ako ne ekspert iz carinske prakse.
-U slučajevima DNA ili toksikoloških vještačenja uvijek vještače stručnjaci MUP-a RH pa su uvijek bili neosnovani pigovori da su ta vještačenja bila pristrana jer je i kaznu i prijavu podnijela policija dao dio MUP-a RH, istaknuo je tužitelj.
Na današnjoj sudskoj raspravi svoje svjedočenje iznijeli su Gordana Vlakić, Gordana Gavran i Marko Prelas. Svi svjedoci su radili na poslovima špedicije u “Intereuropi”.
Gordana Vlakić je u to vrijeme radila kao voditeljica komercijalista i ona je sklopila ugovor o poslovnoj suradnji između Intereurope i TO Sentum, koji je potpisao Tomislavom Šarić. Prije toga preliminarne razgovore glede sklapanja ugovora vodio je Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić. Alesandra Lodija je poznavala od prije jer je radio za tvrtku Radion. Aleksandra joj nije nikada govorila što se dogovorila s Alesandrom Lodijem, kao ni o poslovima uvoza šećera.
Na pitanje je li tko od špeditra odlazio na Carinu prilikom carinjenja robe, Gordana je odgovorila da se u trenutku carinjenja robe na kamionu od strane carinika pregledača nazočan i dipsonent špediter, a tada je disonent bio Mladen Grubišić, suprug Jasne Grubišić. Istaknula je da ne bi bilo moguće da kamion šećera ne dođe na Carinu.
Gordana Vlakić iako voditeljica nije nadzirala rad špeditera u Intereuropi, nije zabadala nos u poslove samostalnh referenata i davala je savjete ukoliko bi je nešto pitali. Aleksandra Grgić došavši na mjesto referenta preuzela je i određni broj poslova za Radion. S Alesandrom Lodijem je nastavila suradnju i nakon što je on prešao u TO Sentum, te Aleksandra Grgić nije sklapala ugovr o poslovnoj suradnji već  je Lodija informirala o uvjetima rada.
Na pitanje može li se roba carinti bez tovarnog lista Gordana Vlakić nije znala, ali je pretpostavila da može. Bilo je sporno polje 44 u JCD (jedinstvena carinska deklaracija) gdje se nisu priloženi CMR (tovarni list) i certifikat o kvaliteti robe.
– Nije mi poznato to je li neprilaganje tovarnog lista i certifikata bilo samo u inkriminiranom ili u drugim slučajevima kod drugih referenata,. Ne znam je li bilo slučajeva da se carinska roba istovaruje van carinskog područja, ako je i bilo onda bi carinik trebao izaći na to mjesto putem naloga. Nije mi poznato je je Intereuropa tražila rješenje da se cariniku pregledaču omogući da izvrši pregled robe van carinskog područja, dala je iskaz Vlakić.
Bilo je primjedbi na iskaz svjedokinje pa je braniteljica trećeoptužene navela da je svjedokinja cijeli svoj radni vijek provela na poslovima špedicije a da je njeno iskazivanje uglavnom bilo ne zna, ne sijeća se i da to nije bio njen posao, pa se može tumačiti da svjedokinja nije točno iskazivala.
– Posao joj je bio vođenje posla, koooridnacija i nadzor rada u referadi, praćenje propisa i promjena. Svjedokinja svjesno prešućuje organizaciju rada i na taj način štiti njekog drugog ili sebe, rekla je braniteljica trećeoptužene.
Na to je svjedokinja odgovorila da ako je željela nekoga zaštititi  da je to onda zaštita Aleksandre Grgić.
Svjedokinja Gordana Gavran iskazala je da glede uzova šećera nije potpisivala niti jednu uvoznu deklaraciju, premda se na jedinstvenoj carinskoj deklaraciji pod njezinim prezimenom i imenom nalazi potpis Aleksandre Grdić.
– Razlog zbog čega se na navedenim JCD nalazi moje ime je u tome što su te deklaracije isprintane na mojem pisaču a ne na pisaču Aleksandre Grgić. Svaki referent ima svoj pisač i isprintani dokunenti izlaze s imenom tog referenta.. Aleksandra je tada koristila moj pisač jer je njezin bio okupiran i zato su na dokumentu moje ime i prezime. Da, prilikom carinjenja robe Carini špedicija dostavlja orginal fakture i Carini se dostavlja CMR i certifikat. Inače sada ne pričam s Aleksandrom Grgić jer sam pozvana na ovu raspravu, izjavila je Gavran.
– Nikada ranije nisam čuo da bi Intereuropa radila na poslovima uvoza šećera. Ja sam čuo da su Alesandro Lodi i Aleksandra Grgić dogovarali tarifu za uvoz šećera, ali ne znam je li šefica Gordana Vlakić to čula. Sjećam se da je Alesandro Lodi prstom pokazivao na tarifni broj industrijskog šećera na kompjuteru Aleksandre Grgić. U slučajevima manjkavosti dokumentacije carinici bi vratili set papira i tražili da se dokumentacija dopuni. Da sam tada na orginalnom računu za uvoz šećera vidio korektivni lak reagirao bi, ali ga nisam vidio, izjavio je svjedok Marko Prelas.
Glavna rasprava se odgađa  za 16., 17., 21., 22., 23. i 24. veljače 2011. godine s početkom u 9:30 zbog izuzeća vještačenja Tihomira Žegreca.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu