Duboka ciklona zapadno od Velike Britanije spušta se sporo prema Biskajskom zaljevu. Ciklonalno polje sporo se popunjava, a nad naše krajeve u visinskoj jugozapadnoj struji dolazi nestabilan koji se toplinom i pijeskom napunio nad Saharom te vlagom nad Sredozemnim morem.

Prognoziramo da će se nebo ponovo obojati žutom bojom pijeska i to najprije na južnom Jadranu i u istočnim krajevima unutašnjosti. Zračna masa koja dolazi nad naše krajeve puna je vlage, a u nedjelju poslijepodne moguć je lokalno jak razvoj grmljavinskih pljuskova.

Danas prijepodne pretežno oblačno s pljuskovima u istočnim krajevima unutrašnjosti te na južnom Jadranu. Tijekom dana postupno razbijanje naoblake uz dulja sunčana razdoblja. Poneki kratkotrajni pljusak moguć je u Lici i Gorskom kotaru te u središnjoj Bosni.

Na Jadranu jugo u slabljenju i okretanju na jugozapadnjak. Najviše dnevne temperature od 22 do 25. Poslijepodne i u noći na subotu vedro uz formiranje jutarnje magle uz riječne tokove i po kotlinama unutrašnjosti.

U subotu će vrijeme biti malo do umjereno oblačno, jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti oko 10, a na Jadranu od 14 do 18. Nakon dizanja jutarnje magle biti će promjenjivo oblačno uz dulja sunčana razdoblja, toplo i vrlo toplo najviše dnevne temperature prognoziramo od 23 do 28 stupnjeva.

Kasno poslijepodne i navečer mogući su rijetki pljuskovi uz grmljavinu u Gorskom kotaru i Lisi te u zaleđu Jadrana. Za nedjelju prognoziramo prolaz oslabljene hladne fronte uz manji pad temperature. Hladna fronta će se brzo premještati od zapada prema istoku, a obilne oborine moguće su na južnom Jadranu i u središnjim krajevima unutrašnjosti.

Uz grmljavinu, pljuskove i udare vjetra moguća je i pojava tuče. Zbog saharskog pijeska u višim slojevima atmosfere nebo će biti mutno žučkaste boje. Do sredine idučeg tjedna promjenljivo red kiše red sunca temperatura zraka u okviru prosjeka za kraj svibnja.

S krajem tjedna trebalo bi biti toplije uz dulja sunčana razdoblja i slab razvoj dnevne naoblake te rijetke poslijepodnevne pljuskove u planinskim krajevima.

Osim Splita, Dubrovika i Hvara, Hrvatska nudi i neke manje poznate tradicionalne gradove i mirne otoke za istražiti i uživati na ljetnom odmoru.

Ovo su neke manje popularne destinacije za turiste na našoj obali i u unutrašnjosti, a koje imaju također dosta toga za ponuditi, prenosi Independent.

Primošten

Najbolji za: ljubitelje kafića

Samo sat vremena od turističkog središta Splita nalazi se Primošten. Zvonik crkve sv. Jurja iz 1485. uzdiže se visoko iznad popločane šetnice koja je prepuna kafića na rivi. Nakon zalaska sunca, na glavni trg stiže glazba uživo, barovi na plaži vrve ljudima, a štandovi sa suvenirima ostaju otvoreni dokasna kao primoštenske zabave.

Vis, Biševo

Najbolji za: ljubitelje povijesti

Ako želite povijest, Vis biser na hrvatskoj čistoj obali, otok je vojnog značaja prepun cvijeća. Obilasci tunela iz doba Hladnog rata, spomenik engleskog RAF-a, Titova špilja koja je bila skrovište pred nacistima tijekom Drugog svjetskog rata i još puno toga. Nastavak ABBA-e snimljen je među vinogradima i maslinicima grčko-rimskih gradova na otoku 2017. godine.

Delta Neretve

Najbolji za: avanturiste

Sjeverno od Dubrovnika, delta Neretve, na ušću rijeke Neretve koja izvire iz Bosne, ulijeva se u Jadran. Plaže, zelene doline i tirkizni plićaci idealni su za aktivne pustolovine.Kušajte lokalne delicije, sve od citrusa do žaba i jegulja.

Nacionalni park Brijuni, Fažana

Najbolje za: obilazak otoka

Ovaj jadranski arhipelag kraj Istre dom je 14 otoka prekrivenih šumom, nekoć ljetnim igralištem bivšeg jugoslavenskog predsjednika Tita. Brijunsko otočje, proglašeno nacionalnim parkom od 1983., san je za otkrivanje mjesta za kupanje, rimskih ostataka i suptropskih vrtova.

Šibenik

Najbolji za: odmor u gradu

Zamijenite Dubrovnik sjevernim Šibenikom za odmor bez gužve. Smješten na dalmatinskoj padini, lako se izgubiti u raskošnim pročeljima, srednjovjekovnim uličicama i katedrali svetog Jakova koja je pod zaštitom UNESCO-a. Tu su i četiri obrambene kamene utvrde, obala s tradicionalnim restoranima i arhipelag od 249 otoka dostojnih izleta brodom za istraživanje.

Rastoke, Slunj

Najbolji za: slapove

Slapovi Plitvičkih jezera i rijeke Mrežnice privlače mnogo posjetitelja tijekom ljetne sezone, a u unutrašnjosti se smjestilo selo Rastoke sa sličnim slapovima, kućicama i rijekama za rafting.

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.