Connect with us

Hrvatska

Zvonimir Vrančić: "Nakon ovog mandata priželjkujem mirovinu!"

Objavljeno

-

Zvonimir Vrančić (foto: Žeminea Čotrić)
Za gradonačelika Zvonimira Vrančića 2010. bila je prva puna godina madata. Kroz gradsku upravu prošle su krize, stanjio se proračun, projekti su stali, a kako je ova godina na izmaku, novinari Z NET-a provjerili su kod njega – kakva su predviđanja za sljedeću godinu, te kako se on nosi s ulogom gradonačelnika.
* Jeste li požalili što ste se primili uloge gradonačelnika Zadra?
Vrančić: Naporan je i zahtjevan ovaj posao. Vremena su teška, a od gradske uprave i mene na čelu zahtjeva se da se nosimo s teškom situacijom i krizom koja je zahvatila zemlju, ali i Zadar. Mi se nosimo s tom krizom na najbolji mogući način, a javnost će prosuditi koliko je to dobro. Jesam li se pokajao što sam se prihvati ovog posla? Nisam se pokajao. Iako je ovo prilično drukčije i teže od onoga što sam očekivao, ali spreman sam raditi. Nisam od onih koji lako odustaju.
* Prije nego što ste postali gradonačelnik bili ste ravnatelj Bolnice. Gdje je teže raditi?
Vrančić: To se ne može uspoređivati. Jedno i drugo je teško i zahtijevno na svoj način. Čak bi mogao reći da je metodologija rješavanja problema slična, samo što su problemi druge vrste. Možda bih mogao reći da su problemi u gradskoj upravi širi i više ih ima, zadiru u mnoštvo različitih interesa. Jesu malo problemi opsežniji nego što su bili u bolnici.
* Kad ste došli na mjesto gradonačelnika dočekali su vas problemi, uglavnom naslijeđeni.

Vrančić: Naslijedio sam značajne neplaćene račune, a k tome su još došla i krizna vremena sa značajno smanjenim prihodima u gradskoj upravi. Svatko odgovara za svoje postupke, ja prihvaćam da je moja obveza rješavanje svih problema i pronalaženje najboljeg rješenja.
* Što mislite, kako vas zadarska javnost participira?
Vrančić: Teško je govoriti o sebi, ja to odbijam. Ja doživljavam da me veliki dio zadarske javnosti zna otprije, s mojih poslova koje sam ranije obavljao, kao ravnatelja zadarske bolnice i gradskog vijećnika. Stoga oni već imaju neki stav o meni. Ja ne bih komentirao kakav je taj stav. S druge strane, ja sam obavljajući ovu funkciju koju sad radim nastojao javnosti biti maksimalno iskren i otvoren i predočiti realnu sliku stvari. Mislim da je javnost dobro informirana što se tiče poslova Grada.
* I sami ste rekli da su vas u upravi kad ste došli dočekali razni problemi. Da ste za to znali prošle godine, biste li se kandidirali za gradonačelnika?
Vrančić: Teško mi je odgovoriti na to hipotetsko pitanje. Ja sam se inače dvoumio kad mi je bila predložena kandidatura. Ipak sam je prihvatio. Inače, kad sam neku odluku donio, više se na nju ne osvrćem. Donio sam je i pokušavam o njoj brinuti na najbolji mogući način.
* Godina iz nas je recesijska. Neki projekti koji su bili predviđeni nisu odrađeni. Kakva će biti 2011. po tom pitanju?
Vrančić: 2011. će biti teška. Ja se nadam da će donijeti blagi izlazak iz krize, no usprkos toga, ona će biti teška. I što se tiče grada i gradske uprave, graditeljstva, gospodrastva, zaposlenosti itd. Za tu 2011. godinu pripremili smo se najbolje što možemo, nastojali smo ta socijalna davanja ostaviti u značajnoj mjeri. Opredijeli smo se za gradnju i realizaciju pet, šest projekata što za ova vremena nije malo. Želje i očekivanja su i više od toga, ali ako realiziramo i ove projekte u sljedećoj godini… To je ipak značajan broj. Realizacija tih pet, šest projekata povećat će standard grada, standard ljudi, a jednim djelom će zaposliti i građevinsku operativu i dati ljudima posla. Najviše toga smo se odrekli u graditeljstvu. Tu smo proračun smanjili za nekih 30-ak milijuna kuna. Značajno smo proračun smanjili i u komunalnom održavanju. Tu i u graditeljstvu su bile najveće uštede. U ostalim odjelima bile su racionalizacije u manjoj mjeri.
* S čime ste najviše zadovoljni? Što mislite da ste najbolje napravili u ovih godinu dana?
Vrančić: Teško je u nešto konkretno uprijeti prstom. Najviše sam se trudio i najviše vremena potrošio u pripremi cijele uprave za krizna vremena, da tu pronađemo najbolja rješenja. Kao gradonačelnik, htio bih što više novoga donijeti ovome gradu, poboljšati standard. Ipak se najviše veselim i volim prošetati poljanom Pape Ivana Pavla II. Lijepa je i vidim da su je građani prihvatili kao nešto novo u našem gradu. Kad se želim odmoriti, tamo se odem prošetati.
* Spomenuli ste kako ste dosta vremena utrošili u pripremi cijele uprave na krizna vremena. Što ste pod tim mislili?
Vrančić: U vremenima kad je bilo novca, stekle su se neke navike koje su bile prilično uhodane i trošilo se tamo gdje nije bilo potrebno. Onih stvari za koje smatram da nisu bile važne i bitne, njih smo se odrekli. Treba se znati prilagoditi vremenu u kojem se živi.
* Prije dolaska u HDZ, bili ste član HNS-a. Komentirajte mi današnji sastva HNS-a i njihovu politiku naspram one kad ste vi bili član.
Vrančić: To je neusporedivo. Kad je uvedeno višestranačje 1990. godine teško se bilo opredijeliti za koju stanku, više je to bilo na nekoj emotivnoj razini. Ja sam imao neka poznanstva od ranije s ljudima iz HNS-a npr. sa Savkom Dabčević Kučar kojoj sam vjerovao. No sada, kako vrijeme prolazi smatram da je djelo pokojnog predsjednika Tuđmana veliko i da ga nitko ne bi tako realizirao kao što ga je on realizirao. Velikim djelom zasluga za stvaranje nezavisne Hrvatske pripada upravo njemu. Što se tiče HNS, onaj iz 90-ih i ovaj sada nemaju skoro ništa zajedničko i nisu uopće slične stranke. Ni u Zadru niti na državnoj razini.
* Sljedeće godine su parlamentari izbori. Je li istina da pretendirate u Sabor?
Vrančić: To oštro demantiram. Moj je životni izbor bilo liječnički poziv, a sve ovo dalje, dakle mjesto ravnatelja bolnice, predsjednika KK Zadar, pa sad i mjesto gradonačenika, došlo je razgovorima i nagovorima ljudi i društva u kojem sam se kretao. To nije rezultat nekih mojih osobnih ambicija. Neću biti kategoričan, ali ja ću završetkom svog mandata doći u životne godine kad ću biti pred samu mirovinu. Puno sam toga radio, i ja sam spreman otići u mirovinu. Nemam nikakvih većih ambicija.
* Znači, nakon ovog mandata povlačite se iz politike?
Vrančić: Ma ne baš. Više bih rekao kako nemam daljnjih ambicija. Sanjam i priželjkujem nešto ležerniji život, sanjam mirovinu.
* Sljedeće godine dolaze parlamentarni zbori. Mislite li da je HDZ dovoljno jak da se ponovno izbori za deset mandata iz ove izborne jedinice?
Vrančić: Gotovo sam siguran da će HDZ sljedeće godine ostvariti veliku pobjedu. U Zadru je HDZ daleko najsnažnija stanka i stranka kojoj ljudi vjeruju. U proteklim vremenima ta je stranka ostvarila mnoštvo toga pozitivnog i dobroga za naš grad i postoje programi i ljudi i organizacija koja uživa povjerenje građana. Siguran sam da će na izborima dati velik broj mandata kao i do sad.
* Kao bivši ravnatelj bolnice, smatrate li da je sadašnje vodstvo odgovarajuće?
Vrančić: Bolnica i dalje dobro radi. Vodstvo bolnice je dobro, a ona je usmjerena ka napretku i mislim da se mojim odlaskom nije ništa na loše promijenilo. Ona i dalje kroči prema razvoju.
* Jedno vrijeme bilo je riječi da se Opća bolnica kreće u smjeru toga da preraste u KBC. No tu je sve stalo?
Vrančić: Da biste postali klinička bolnica, morate zadovoljiti neke preduvjete. Ja sam govorio ranije, a kažem i sad, te preduvjete treba postupno realizirati, što se tiče opreme bolnice i općeg komfora, stručne razine. Mislim da bolnica ide i dalje u tom smjeru.
* Govori se u posljednje vrijeme o slabljenju kadrovske strukture bolnice, odlaskom u mirovinu nekoliko tamošnjih stručnjaka?
Vrančić: Nažalost, zakon je takav da s navršenih 65 godina ljudi moraju u mirovinu. No, uz neka opravdanja može se dati izvjesno produženje ljudima da rade, no i to je kratkog vijeka. Ja ne mogu komentirati konkretne slučajeve koji se pojavljuju u medijima jer više nisam u upravi bolnice i ne znam pravo stanje stvari. Nadam se da je rukovodstvo bolnice pravilo odvagnulo stvari.
* Uhićenja vezana za organizirani kriminal i korupciju su sve češća, a ministar Karamarko ih je najavio još. Očekujete li uhićenja i u Zadru? Što procjenjujete?
Vrančić: Teško je meni o tome govoriti. Ja nemam nikakva saznanja o bilo kakvom policijskom radu. Posebna institucija radi to, odvojena od gradske uprave. Ne mogu baš ništa određeno reći. Meni je drago i podržavam borbu protiv korupcije. To će sasvim sigurno višeznačno pomoći hrvatskom društvu na putu ka moralnom ozdravljenju. No, s druge strane, ne smijemo opet otići u jednu situaciju potpune neizvjesnosti, jedne hajke. Ne smijemo doći u stanje gdje će se svi ljudi, pa i oni najpošteniji, osjećati nesigurno. Moramo uspostaviti jedan sustav u kojem će ljudi na zakonit način odgovorno obavljati svoje funkcije.
* Policija je bila u gradskoj upravi. Kako to komentirate?
Vrančić: To je istina i to je poznato. Povod su bila izvješća državne revizije o poslovanju gradske uprave iz 2008. godine. Tamo su bile neke zamjerke. Policija je zatražila tu dokumentaciju, mi smo im dali, i ja dalje od toga zaista ne znam. Policija me dalje nije dodatno kontaktirala niti smo imali dodatne razgovore.

Kako ćete proslaviti Božić i Novu godinu?
Vrančić: Ja ću kao i uvijek Božić dočekati u krugu obitelji. A što se tiče Nove godine, ja sam je dočekivao i slavio na raznim mjestima, tako da mi doček na Narodom trgu odgovara i kao gradonačelnik rado ću biti s građanima. Nadam se jednoj lijepoj i ležernoj zabavi.

Tko je za vas osoba, a što događaj 2010. u Zadru?
Vrančić: Nakon malo dužeg razmišljanja, rekao bih da je to glumica Jasna Ančić, a događaj bi bio Susret hrvatske katoličke mladeži, i dovršetak poljane Pape Ivana Pavla II.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu