Connect with us

Hrvatska

Novoizgrađeni dio Zračne luke u – lokvama!?

Objavljeno

-


Tragom anonimnog pisma koje je jučer stiglo na adresu Z NET-a, a u kojem se navodi kako je prije nekoliko dana pao čitavi strop na jednoj strani aerodromske zgrade koja je u cijelosti obnovljena prije četiri godine, potražili smo odgovore kod direktorice Zračne luke, Katice Pupić Bakrač. Ulaskom u zgradu aerodroma, kroz zatvorena staklena vrata uočili smo radove u tijeku i nekolicinu radnika koji su krpali između ostalog i veliki dio stropa u unutrašnjosti zgrade po čijim se hodnicima za vrijeme kiša – prema navodima u pismu – može često nabasati na kante u koje se cijedi kiša jer krov prokišnjava. Službenica na aerodromskom šalteru uputila nas je kod pravnice. Nakon nekoliko kucanja i slušanja njezine prepirke sa djelatnikom aerodroma prestavili smo se i rekli zašto smo došli. Kazano nam je da je direktorica na sastanku u gradu, te da se moramo najaviti.
– Ne mogu ništa bez direktorice. Ona jedina daje dozvolu da se nešto može slikati u zgradi. Trebali ste se prije najaviti jer je takvo pravilo. Ja vam ne smijem davati nikakve informacije, rekla nam je pravnica Anita Čolak.
Odgovore na pitanja koja su nas zanimala dobili smo tek telefonski, i to od same Pupić Bakrač.
– Zgrada u kojoj su međunarodni dolasci sagrađena je prije pet godina. Sada su u tijeku radovi jer povezujemo međunarodne dolaske sa domaćim dolascima. Radovi su započeli 1. studenog ove godine i trebali bi biti gotovi do početka sezone. Uslijed radova, zbog povezivanja međunarodnih i domaćih dolazaka došlo je do većeg otvaranja stropa nego što smo planirali. Radovi na terminali domaćih dolazaka koštaju 4 milijuna kuna, a radove izvodi Osijek Koteks, dok radovi na Međunarodnim dolascima koštaju 6 milijuna kuna, a izvođač je Alkom. Oba izvođača radova izbrana su putem natječaja. Ukupni kapacitet terminala se povećava na 1.300 metara kvadratnih, ispričala nam je direktorica zadarskog aerodroma, te dodala:
– Istina je da imamo problema sa prokišnjavanjem koja su nastala nakon garantnog roka, ali sa ovim radovima sanirat će se i to. A što se tiče wc-a, širili smo zgradu, a samim time i sanitarne čvorove. Povećanjem kapaciteta putnika povećavaju se kapaciteti saniarnih čvorova.

IZGRADNJA-SANACIJA-IZGRADNJA-SANACIJA…

“Potaknuta pisanjem Večernjeg lista o plaći i beneficijama direktora aerodroma Zagreb, a znajući da otvarate teme na vašem portalu koje ne žele ili se ne usude otvoriti drugi mediji u Zadru, želim vam predložiti jednu temu vezano za aerodrom Zadar, tema je istinita, ali o vama ovisi koliko ćete se založiti.

Prije 4-5 godina obnovljena je cijela zgrada aerodroma Zadar, a prije nekoliko dana u toj istoj zgradi pao je čitavi strop na jednoj strani zgrade. Samo je Bog htio da ne nastrada nitko od putnika, odnosno da se to nije desilo u jeku sezone. Što je dovelo do pada stropa? Ništa što se nije očekivalo, obzirom da kad pada kiša glavni predmet koji se na aerodromu traži su kante i lavori kako bi se voda koja curi s krova koji propušta mogla ulijevati u njih. Možda direktorica aerodroma Zadar nema beneficije kao direktor aerodroma Zagreb, ali prima plaću i morala je biti upućena u kvalitetu izvedenih radova. Pri obnavljanju zgrade obnovili su se i zahodi, međutim od tada do danas su se renovirali još dva puta, zašto. Čemu tolika medijska pompa o broju pristiglih putnika na aerodrom Zadar (što je sigurno lijepo i za pohvalu) ako najveći dio dobivenog novca mora otići na popravke zgrade jer izvođače očito nitko ne kontrolira ili se ima pa bitno da se troši, odnosno najbitnije je medijski biti osvijetljen kada je dobro. A kada je loše, što onda?” – stoji u pismu koje je dostavljeno redakciji Z NET-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Objavljeno

-

By

Eduardo Soares/Unsplash

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.

Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?

Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.

Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.

Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.

Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.

U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.

Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.

Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.

Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres jačine 4.3 kod Slunja. Osjetio se u Sisku, Zagrebu, Zaprešiću…

Objavljeno

-

Jutros u 5.38 sati područje Slunja pogodio je jači potres, javlja Seizmološka služba.

“Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom oko 15 km južno od Slunja. Magnituda potresa iznosila je 4.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnjeva EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara.

EMSC je prvo objavio da se radi o potresu magnitude 4.8. po Richteru, a kasnije su magnitudu smanjili na 4.6.

Komentar jednog Slunjanina na stranici EMSC-a bio je samo – tutnjava.  Čitatelji iz dijelova blizu epicentra komentiraju da se sve ljuljalo i treslo, da je dobro “zdrmao” i Ogulin, a probudio je i stanovnike Velike Kladuše u susjednoj BiH. Prema komentarima, osjetio se i u Sisku, Ivanić Gradu, Zagrebu, Zaprešiću… Mnogi Zagrepčani javljaju da ih je potres probudio. “Blagi i kratak, ali neugodan”, javljaju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu