Gost susreta “Večer u knjižari” prof. dr. Tihomil Maštrović predstavio je svoje stvaralaštvo i znanstveni interes kojim je doprinio u određivanju kulturoloških odrednica hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u europskom kontekstu.
Prof. Maštrović je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dobitnik više priznanja i član Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Autor je šest znanstvenih knjiga, 10 znanstvenih zborova, 70 znanstvenih rasprava s područja kulturoloških znanstvenih istraživanja itd. Predaje na Sveučilištu u Zadru, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na doktorskim studijima Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu.
Moderatorica Ines Grbić na samom početku istaknula je zadarsko podrijetlo prof. Maštrovića na što je on odgovorio kako sebe smatra integralnim Hrvatom. Obitelj mu je protjerana iz Zadra, živjeli su u Zagrebu, otac mu je djetinjstvo proveo u Osijeku, dok je majka iz Pule.
– Gdje god dođem ja sam doma, dodao je Maštrović. Za mjesto ravnatelja NSK kaže kako je puno razmišljao jer smatra da je to jedna velika odgovornost.
– Kad sam shvatio što jedna znanstvena knjižnica znači narodu prihvatio sam to mjesto, rekao je Maštrović.

Naime, svima možda manje poznat kao idejni začetnik zadarskog Perivoja slavnih koji se nalazi kod crkve Gospe od zdravlja, ispričao je pred prepunom knjižarom Verbum kako je došlo do postavljanja poprsja velikana hrvatske povijesti.
– Sve je počelo 1994. kada je Zadar bio izložen granatiranjem. Postavili smo najprije spomenik Ante Kuzmanića, što je financirao Grad Zagreb. Ideja je krenula kada sam zajedno sa svojim suradnicima šetao po zagrebačkom Zrinjevcu u kojem se također, nalazi nešto slično. Kipar Ratko Petrić darovao je skulpture gradu Zadru, a kamen je iz Istre. Pokrovitelj svega bio je tadašnji predsjednik RH Hrvatske, pokojni Franjo Tuđman. Ovo je mjesto gdje se ljudi mogu educirati o vlastitoj povijesti, ispričao nam je prof. Maštrović.
U dalje zanimljivom tonu, osvrnuo se i na hrvatski jezik, Ljudevita Gaja i Antu Kuzmanića te kroatizmu i ilirizmu za koji kaže kako bi bilo pogrešno izbaciti vertikalu između te dvije.
– Jedan dio naše povijesti pomeo se pod tepih. Danas djeca čitaju o Gajevom ilirizmu u udžebnicima, a vrlo malo znaju kakav je značaj imao Ante Kuzmanić, napomenuo je prof. Maštrović.
Osvrnuo se i na medije te značenje novinarstva u Hrvatkoj te kaže kako u svojim znanstvenim istraživanjima nikad nije imao neugodna iskustva. Slobodana Novaka istaknuo je kao osobu ovog vremena koja će nadživjeti narod i zaslužiti jedan spomenik.
Napomenuo je kako je međunarodno priznanje hrvatskog  jezika 2008. godine vrlo malo zainteresiralo medije, a vrlo je bitno za hrvatski narod.
– Ne briga o jeziku je prije svega ne briga o samome sebi. U jeziku se čuva povijest naroda i moramo skrbiti o jeziku, rekao je prof. Maštrović koji je također ispričao zanimljiv tijek događanja priznanja hrvatskog jezika 2008. godine.
Na pitanje moderatorice osvrnuo se i na razliku nacionalnih knjižnica u svijetu i kod nas.
– Dat ću vam za primjer NSK u Šangaju gdje imaju 59 milijuna knjiga, sve je digitalizirano,  a mi imamo svega 3 milijuna, istaknuo je Tihomil Maštrović te istaknuo kako je NSK u svim zemljama jedno od najvažnijih ustanova.
U posljednje vrijeme nezaobilazna društvena mreža Facebook također se našla na ovoj večeri kao jedna od tema. NSK Zagreb za sve koje zanima ima svoju grupu i slobodno se mogu prijaviti svi koje zanima. Isto tako Maštrović je istaknuo važnost digitaliziranja Hrvojevog misala, povijesna knjiga koju Turci nakon 500 godina još uvijek čuvaju.