Nekategorizirano
Isprika za samoobranu
Obično se kaže da vrijeme liječi sve! Baš sve! Tako je Hrvatska uspjela ugostiti razne naplavljene likove s obje strane granice koji, htjeli mi to ili ne, imaju slojevitu predpovijest. Toliko slojevitu da vape za zaboravom.
Domjenak je organiziran u Muzeju za umjetnost i obrt. Sastali su se stari državotvorci, Ivo Josipović kao domaćin i Boris Tadić kao drag i rado viđen gost. Pokrovitelji dvije novokonstituirane zemlje, ex-istočne Europe, kolonije trećeg svijeta u jugoistočnoj Europi, mogu ovaj događaj sebi pripisati kao nenadano veliki uspjeh. Bilo je tu i raznih uzvanika, koji su žarili i palili, tijekom nekadašnje Jugoslavije. Nekima od njih je Jugoslavija bila tek uvertira za služenje poznatom borcu za ljudska prava i ravnopravnost naroda i narodnosti – Slobodanu Miloševiću. Ministarska mjesta su prihvaćali po sili zakona. Nisu htjeli, ali eto – moralo se! A što se mora, nije teško.
I eto, takve goste smo ugostili usred Zagreba, da se malo, sretno i berićetno, proćaska i da se, već jednom, preskoči sintagma – Tko nas, bre, zavadi?
Naravno, ukoliko netko ima nešto protiv tako dragih probranih gostiju – garniranih nekolicinom domaćih bukača i ratnih pljačkaša i profitera – uskogrudni je nacionalist. Kako sada stvari stoje, izgleda da rata nije ni bilo.
Prvo šutiš – dok se Vukovar poravnava ili se kandidiraš – za suca Haškog suda. Onda dovedeš, pod pritiskom međunarodnih spozora, nekoga tko je trenutno Predsjednik nečega i onda se on uredno, uvijeno – ispriča za nešto što je navodno napravio tko zna kome, tko zna kada. I fešta može krenuti!
Ipak, koliko su takve veselice drage stanovništvu Zagreba najbolje govori podatak o preko stopedeset tjelohranitelja koji su osiguravali privatni domjenak dva „privatna“ predsjednika koja ne odlučuju ni o vlastitim savjetnicima, a kamoli o čemu drugome.
Hrvatska se, po tko zna koji puta, pokazala dosljednom braniteljicom tuđih strateških interesa tako da pojačavamo za tridesetak pripadnika hrvatski kontigent u Afganistanu. Tamo se brane strateški hrvatski interesi – daljnje širenje T-Coma uz daljnju seriju otvaranja poslovnica Zagrebačke i Privredne banke (koje su, usput, talijanske). Kreće izgradnja mreže autocesta Konzorcija IGH, Konstruktora, ZG Holdinga i ekskluzivno pravo prodaje Ledo sladoleda oko Tora Bore.
Usput, zaboravilo se da je, kad je Sabor donosio odluku o slanju u Afganistan hrvatskih vojnika – broj bio limitiran na 50 vojnika. I dok glavni akteri, SAD i V. Britanija razmišljaju o datumu povlačenja na osnovu postojećih planova, Hrvatska vlada, zajedno s pripadajućim Ministarstvom obrane i Generalstožerom, o tome ne vode nikakvu brigu. Planova nema, a vjerojatno ih neće ni biti. Nagradno pitanje za oktroiranu premijerku glasi: ima li Hrvatska plan obrane? Kako se ne bi mučila još i tim „sitnicama“, moramo joj pomoći. Hrvatska NEMA plan obrane kao ni bilo kakav drugi operativni plan koji bi, u slučaju potrebe, mogao biti realiziran!
I kad je domjenak vječnog pomirenja tekao glatko i uz birana vina, sve dječice mlađe od deset godina (pa se rata ni ne sjećaju), nigdje se na domjenku nije mogla vidjeti odora hrvatskog časnika. Izgleda da je sramota na jedan „domjenak pomirenja“ pozvati nekoga tko simbolizira državu, kao što bi to bio časnik, ili su naši simboli već poodavno spremljeni pod skute Haškog suda. Ostali uzvanici od strane naših sijedih domaćina bili su tretirani kao simboli vrijedni poštovanja. Tragikomično. Dobro nam došli i još bolje vas našli!
Jedino naš neuspješni kandidat za suca Haškog suda nosi odoru HV-a u međunarodnim posjetama Bruxellessu. Kad je ugošćavao Borisa Tadića mogao ga je također sačekati u odori Vrhovnog zapovjednika vojske čijim je generalima želio odmjeriti kaznu.
Svoje legendarne cinkaroške akcije „locirati, identificirati, transferirati“ počeo se i javno pribojavati naš legendarni šidski advokat. Već sada krivicu prebacuje na Sanadera i Mesića koji zasigurno nisu bez grijeha. No, kakva bi to partija bele u Remetincu bila bez druga Vlade koji je s jednim i drugim i luk jeo i luk mirisao? Ne samo oko izručenja već i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. To će jednom, ako hrvatska postane pravna država, netko morati istražiti. Za sada se nemaju čega bojati, osim Ive Sanadera – kad progovori.
Hrvatska je povijesnim domjenkom u Muzeju za umjetnost i obrt jedna od prvih, ako ne i prva zemlja u svijetu koja se ispričala zato što je bila napadnuta. Još je samo preostalo da se povuče optužba za Genocid i – čiča miča gotova je priča.
Jer, kako reče jedan od uglednih sudionika domjenka – Pa nećemo se valjda sad opet vraćati na rat!? Što je bilo, bilo je – idemo dalje. I možda bi se s tim sudionikom i mogli složiti kad bismo znali da je Srbija priznala Kosovo. Činjenica je da u Srbiji po tom pitanju skoro da nema disonantnih tonova. I kad već Kosovo nije priznato – kako se Hrvatska može ispričavati zato što je napadnuta, a napadač se nije niti ima namjeru ispričati za agresiju, jer Beograd se branio bombardirajući Zagreb, Karlovac, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Osijek, Vukovar… Treba li spominjati Sarajevo, Srebrenicu, Foču ili Prištinu?
Beograd se i dalje žestoko brani. Prvi međunarodni uspjeh donio im je upravo Ivo Josipović čime si je zauzeo mjesto u povijesti. Isprika za obranu!
Gospodine Tadiću, mi Vam se ponizno ispričavamo jer smo se branili! Raste trava zelena, zelena…. na grobovima branitelja i nevinih žrtava. Bum, Cile, bum…
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
Hrvatska1 dan prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska41 minuta prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
magazin5 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!
grozni-zd
28. studenoga 2010. at 16:12
Pavle,
Ivkošić će ti pozaviditi na tekstu !
Sretno i što prije pronađi vremena za novi tekst !
križar
28. studenoga 2010. at 22:01
To se zove hrvatski orjentiran ljevičar!
Domoljublje nije samo deklarativno,Kalinić nosi Che Guevaru na majci ali je bio urovu,dok su Josipoviću puna usta domoljublja i pravedne Hrvatske ali je 90te proveo u mišjoj rupi.
Odličan tekst!
kompleksi...
29. studenoga 2010. at 8:54
ko ti je kriv što nisi primija plaću, što nisi prijavljen na punu, što nemaš godišnji, nemaš za kavu………….!!! Nije ti kriv Tadić, nego Tuđman za to. I ja san bija u ratu. ali ne mislin kao ti. Jasno, treba se znati da su srbi krivi za rat, ali treba i dalje živjeti. Pa nisu li Njemci danas glavna sila u EU, a nekad su bili krvnici. Javi se u Vladu ako ti nešto smeta, probudi se kolumnistu:
Volim Hrvatsku moju domovinu, ali pravednu i poštenu!!!!
bodulic
29. studenoga 2010. at 9:36
Da ti plate odštetu možda bi ima za plaću,uostalom jesi se boria za domovinu ili mirovinu.
Tuđmana nema deset godina a nije nam ništa bolje štoviše,što ovi nisu u deset godina detuđmanizacije uspili ništa napraviti ,ovoj zemli potrebna je retuđmanizacija.
grozni-zd
29. studenoga 2010. at 23:51
Svaka šminka ima cijenu tako i Muzej svoju. Svaka prošlost određuje sadašnjost a sadašnjost budućnost. Di smo mi ?! Tekst to kazuje ali nismo spremni da se suočimo s tim lakše je nekog napasti ili omalovažiti ! Di su argumenti di je odgoj ?? Kud plovi ovaj brod ? Pavle, ne skači u kravati u more !!!