Connect with us

Nekategorizirano

HDZ – vrhunac licemjerja

Objavljeno

-


Na zagrebačkom Jarunu, 17. lipnja ove godine, prigodom proslave 21. godišnjice HDZ-a, opskurni ideolog, opskurnog pokreta, Vladimir Šeks, reče: “… to je scenarij udruženog zlotvornog pokreta protiv HDZ-a, u koji su se udružili pseudo i kvazi ljevičari, sa dijelom medijske klike, koji rade za tuđe interese, sluge tuđih gospodara…”
Da je tu rečenicu izrekao predsjednik Irana, ili Sjeverne Koreje, kako kaže kolega Kalinić, slobodni svijet bi se odmah propeo na zadnje noge. Kod nas, umjesto da izrečeno pripišu pijanom oratoru i bar malo ublaže sramotu, opijeni sljedbenici prihvatiše kao himnu. Himnu, koja će im, zbog dugotrajne opijenosti, služiti i danas.
Kako triježnjenje, neminovno, poslije svakog pijanstva dođe, svjedočimo nastaloj šteti koja se dnevno pobrojava, kao i zadnjim pokušajima mamurnih pijanaca da ostanu što duže omamljeni.
Neminovan je i rizik da me mamurni smjeste među članove “zlotvornog pokreta… Pseudo i kvazi ljevičara… Dio medijske klike”, i napadnu najžešće, kako to pijanci u fazi otrežnjenja, inače čine.
Samo, opijata ponestaje, donatori i sljedbenici se osipaju, a promatračima je svega dosta. Čak i krčmar (iz Europe) poručuje da mu vas je dosta. Brod se naginje, štakori se osipaju. Dosta je licemjerja gospodine Šeks, Hebrang, gospođo Kosor i svi vi njima slični i baš me interesira gdje ćete me svrstati. Srbin nisam, a da je i tako bio bi tek pripadnik manjine, koja vam osigurava vlast (i pljačku). Nisam ništa od nabrojanih u “brojalici” Vladimira Šeksa i nitko me ne plaća. Davno ste smetnuli s uma da se ljudi mogu rukovoditi poštenjem. Doduše, znali ste vi i za takve i sustavno ste ih gazili, ili koristili za jednokratnu upotrebu.
Hoćete li ustrajati na tvrdnji da ste stvorili državu? Nema potrebe, već je sasvim jasno da jeste, doduše onaj dio koji nitko nije htio – prezaduženi, opljačkani, nesigurni, korumpirani…
Stvorili ste neovisnu državu? Možeš misliti. Postoji li uopće i jedan međunarodni faktor o kojemu ne ovisi i u čemu je onda suverena? Možda pričuvama hrane, energije, u telekomunikacijama, bankarstvu, obrani, unutarnjoj sigurnosti, znanju… Ili u resursima, bilo koje vrste, koje možemo sami sebi osigurati. To možda može Todorić, no trinaeststoljetni narod zasigurno ne. Barem ne oni koji nisu u vašem kolu, nemaju dvojno državljanstvo, djecu na školovanju u inozemstvu ili stanove u Bijelom svijetu.
Dvadeset godina sirotinju plašite udbom i komunistima, a sami s njima šurujete (ili im pripadate) barem s onim moćnim dijelom (koji vas drži u šaci). Upregli ste crkvu, ali pazite – kad je razočarate, a na putu ste, ljubav će (kao i sve velike) tragično završiti.
Zadar vam je najveće uporište i grčevita borba za ostanak na vlasti baš ovdje je razumljiva. Imate župana, koji obilato koristi obavještajna iskustva i pravi kadrovske i druge kombinacije koje se ne stide latinoameričkih. Gradonačelnika, koji ima vremena za sve mjesne odbore, saborske zastupnike koji, poput prosjaka, obilaze svaku kuću. Gizdavost se polako topi, a mnogo toga će još više.
Hoćete li i dalje ustrajavati kao žrtva međunarodne klike koja vam je uzela najboljeg sina, Antu Gotovinu, zaluđivati mase slikama i floskulama o vjeri u njegovu nevinost? Nemojte, jer on zna da ste ga tretirali kao najgoreg kriminalca i da je bio pod najvišim stupnjem obrade Odjela zadarske tajne policije.
Pitajte župane, pročelnike i druge visokorangirane zadarske hadezeovce je li istina i zašto je tomu tako?
One, koji obavještajne podatke stečene na profesionalnim zadaćama i namjenjene općem dobru, koriste za o(p)stanak na vlasti jedne stranke. Usput, i za osobno bogaćenje.
Stvorili ste stotine braniteljskih udruga da biste njima manipulirali i od najboljeg što je Domovina imala stvorili kulise za bezočnu pljačku njihovih rezultata borbe.
Što ste učinili na zaštiti zadarske HVIDRE, jedine koja se koliko-toliko oduprla takvom iskustvu? Vrijeđaju je bezočno kojekakvi Đakići i slična kriminalna bratija.
Ili ćete, na obilježavanje godišnjica iz Domovinskog rata, i dalje voditi kreature koje su upravo zahvaljujući ratu, od NKV radnika, bez osnovne škole, postali najbogatiji Zadrani? Nikada ništa nisu bili, pa ni dobri borci, ali su ratni profiteri i bliski vam srcu. Dakako, odnosi se samo na neke – čast ostalima. Kriteriji zasluga su vjerojatno raskošni terenci.
No, polako. Neke stvari, uspješno potiskivane, polako, ali sigurno valjaju se iza brda.
Bit će veselo kada stignu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ivan

    9. studenoga 2010. at 21:32

    gospodine Valjean skidam Vam kapu do poda. obranili ste dignitet novinarske profesije koji je na ovom portalu ozbiljno ugrozen posljednjih dana, a mozda popravite barem dio ugleda portala (ukoliko sad ne dobijete otkaz 🙂 )

     
  2. Grozni-zd

    9. studenoga 2010. at 21:51

    Sinoć sam pohvalio Pavla ali ovaj tekst je najjači ali malo ljudi će ga razumiti Ovaj portal je sranje bez Vaših komentara i morali bi češće pisati jer tema u napačenoj zemlji ne fali i pomoći ljudima da sagledaju stvari koje potiskuju

     
  3. bake

    10. studenoga 2010. at 9:08

    predobar komentar u ovom zadarskom jednoumjlu i učmalosti,samo
    pripazite da ne dobijete otkaz kako je rekao Ivan,jer hadezenjarska
    izdajnička klika ne voli kad im se kaže istina….

     
  4. fake

    10. studenoga 2010. at 9:48

    Kakavi licemjeri,kada se piše kontra Hdz onda je sve super,pogođen tekst profesionalno novinarstvo itd međutim ako netko digne glas protiv partije odmah je plačenik,nepismen,seljačina itd…
    Licemjerje je zajebana stvar,inače tekst je dobar…

     
  5. špiro

    10. studenoga 2010. at 10:12

    Pa će tako zaboliti i one na koje se ovaj tekst odnosi. Svaka čast autoru i uredniku koji je dozvolio objavu ove kolumne. Kad ne izlazimo na ulice (poput Francuza koji su daleko od nas u ljudskim pravima), bar neka se naš glas čuje preko medija kao što je ovaj. Nadam se da će portal nastaviti u istom stilu, kritizirajući nemoral, bezobzirnu pljačku, autokratiju, licemjerje, korumpiranost, nepotizam, kriminal …….bez obzira sa koje strane dolazi, vlasti, opozicije, nezavisnih, sudstva, politike, zdravstva ….. Ako neki misle da se to njima ne događa varaju se. Žmireći ili još gore sudjelujući u istom postat će žrtve vlastitih stavova i postupaka. Sutra će vapiti za pomoć a sami si nisu htjeli pomoći jer nisu vidjeli da im treba pomoć.

     
  6. mgrad

    10. studenoga 2010. at 12:48

    BRAVO!
    kako si im pravu PLJUSKU dao. svaka čast.
    poput prosjaka, više NE obilaze svaku kuću jer im ljudi zatvaraju vrata.
    Gizdavost se malo brže od polako topi, a i ostalo se ruši.

     
  7. dragi

    24. studenoga 2010. at 13:38

    BRAVO!, BRAVO!, BRAVO!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu