Connect with us

Nekategorizirano

NERINA ĆORIĆ (77) – Prva Zadranka s vozačkom dozvolom i prva žena taksist u Zadru!

Objavljeno

-

Nerina Čorić (foto: Žeminea Čotrić)

Nerina Ćorić


Davne 1951. godine, sa napunjenih osamnaest godina, gospođa Nerina Ćorić položila je vozački ispit. I danas, kada priča o tome, u njezinim riječima osjeti se strast.
– Moj otac je imao tri, četiri kamiona i dva, tri auta. Kad su došli partizani i krenuli sa nacionalizacijom moglo se imati samo jedno auto. Obzirom da su moja braća bila mlađa od mene, otac mi je kazao – “brate, ajde ti položi vozački ispit”, priča nam gospođa Nerina i prisjeća se svoje prve vožnje na vozačkom ispitu, kada je imala bliski susret sa – magarcem.
– Krenula sam sa Relje u Fordu, prema Tvornici kruha. Trebala sam nastaviti voziti cestom prema Murvici. Kada smo došli na vrh ceste, negdje kod bivše Mehanizacije, ispred auta se našao vezan magarac. Ispitivač mi je rekao da ne smijem zaustavljati auto. Dala sam gas, malo zakačila magarca odostraga, prošla i tako položila vozački ispit, priča nam gospođa Ćorić koja je s automobilima povezana od malih nogu. U to vrijeme se živjelo od servisiranja automobila, a njezini su imali garažu na mjestu današnjeg Croatia osiguranja. Ona je prala automobile. Ne samo da je bila jedina žena koja je vozila auto u Zadru, već je bila i prvi zadarski taksist, kaže nam!
– Dobila sam odobrenje da na svoje ime mogu otvoriti taksi službu, i počela sam taksirati. Ali onda to nije bilo kurvanjsko zanimanje kao što je danas. Vozila sam Fiat Balliu od 56 konjskih snaga koji se palio sprijeda, na manicu, otkriva nam Nerina koja, iako ima 77 godina, vozi i dan danas.
Nerina Čorić (foto: Žeminea Čotrić)
– Vozačka mi ističe za dvije godine i mislim je produžiti jer ne mogu bez auta. Moj Renault Clio 4 i sada je parkiran u garaži. Često ga vozim. Doduše, s njim ne idem u Zagreb kod djece, ali zato gotovo svakodnevno odlazim u Škabrnju gdje imam imanje pokojnog supruga. Vozim bez ogrebotine već dvadeset godina, ističe gospođa Ćorić koja nije u životu podigla gas preko stotke, ali i danas osjeća istu strast kada sjedne za volan kao i prije dvadeset, trideset godina.
– Osjećaj je isti. Sasvim isti, kaže i dodaje kroz smijeh:
– Pred dva, tri mjeseca platila sam svoju prvu prometnu kaznu u životu, a prometnu nesreću nikada nisam imala.
Kada se udala, ona i njezin suprug imali su Taurusa 12. Nakon toliko vozačkog iskustva, zna što je najbolje.
– Baš kad me pitate, mislim da su njemački automobili iznad svih, veli nam gospođa Nerina koja je na selu imala traktor i, pogađate, i njega je vozila.
Nekada, dodat će, popraviti auto nije bilo tako jednostavno kao danas.
– Skidao se motor od auta i vadili bi se pištuni koji bi se zatim brusili. To je znalo trajati i po osam dana, zato me danas i bole ruke. Bila sam od samog početka članica i automobilističkog kluba Tempo u Zadru, objasnila nam je gospođa Nerina, a onda se spustila s nama u dvorište svoje kuće kako bi praksom potkrijepila teoriju.
Dok je autom izlazila iz garaže, na licu joj je igrao osmijeh, a iz njezinih pokreta izbijalo je dugogodišnje vozačko iskustvo.
Nerina Čorić (foto: Žeminea Čotrić)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ana

    5. studenoga 2010. at 11:15

    Poštovani Marko u vašem tekstu ima nemali broj grešaka i neprovjerenih informacija pa ispada kako ste sve to napisali “napamet”.
    1. U naslovu između ostalog stoji: NERINA ĆORIĆ (77); znaći gospođa ima 77 godina, ali…
    2. Dalje pišete “Davne 1977. godine, sa napunjenih osamnaest godina, gospođa Nerina Ćorić položila je vozački ispit.” Ako je sad to istina onda gospođa danas nema 77 godina već 85 godina. Priznat ćete da tu netko nezna “matematiku”.
    3. Dalje, davno prije 1977. godine žene su u Zadru imale vozački ispit
    4. Nažalost znam da danas svatko svašta piše ali moja je preporuka da ipak ne pišete “napamet” i to neprovjerene činjenice koje se vrlo lako mogu provjeriti.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Ambulante pune oboljelih od korone, gripe i hripavca. Liječnici upozoravaju na lijek koji često zaboravljamo

Objavljeno

-

By

U prosjeku na tjedan u Hrvatskoj od korone oboli 4.000 ljudi. Uz to svakog dana prijavljuju se slučajevi oboljenja od gripe i hripavca što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Od covida svaki tjedan oboli u prosjeku 4.000 ljudi, a 45 ih premine. Prijavljenih slučajeva gripe samo prvog tjedna ove godine bilo je više od 800 prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.

Također još ne jenjava ni epidemija hripavca koji može biti koban pogotovo za manju djecu.

Stoga su čekaonice u ambulantama i bolnicama pune pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog infektivnih i bakterijskih bolesti dišnih puteva. Liječnicima obiteljske medicine posao se ovih dana udvostručio, a slično je i na hitnim prijemima.

“Dosad nam je obim popovećan, mogureći poduplao se u odnosu na ljeto i jesen, kao što znamo zima je i tada su najčešće bolesti respiratornog sustava”, izjavila je liječnica obiteljske medicine Vedrana Tudor Špalj.

Liječnici također upozoravaju kako ne treba zaboraviti na mogućnost cjepljenja koje može biti spasonosno.

“Cjepljenje kao mjera prevencije protiv gripe, docjeplivanje protiv covida, također trudnice, ukućani, tek rođenih beba i dojenčadi koje nisu redovno cjepljeni da se docijepe protiv hripavca”, izjavila je dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju NZZJZ PGŽ.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu