Connect with us

Hrvatska

Zlatko Sokolar: “Zadar nema problema s organiziranim kriminalom!”

Objavljeno

-

Zlatko Sokolar (foto: Žeminea Čotrić)
Kad je krajem trećeg mjeseca došao na mjesto načelnika zadarske policije, Zlatko Sokolar obećao je mnogo. S obzirom na najave da će mandat trajati između šest i devet mjeseci, Sokolar je, računamo, odradio veći dio puta. U razgovoru s njime, saznajemo je li to tako, kakvo je stanje zatekao u zadarskoj policiji i što je odlučio promijeniti.
Na početku razgovora, reći će da, bez obzira kakav posao počinjete raditi, najbitniji je – osobni dojam.
Stanje koje sam zatekao u PU zadarskoj bilo je dobro, takav je bio i moj osobni dojam što se tiče zadarske policije. Međutim, odmah po dolasku zatekle su me kadrovske promjene, a najviše sam bio zatečen odlaskom načelnika Krim policije koji se, zbog osobnih razloga, odlučio umiroviti. Na meni je bilo da nađem dobrog operativca koji će biti sposoban voditi odjel Kriminalističke policije, ali i imati sposobnosti da surađuje s ostalim djelatnicima tog Odjela, bez kojih ovaj ne bi funkcionirao, kazao je Sokolar.
Dotadašnjeg načelnika Krima, poznato je, zamijenio je Gašpar Begonja, s kojim je načelnik Sokolar iznimno zadovoljan. Međutim, naglašava kako se u policijskoj postaji osjeti prijelom generacija, s obzirom da jedni odlaze u mirovinu, a mladi obrazovani kadrovi tek dolaze.
Utjecaj posla i sredine ponekad je teško uskladiti. Biti policajac u vlastitoj sredini nije lak posao, a kad nam se određeni policijski službenici obrate zbog osobnih problema, mi im pokušavamo udovoljiti, te ih prebaciti na drugo radno mjesto, kaže.
Sokolar se prisjetio i kako ga je na samom početku dočekala kadrovska križaljka koju je morao razriješiti. Udovoljiti potrebama policije i njihovim osobnim potrebama bilo je iznimno teško, ali načelnik ističe kako smatra da je pronašao odgovorne i sposobne ljude da pokreću mašineriju zvanu zadarska policija.
Sokolar odgovorno tvrdi da je sadašnja rukovodstvena struktura u PU sposobna upravljati ovom policijskom postajom, pa čak i kad on ode.
Nije tajna da je policijski posao podložan kritici.
– Svaka akcija koju poduzmemo ili, još gore, ne poduzmemo podložna je kritici. I to ne samo novinara nego i cijele javnosti. Uključujemo javnost u svoj rad koliko je god to moguće. Mediji su nam ponekad od iznimne važnosti kad je u pitanju hvatanje počinitelja kaznenih djela. Suradnja s ostalim institucijama poput Općinskog i Županijskog suda, bez obzira što se drukčije pisalo, je odlična, dodaje Sokolar i naglašava kako PU zadarska dobro surađuje i sa ostalim policijskim upravama u državi, ali i sa samim Ministarstvom unutarnjih poslova.
Sjetimo se kako je Sokolar na početku mandata objavio i rat organiziranom kriminalu. No, kaže načelnik, stanje u Zadru i nije bilo toliko alarmantno. Ustvari, naglasio je kako je došlo i do smanjenja stope kaznenih djela.
– Zadarsko područje zauzima povoljno mjesto na ljestvici organiziranog kriminala. Ne bih rekao da je Zadar nešto posebno ugrožen što se kriminala tiče. U prvih devet mjeseci stopa prijavljenih kaznenih djela je za 1 posto manja nego lani. Od prijavljenih kaznenih djela 77,1 posto su djela općeg kriminala, a razriješenost tih kaznenih djela je 52,1 posto, što je za 1,8 posto više nego lani.
Međutim, kad se radi o gospodarskom kriminalu, ove godine je prijavljeno 240 kaznenih djela, dok ih je prošle bilo tek 170. Sokolar tvrdi da je stopa razriješenja manja jer je policija ona koja mora ta djela prijavljivati i podizati prijave, a ponekad istraga oko jednog slučaja gospodarskog kriminala predugo traje.
Što se tiče organiziranog kriminala, ove je godine razriješeno 35 kaznenih djela, dok ih je prošle godine razriješeno tek 15. Sokolar i tu ističe iznimnu pomoć medija i cjelokupne javnosti, jer nije tajna da su u većini slučajeva mediji ti koji upiru prstom u slučajeve organiziranog kriminala.
Načelnik Sokolar potvrdio nam je da je u prošlih nekoliko mjeseci mnogo uložio u tehniku i logistiku.
– Veliki su nam problemi nastajali i oko našeg akvatorija, jer ga nismo mogli propisno nadzirati. No, ove godine dolaze nam tri nova broda, pa možemo s velikom sigurnošću reći da će operacija na moru biti više nego prošlih godina.
No, načelnik se i sam u nastavku malo potužio kako ipak kadra, i to profesije policajac, nedostaje. Svjestan je, kaže, nepopularnosti tog posla u vlastitoj sredini, ali dodaje kao je to častan i human posao.
Rošade i kadrovske križaljke u policije dobile su epilog kad je glasnogovornica Sandra Poljak Jurinčić najavila odlazak. Sokolar nam je potvrdio kako su to dva radna mjesta: glasnogovornica i policijski službenik za odnose s javnošću.
– Oba će mjesta popuniti ljudi koji već rade u policiji, jedna je Sonja Šimurina, dok bi na drugom radnom mjestu rado vidio Antu Lučića, pomoćnika u Prvoj policijskoj postaji u Zadru. No on je sad tu gdje je, tako da ne znam tko će doći umjesto Sandre.
S obzirom da je prije Zadra Sokolar neko vrijeme radio u Dubrovniku, zamolili smo ga da nam usporedi ta dva grada, što se rada u policiji tiče.
– To je neusporedivo. Zadar i Dubrovnik se ne mogu uspoređivati, s tim da je Zadar u izuzetno boljoj situaciji, što se tiče svega, a posebno kadrova. Tamo je manjak svih kadrova.
Sokolar smatra da je do promjene u policiji došlo i što se javnih privođenja tiče.
– Javna privođenja bila su ružna. Ne štite se ljudska prava, bez obzira o kome se radi. Stoga smatram da je policija po tom pitanju dosegla neke standarde i da se privođenje obavlja na način da se ipak zaštiti onaj koji se privodi.
Kraj mandata se bliži, a nas je zanimalo što Sokolar kaže o Zadru i – da li bi ostao na ovom radnom mjestu da mu se takvo što ponudi.
– Dolazak u Zadar mi je bio profesionalni izazov. Nisam to smatrao ni kaznom ni pohvalom, već izazovom, iako moram reći da je to i svojevrsna žrtva. Zadar je divan grad, kako za rad tako i za život. No, obzirom da mi je obitelj u Zagrebu, ne bih ostao u Zadru! U zadarskoj policiji klima za rad je odlična, stoga smatram da – tko god me zamjeni, ovdje će zateći dobru radnu atmosferu.
Za kraj, postavlja se i pitanje dakako – tko će biti nasljednik Sokolara. No, na to vječno pitanje i dalje ostajemo bez odgovora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. bivol

    20. listopada 2010. at 9:44

    dobro je čovjek i rekao. sačuvaj bože da bude problema između policije i organiziranog kriminala u gradu. zato policajci i kažu prilikom privođenja: oprostite gospodine sinovčić ali mi vas moramo uhititi.

     
  2. sime

    20. listopada 2010. at 14:06

    …ma naravno da nema hahahhh…čak i uz podršku svih lokalnih medija neke “mućke” (nadam) se neće moći vječno prikrivati …Reno S je samo ispružena JEDNA ruka organizacije “zadarski dječji vrtić” ….gospodine Sokolar – u čijoj ste vi službi ???

     
  3. E moj Šime

    20. listopada 2010. at 15:13

    Sve donedavno mahali ste zastavicama i bacali cvijeće po zemlji na kojoj je R. hodao, ljubili mu rukicu i …, a sada bi “hapsili”. Nešto je ipak napravljeno, valjda to može svatko vidjeti i shvatiti, pa i bivol.

     
  4. antonio

    20. listopada 2010. at 20:54

    Svaka čast za gospodina Sokolara ,sad kad je sredio dvije policijske uprave mislim da bi trebao doć malo i u Split da posloži i našu upravu i uvede reda .

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu