Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

13 godina prije

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
    Odgovori

  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
    Odgovori

  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
    Odgovori

  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

16 sati prije

-

19. travnja 2024.

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

21 sat prije

-

19. travnja 2024.

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane Borzan, Tonina Picule, Romane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije Orešković, Marka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

1 dan prije

-

19. travnja 2024.

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

U nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu