Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu