Connect with us

Nekategorizirano

Igrokaz za kretenoide

Objavljeno

14 godina prije

-


Povratak Ive Sanadera, proroka iz Dugobaba, cijeli jedan dan zabavljao je cjelokupnu hrvatsku javnost. Lomila su se koplja – hoće li se vratiti, kada i s kim?! Promijenio je nekoliko sjedećih mjesta, kao da je važno gdje sjedi, kad već ne sjedi gdje bi najveći dio njegove vlade zajedno s njim i s njegovom bivšom podpredsjednicom trebao sjediti! Zna se: u stanovitom prostoru s ograničenim radijusom kretanja. 
Koliko je jadno hrvatsko glasačko tijelo, najbolje govori upravo povratak ex-premijera u Sabor. To je tek dio sukoba Sanader – Šeks u kojem premijerka ima ulogu samo promatrača i to privremenog.
Vladimir Šeks od 1990. do danas nije uspio srušiti jedino prvog izabranog predsjednika Republike Hrvatske, Franju Tuđmana. Njegov pokušaj rušenja Tuđmana prisilio je istog na formiranje Vlade nacionalnog jedinstva. Takav manevar sada nikako ne može spasiti ni Jadranku Kosor, zajedno s njenom epizodnom ulogom u sapunici, a niti Vladimira Šeksa koji, upravo za sebe, s pokušajem trajne eliminacije i ekskomunikacije Ive Sanadera, želi napokon osigurati dolazak na ključnu poziciju. Ne želi on ulogu Predsjednika države ni premijersku stolicu, (pri čem je predsjednik Sabora već bio dok ga Sanader nije smijenio), već itekako želi poziciju. Štoviše, žudi za njom – predsjednika HDZ-a. I to nakon što Sanader ode tamo gdje si je sam, odavno, trasirao put. Tamo gdje je veći ulazak nego li je ulazak na autocestu iz Dugobaba. Jadranka Kosor ionako na sadašnju poziciju nije došla vlastitim sposobnostima već kao potrošna figura Vladimira Šeksa što je, uostalom, bio i Ivo Sanader. Malo je prekasno shvatio tko mu je nabavio i dasku i sapun. O koliko se sposobnom igraču radi, najbolje znaju oni na kojima je novopečeni zastupnik s privremenim imunitetom trenirao strogoću u Hrvatskom Narodnom Kazalištu u Splitu. Poslije Sanadera tamo je Mucalo (nomen – omen) prirodni slijed. A nije ništa bolje ni u zagrebačkom HNK-u. I tamo čuči hrpa potencijalnih, u kazalištu izrazito neuspješnih, pretendenata na različite državničke funkcije.
I dok Vladimir režira igrokaz sa svojim dojučerašnjim pijunom, hrvatski građani prebrzo, prejednostavno zaboravljaju da su današnje HDZ-ove perjanice baš iste one perjanice koje su, iz vlastitog interesa, doveli sve hrvatske banke do bankrota. Više puta. Proveli su privatizaciju svih tvornica, tj. proveli seriju poklanjanja tvornica podobnima, pravovjernima, dok im je istovremeno izlazila pjena na usta od histeričnog vrištanja „Sve za Hrvatsku“. Usporedno su tu istu Hrvatsku i taj isti hrvatski narod pljačakli bez treptaja okom i bez ikakve grižnje savjesti. Pravosuđe je namjerno stvaralo, kao po traci, zakone sa propustima, rupama (rupetinama!) i, obavezno, bez podzakonskih akata. Tako da je značajka idealno izgrađenog pravosudnog sustava – da ne funcionira. Ne-funkcioniranje nije propust nego baš suprotno – to je  namjera! Upravo zahvaljujući takvom pravosuđu,  (a Vladimir Šeks je jedan od glavnih stratega tog pravosuđa!), imamo danas Hrvatsku u kojoj su večina uglednih ljudi, gospodarstvenika, bjelodano kriminalci. Oni su kriminalci po bilo kojem pravosuđu, bilo koje zemlje stare Zapadne Europe, Europske unije kojoj toliko težimo. Ovdje kod nas oni su sposobni, oni su poduzetni! I privatizaciji banaka se težilo kako bi se sakrili tragovi svekolike pljačke, pri tom dao popust novim vlasnicima, pod uvjetom da se nakon njihova preuzimanja “ne čačka”. Slično je privatizirana PLIVA, INA, cijeli niz hotela, Luka Gaženica, itd. No, najzanimljivija je privatizacija Hrvatskih telekomunikacija koje sada imaju staro ilirsko ime T-Com. Tu je hrvatska država prodala telekomunikacije T-Comu, tvrtki gdje više od 60% vlasništva ima Njemačka država. Zanimljivo da nešto što nije valjalo hrvatskoj državi sad valja njemačkoj državi. Ili se iza toga krije nešto drugo? Možda izumi kanadskog iseljenika koji se u Hrvatsku vratio u gumenim cipelicama, a onda ga je krenulo.  
Koliko god Hrvatska država sad bila razdijeljena između domovinske i iseljene Hrvatske, koliko god se sporile ljevica i desnica, koliko god bilo nesposobno vodstvo SDP-a i pripadajući im šuteći intelektualci, koliko god se ne podnose hadezeovci međusobno i koliko god im se sad gadio Ivo Sanader (ignoriraju ga iako su mu do jučer jeli iz ruke), koliko god Ninoslav Pavić napadao jedne pa druge, lijevo i desno, gore i dole, kolike god sve te (samo naoko) razlike bile, po bilo kojoj razdjelnici, od skupljanja staža u UDB-i do deranja kože osiromašenim Hrvatima, utoliko se SVI slažu u jednome – ZATAŠKAJMO KAO JEDAN AFERU HYPO ALPE ADRIA BANK! Ukoliko drugovi i drugarice, dame i gospoda, u tom naumu ne uspiju, najisplativija investicija u idućem desetljeću u Hrvatskoj biti će – IZGRADNJA ZATVORA. Privatnim investitorima to bi se strašno isplatilo. Više od stanova, poslovnih prostora, hotela, kafića… Remetinec je ionako već sad prebukiran, a kandidata ima i previše. Od bivših predsjednika, bivših i sadašnjih premijera, ministara, “uglednih” poduzetnika i ostalih razno-raznih potrčakala sa ili bez green karte, kuće u Bostonu, Washingtonu ili bilo gdje drugdje!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

2 dana prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu