Connect with us

Hrvatska

ZADNJI DAN: Ni para ni muzike!?

Objavljeno

-

Eko etno sajam (Foto: Ivan Katalinić)
Na ulazu u dvoranu u kojoj traje posljednji dan Eko-Etno sajma, prolazimo pored jasno istaknutog natpisa – “ULAZ 15 KUNA”. Nastavljamo s obilaskom štandova, svejedno. Onih koji su ostali. Susrećemo prvo braniteljsku pčelarsku zadrugu “APIS Dalmacija”, u kojoj složni hrvatski branitelji prave izvrstan med.
Eko etno sajam Apis Dalmacija (Foto: Ivan Katalinić)
– Super sam zadovoljan Sajmom. Kvaliteta je možda i bolja nego u Zagrebu, ali ipak je Zagreb metropola, milijunski je grad i veći je protok ljudi, ispričao nam je Goran Pavić sa štanda Braniteljske pčelarske zadruge.
Dalje nas je put odveo do već poznatog proizvođača eteričnih ulja i likera na bazi lavande, Dragutina Raspovića, koji nije baš bio oduševljen dubinom džepova posjetitelja Sajma.
Eko etno sajam Lavanda Raspović (Foto: Ivan Katalinić)
– Sajam je ok. Proizvodi koji su neophodno potrebni ljudima se prodaju, sve ovo ostalo je luksuz. A luksuz se slabo prodaje. Ovo je prvi put da sam na ovom Sajmu, ne znam hoće li biti i zadnji. Zadar je malen grad i to je jedan od problema. Tko nema novaca, taj se samo interesira o proizvodima, a tko ima, kupi poneki proizvod, ispričao nam je Drago Raspović koji se godinama bavi obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom.
Odmah do njegovog, štand s kojeg nam mirišu vrhunska vina Zadranina Šime Škaulja.
Eko etno sajam Vinarija Škaulj (Foto: Ivan Katalinić)
– Zadovoljan sam. Da je bilo manje, jednako bih bio zadovoljan. Zadnje tri godine intenzivnije se bavim proizvodnjom vina. U te tri godine proizveo sam dva vrhunska i dva kvalitetna vina. Dogodine ću ići na sajam u Zagreb, ako bude tamo održan. Bio sam pozvan i prošle godine, ali baš nekako u to vrijeme pala nam je berba, pa nisam mogao otići.  Mislim da bi prodaja ovakvih vina bolje išla u Zagrebu, istaknuo je zadarski vinar Šime Škaulj.
Pred sam kraj obilaska, došli smo do štanda Franje Trupeljaka iz Zagreba čija obitelj se već 75 godina bavi proizvodnjom vina. Franjo je naslijedio djeda i oca, a nada se da će njegove dvije kćeri krenuti njegovim koracima i nastaviti obiteljsku tradiciju vinogradarstva.
Eko etno sajam Franjo Trubeljak (Foto: Ivan Katalinić)
– Uobičajan sajam, kao i ostali. Posljednjih godina sajam sve lošije stoji. Sve je isto – u Zagrebu ili u Zadru. Jedino je ovdje manji “moving” jer je ovo manji grad. Naši ljudi moraju promijeniti mentalni sklop i kupovati naše, domaće proizvode. Ako se to ne dogodi, nestat ćemo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu