Connect with us

Nekategorizirano

HDZ-ov lonac i SDP-ov poklopac

Objavljeno

-

 Ilustracija: Upitnici
Hrvatska je stvarno specijalna destinacija. Turistički slogani su – Kad sletite ili uzletite, sve zaboravite! Dođite u Hrvatsku, duhovno se pročistite! Dođite sve, ama baš sve zaboraviti!
Dojučerašnji poklonici lika i djela Ive Sanadera sad su ga se, kraće nego preko noći, odrekli. Izgleda da je jedini koji je u Vladi poznavao, da ne kažemo slušao, ex-premijera bio samo glavom, bradom i crvenim obrazom – Damir Polančec. Svi ostali, uključujući ex-potpredsjednicu Vlade, sad premijerku (isključivo zahvaljujući Sanaderu) vidjeli su Ivu Sanadera samo na televiziji. Sjednice Vlade imali su uglavnom on-line tako da je sasvim suludo da netko povezuje Ivu Sanadera s Jadrankom Kosor, Čobankovićem, Vukelićem ili ostalim zaboravljivim članovima Vlade.
Svi se čudom čude otkud sad Ivi Sanaderu kuća u Kozarčevoj. Odjednom je to ključno pitanje. No, čini mi se da bi se moglo postaviti, onako usput, pitanje – gdje su nestali kupoprodajni ugovori Slobodne Dalmacije? Tko je kome i koliko (ako uopće) što platio!?! Tko se zaigrao sa svim hrvatskim bankama tako da više nisu hrvatske? Osim, naravno, Poštanske banke koja je zadnjih godina HDZ-u služila kao kasica-prasica.  
Tko će se raspitati kako je PLIVA (Proizvodnja Lijekova i Vakcina) nakon vrlo uspješnog menadžmenta na čelu sa menadžerom godine u Veroni nestala u bespućima povijesne zbiljnosti da bi se reinkarnirala kao TEVA? Možda ne bi zgorega bilo vidjeti i što je s Braniteljskim fondom od kojeg je prodano 7 posto dionica INA-e? Navodno, bio je to uvjet da MOL intervenira kod OTP banke kako bi se otvorila kreditna linija za preuzimanje dijela dionica Podravke. Možda je to sve na vrbi svirala, no u jednoj pravnoj, uređenoj državi, to bi moglo pregledati Državno odvjetništvo ili možda USKOK – da nisu trenutno zauzeti odmjeravanjem političkih snaga. Zato, da bi se uspješno pozicionirali sutra kad “ljubav, sposobnost i zaborav” dovedu novu garnituru još sposobnijih za totalno uništenje države.  
Ne bi ništa manje intrigantno bilo pogledati predpovijest OTP banke u Hrvatskoj. Naime, njoj je prethodilo nastajanje Nove Banke – u režiji Charlemange fonda, ex-Regent fonda, kroz koju su isparile Dalmatinska banka, Istarska banka, Sisačka banka i Dubrovačka banka. Ni godina nije za zanemariti. Počelo je još za vrijeme premijera Šarinića, a finiširanje je odrađeno 2002. godine. Tko li je ono tada savjetovao Račana?
Sve je to dio iste priče (sjeća li se tko Marka Škreba?) – famozne “privatizacije” banaka (i ne samo banaka). Inače, tek sjećanja radi – Privredna, Splitska, Riječka, Slavonska i Dubrovačka banka, tj. njihovo saniranje, stajalo je hrvatske porezne obveznike cca. 20 (dvadeset!) milijardi kuna. Prodane su za cca. 5 (pet!) milijardi kuna.
I sad, kad su računi počeli stizati na naplatu, tko je glavni zataškavač svega i svačega onih koji su na vlasti?
Tko je izbacio dva uboga brata iz stana koji sad čuvaju jake snage MUP-a? Možda se boje da sadašnju vlasnicu stana ne povežu s pripadnicom SK Pokreta za Jugoslaviju iz Velike Gorice? Ma, ne!  Nije to zasigurno ista osoba! Ona iz Velike Gorice nije mogla izgovoriti “Hrvatski” radio! Toliki zaokreti su u Hrvatskoj nemogući!?  
Tko je kupio dva stanarska prava? Jedan u Osijeku (kupio, pa prodao), a jedan u Zagrebu? Iako se mogao kupiti samo jedan stan?! Odlikaši su mogli dva! Pošteno! Za 21.000 maraka – stan od 161 m2. Kasnije ga je neuspješno pokušao prodati za 2.630 eura po kvadratu.
I, uvijek se vraćamo na isto filozofsko pitanje: što je bio prije – jaje ili kokoš? A u Hrvatskoj, specifično, kao što nam je i povijest specifična, što je bilo prije – Kolega ili Sova?
Naš Ministar poljoprivrede ne zna tko nam je popapao robne rezerve? Premijerka ne zna koliko su koštali kamiončeki niti  koliko košta kilometar autoceste u Hrvatskoj, a koliko, za usporedbu, kroz Alpe u Njemačkoj, Italiji ili Švicarskoj?
Sjeća li se tko od sadašnjih, smijenjenih ili napredovalih potpredsjednika Vlade Ive Sanadera tko je dilao dionicama u Veroni?
Tko je pomago Ježiću oko prodaje dijelova DIOK-ija po povoljnim cijenama? A JANAF? HEP?
Tko je poklonio, pardon, prodao Slobodnu Dalmaciju Ninoslavu Paviću? Kako je Ivo Sanader od dva odijela prilikom povratka iz Austrije stigao do kuće u Kozarčevoj i ostatka skromne imovine?
I sad, kad SDP ima povijesnu šansu skloniti HDZ sa scene, stvari se otežu zbog nedostatka vizije samog vodstva SDP-a i nesnalaženja samodovoljnog predsjednika SDP-a. Teško je zamjeriti baš svima što šute, ali zašto šute Josip Leko, Antun Vujić i Gvozden Flego? Oni nemaju opravdanja da nisu znali koga biraju i koga podržavaju! Imaju i previše utakmica u nogama da bi se mogli pravdati neznanjem. Ili se vode onom starom – jest da smrdi, al’ je barem toplo!
A zima samo što nije! Kažu, bit će najhladnija u posljednjih tisuću godina!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Ambulante pune oboljelih od korone, gripe i hripavca. Liječnici upozoravaju na lijek koji često zaboravljamo

Objavljeno

-

By

U prosjeku na tjedan u Hrvatskoj od korone oboli 4.000 ljudi. Uz to svakog dana prijavljuju se slučajevi oboljenja od gripe i hripavca što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Od covida svaki tjedan oboli u prosjeku 4.000 ljudi, a 45 ih premine. Prijavljenih slučajeva gripe samo prvog tjedna ove godine bilo je više od 800 prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.

Također još ne jenjava ni epidemija hripavca koji može biti koban pogotovo za manju djecu.

Stoga su čekaonice u ambulantama i bolnicama pune pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog infektivnih i bakterijskih bolesti dišnih puteva. Liječnicima obiteljske medicine posao se ovih dana udvostručio, a slično je i na hitnim prijemima.

“Dosad nam je obim popovećan, mogureći poduplao se u odnosu na ljeto i jesen, kao što znamo zima je i tada su najčešće bolesti respiratornog sustava”, izjavila je liječnica obiteljske medicine Vedrana Tudor Špalj.

Liječnici također upozoravaju kako ne treba zaboraviti na mogućnost cjepljenja koje može biti spasonosno.

“Cjepljenje kao mjera prevencije protiv gripe, docjeplivanje protiv covida, također trudnice, ukućani, tek rođenih beba i dojenčadi koje nisu redovno cjepljeni da se docijepe protiv hripavca”, izjavila je dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju NZZJZ PGŽ.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu