Connect with us

Hrvatska

"ISTRAGA JE U TIJEKU!"

Objavljeno

-


Hrvatska policija služi se vokabularom od dvadesetak, davno izbrušenih rečenica kojima istupa u javnosti. Desetak ih koriste glasnogovornice i ministar, a ostatak visoki policijski dužnosnici. Premećući ih, godinama nam pokušavaju “objasniti” sigurnosno stanje u Zemlji, a koje, ruku na srce, prilično škripi.
U djelokrug rada hrvatske policije spadaju zadaće na zaštiti života i osobne sigurnosti ljudi, zaštiti imovine, spriječavanju i otkrivanju kaznenih djela, pronalaženju i hvatanju počinitelja istih i njihovom dovođenju nadležnim tijelima, održavanju javnog reda i mira… pružanju neophodne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju elementarnih nepogoda, zadaci u oblasti zaštite od požara…
Sigurnosno-obavještajna agencija, druga komponenta MUP-a, između ostalog, ima zadaću prikupljati, obrađivati i ocjenjivati podatke koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti…
I, dok je Zemlja suočena s elementarnom nepogodom u vidu velikih poplava koje nanose nemjerljivu štetu stanovništvu, oko čega ćemo se bakćati sve dok nas ne snađe veća nevolja, obraćam se državnim tijelima čije zadaće sam djelomično naveo, da mi objasne sljedeće:
– Ima li tijek istrage rok završetka? Naprimjer, u slučaju tisuća požara koji su ovog, a tako i prošlih ljeta, prosto opustošili najljepši dio Domovine? Onaj dio koji nam ulijeva kakvu-takvu nadu da će, pomoću turizma, ublažiti težinu postojeće recesije. Političari bi rekli -strateški dio.
U slučaju poplava, postoje dva-tri zakona fizike, poznata osnovcima, nije problem utvrditi tko ih je previdio, što je gotovo tehničko pitanje, ako ga tko želi riješiti. Uostalom, tamo je nazočio i ministar financija. Dok kišu šalje Svevišnji, požari su nešto drugo.
Iza poplava stižu novi i teško me uvjeriti da će tada biti lakše izvršiti zadaće, vezane za prošle, a proizlaze iz djelokruga rada MUP-a.
“VJERUJE SE DA JE POŽAR PODMETNUT. ISTRAGA JE U TIJEKU.”
Gornje dvije rečenice bile su, cijelo ljeto, neizostavni dio svakog izvješća o požaru. Tek ponegdje je neka baba palila korov, što je izmaklo kontroli, a kako svaka kazna ima, između ostalog, za cilj i da djeluje na druge možebitne počinitelje nedjela, trebali smo čuti što je bilo s babom. Priča kako dijete ne zna što je 200 kila, pa je ukralo tračnicu, prolazi samo u vicu.
Međutim, ono što bi, vjerujem, svatko htio čuti jest odgovor na pitanje: Ima li organiziranog paljenja hrvatskih šuma, tko to radi i zašto? Tko su piromani iz ovih ili onih pobuda i što je s njima? Kolike su kazne dobili i hoće li djelovati i slijedeće ljeto? Pali li možda netko čije ime ne smijemo znati? Barem recite da li je pod kontrolom? Koliko ovaj narod koštaju naleti protupožarnih zrakoplova i uporaba druge tehnike uz nemjerljivu štetu na državnoj i privatnoj imovini? U gašenju redovno stradaju gasitelji, ali ne i palitelji, požari se ponekad zaustave tik uz naselja i hoće li se uvijek moći kontrolirati?
Barem u ovoj Zemlji ima tristotinjak tisuća ljudi, sposobnih i slobodnih, koji se mogu angažirati u preventivi. No, dok je sustav takav da bolje prolazi piroman od gasitelja, ili prijavitelja požara, a to vi regulirate, sreće neće biti.  Što bi se to trebalo dogoditi da neke državne službe počnu raditi svoj posao?
Za sada dvije elementarne nepogode drže kakav-takav slijed. Što će s nama biti kada se poremeti, ili, ne daj Bože, dođe do još neke? Podsjećam samo na gotovo redovitu pojavu poslije velikih kiša i poplava. Što onda?
Ne snalazimo se s požarima, ne snalazimo se s poplavama, državom vlada voditeljica ureda za proračun koja nije navikla planirati duže od nekoliko mjeseci, a priroda se ponaša prirodno.
Elementi koji nas ugrožavaju poznati su od iskona, pa zar nije bilo dovoljno vremena za preventivne mjere?
Dovoljno čak i onih nekoliko mjeseci, koliko državni vrh godišnje vidi  unaprijed iz svojih udobnih fotelja.
Neka nam Bog pomogne.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je vedro diljem zemlje, prevladavat će sunčano i u nastavku petka. Tek je mala vjerojatnost za kakav prolazan pljusak u kopnenim krajevima Hrvatske. Bit će vrlo toplo i vruće, temperature će rasti i do 35 stupnjeva.

Subota također donosi obilje sunca i uglavnom suhe prilike. Bit će vruće, lokalno i preko 35 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi nestabilnije prilike. Pljuskovi su mogući poslijepodne u unutrašnjosti pretežno, osobito na zapadu, mjestimice i na sjevernom Jadranu.

Nestabilne prilike nastavit će se i u novom tjednu, kalendarski, prvom ljetnom.

Na moru će biti vruće, dok će na kopnu vrućinu ipak povremeno prekidati pljuskovi. 

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu