Connect with us

Hrvatska

"Država nam ne da da diplomiramo!"

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Na sve adrese domaćih medija, uključujući i Z NET, noćas je stiglo pismo anonimne zadarske studentice, ogorčene zbog jučerašnje odluke Senata da se apsolventska godina studija plaća, i to pola iznosa od školarine. Pismo u cijelosti prenosimo:
“Poštovani predstavnici medija!
Obraćam se vama ovim putem jer jednostavno ne znam kome bi se trebalo obratiti za ovakav slučaj u “pravnoj ” nam državi. Studentica sam Odjela xy Sveučilišta u Zadru, prve generacije upisane prema bolonjskoj deklaraciji. Osim što se ispostavilo da smo greške u ustavu i žrtvena janjad, sad nam uprava Sveučilišta u tom tonu priprema i diplomiranje.
Naime, svjesni činjenice kako su se višekratno izmijenili uvjeti prema kojima smo upisali studij, 3 dana prije kraja akademske godine ono se ponovno dogodilo. Kako je apsolventska godina bila nešto sasvim normalno što studenti dobivaju nakon što završe s predavanjima i ispitima, tako smo očekivali da je ono i naše pravo jer nismo dobili informaciju da će biti drugačije, točnije, da apsolventske godine neće biti. No, slijed događaja ukazuje da se na Sveučilištu događa nešto za što ne možemo zaključiti je li riječ o pritisku Ministarstva (koje je, usput budi rečeno, Sveučilištima dalo autonomiju pri odlučivanju) ili nebuloznim odlukama Sveučilišta koje, kao i ova država, pokušava zgrnuti novce na krajnje beskrupulozan i ilegalan način.
Računajući na apsolventsku godinu za koju nigdje nije spomenuto da je nećemo imati, danas smo i službeno naletili na zid i dobili takav šamar – ne samo od Sveučilišta, već od čitavog pravnog sustava koji je zapravo samo utopija u demokratskom društvu koje nam je još donedavno obećavalo besplatno školovanje. Naime, u srpnju je na sjednici Senata potvrđena apsolventska godina. Tajništva odjela do početka rujna uopće nisu bila upoznata s tom odlukom (ona, dakle, nije protokolizirana), pa smo nerijetko nailazili na začuđene face tajnica pojedinih odjela koje su, jedino što su nam mogle reći, da odluke o apsolventskoj godini službeno nema i da se čeka sjednica koja je održana danas. Studenti su uvidjeli da je nešto čudno u toj odluci, a onda je krenula i masovna histerija jer smo postali svjesni da neprotokoliziranjem odluke iz srpnja postoji još mjesta za manipuliranje s istom.
Stvar je postala jasna na sjednici Senata održanoj danas. Između ostale hrpe nebuloza, donesena je odluka da apsolventske godine ima, no ona se plaća. I to su u pitanju poprilično nemali iznosi!
ONO ŠTO MENE ZANIMA JEST – PO KOJOJ SILI ZAKONA SVEUČILIŠTE MOŽE TAKVU ODLUKU DONIJETI 3 DANA PRIJE SLUŽBENOG KRAJA AKADEMSKE GODINE?!? Ono što je uprava danas donijela jest potpuno protuzakonito i prouustavno, no svakako krajnje ponižavajuće prema zajednici od koje sveučilišta zapravo i egzistiraju, a država na kraju krajeva profitira. Kako stvari stoje (a stoje tako da zakoni ne vrijede i da te u ovoj državi nema tko štititi), ne bi nas začudilo da se godina počne naplaćivati retroaktivno. To bi u u konkretnom slučaju značilo da bi Sveučilište nekakvom odlukom moglo donijeti odluku o plaćanju zadnjih 5 godina studiranja na ovome fakultetu. I nikome ništa.
Nadalje, apsolventska se godina plaća pola od iznosa školarine. Za pojedine to iznosi 2.750 kuna, za stručne studije 3.684 kn, za nesretnike s geografije 4.650 kn!!! Postavljam sljedeće pitanje: KAKO JE MOGUĆE NAPLATITI OVU APSO-ŠKOLARINU KADA SE SVA SVITA MINISTARSTVA NA ČELU S MINISTROM FUCHSOM DO NEGDJE PRIJE KLELA DA SU DIPLOMSKI STUDIJI BESPLATNI? Pisanje diplomskog rada (bivši magistarski rad) je i dalje studij, čak štoviše, diplomski studij – ergo besplatan!!
To konkretno znači da, primjerice, ja, moram platiti apsolventsku godinu i odraditi svojevrsnu kaznu, iako niti jednom nisam pala godinu, studirala svake godine sa sve boljim prosjekom (koji je prve godine iznosio 3,9, da bi sada na 5. godini iznosio 4,6) i bila među boljima u svojoj generaciji, samo jednom tijekom studiranja prenijela jedan ispit na sljedeću godinu (svi, ali baš svi ispiti su bili riješeni tijekom tekuće akademske godine).
No, dogodio se i jedan ustupak koji zbog kojeg će dobar dio studenata koji nisu diplomirali do 30. rujna. ipak uspjeti diplomirati bez plaćanja onih nebuloznih cifri. Naime, ukoliko se riješe sve obveze do 30. studenog, apsolventsku se godinu neće trebati plaćati. Meni i dobrom dijelu studenata to odgovara. No, što je s onima koji nisu uspjeli riješiti ispite do sada? Naravno, i tu ima studenata koji imaju izvrsne prosjeke no ispite nisu riješili jer je profesor odgodio ispit, bio je loše volje, bila je loša biometeorološka prognoza, drapao se sa studenticom, došlo je do pogreške u administraciji, izgubljena je prijavnica i tome slično. Kome oni trebaju naplatiti iznos polovice svoje školarine koje će morati dati Sveučilištu radi tuđe pogreške? Ili na kraju krajeva, svoje lijenosti. No, država/zakon/ministarstvo/fakultet zakonski odobrava studentima da svoje obveze riješe u aspolventskoj godini, nebitno jesu li žrtve sustava, lijeni, bolesni, zaposleni itd. Osim u našoj državi… koja uopće dopušta da se studentima u 5 do 12 obznani da će im za tri dana njihovo zakonom omogućeno školovanje koje je usput i besplatno (diplomski studij), naplatiti.
I zašto bih sada trebala ostati u svojoj državi i nastaviti raditi i studirati? Koga bi ovo oopće motiviralo na ostanak u zemlji? Ne znam tko se uopće ima čuditi na sve veći odljev visokoobrazovane radne snage u inozemstvu. Zašto ne kada ti država ionako, osim što ti konstatno zagorčava život tijekom studiranja, ne da da diplomiraš, a kamo li da sa svojom diplomom radiš na svojemu radnom mjestu za koje su nam roditelji otkidali od usta, a poneki i skupljali boce? Sramotno… krajnje sramotno u državi znanja.”

Razočarana studentica

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. critical

    28. rujna 2010. at 8:38

    Kada mi shvatimo da je doba socijalističkog studiranja prošlo, možda zavrnemo rukave. Dotična, naime, nije napomenuta 4. semestra diplomskog studija koji je slobodan da bi se položili ispiti koji su ostali i napisali radovi, dakle službenih rokova bilo je 6, dok ih je inače 4. Ako uzmemo u obzir da je njima predavanje završilo krajem sječnja 2010. ne treba puno misliti i računati da bi se došlo do zaključka kakvi su nam studenti. Jer većina njih nije niti izlazila na ispitne rokove u veljači. Dakle, svjesno su prokockali svoje zakonske rokove.

     
  2. studentica

    28. rujna 2010. at 9:23

    Poštovani critical,
    nije istina da je 4. semestar bio slobodan za polaganje ispita i čišćenje obaveze. Rijetki su odjeli imali slobodni semestar, te je većina imala normalna predavanja i normalne obveze pisanja seminara.
    Mislim da nije u redu da kritizirate studente ako sami niste student te iste generacije te samim time i osobno upoznati sa situacijom na fakultetu!
    Što se tiče studenata koji nisu još uvijek diplomirali, oni su jednostavno iskoristili svoje pravo da produže svoje studiranje, pa je tako bilo rečeno da će se morati diplomirati do kraja 2. mjeseca 2011. godine je dosta studenata računalo na to. Uostalom, ako su nam dani rokovi, na nama je da si sami organiziramo vrijeme i odlučimo kada ćemo što polagati, a mijenjanje odluke 3 dana prije kraja akademske godine, iako ništa čudno za naš fakultet, je apsurdno!

     
  3. critical

    28. rujna 2010. at 10:49

    Ja sam studentica! I ispravak netočnog navoda da je 3 dana prije donesena odluka. Ta odluka je donesena prošle godine na Senatu, samo su je sad potvrdili, kako i piše na portalima. Poslijednji semestar ne smije biti za pisanje seminara itd., on je slobodan i zna se za šta služi. A to što Studentski zbor tijeko cijele godine samo “sjedniči” i tek se aktivira kad je kasno je druga stvar. Meni su prilike tamo poznate jer sam bila član istog. I da nema zakonske osnove tumačene Statutom, ovo se nebi dogodilo. Istina, ovo su bili dužni propagirati malo jače i upozoravati, tako su rijetki bili koji su znali za ovu odredbu, ali se znalo. Dakle, de iure nema osnove za pravna natezanja. Isto tako nije u skladu s deklaracijom da se naplaćuje apsolventska Bolonjcima jer to u Bolonji ne postoji….

     
  4. Jelena

    28. rujna 2010. at 21:20

    Ova Odluka nije donesena prošle godine i nije su je sada tek potvrdili. Znam jer sam ja bila član tog istog Senata prošle godine, zato molim da ne navodiš netočne informacije.
    Večina studenata nije imala slobodan semestar koliko god ti to tako željela prikazati jer je večina studenata na zadarskom Sveučilištu studira dvopredmetno što znači da ili pišu dva diplomska rada ili imaju predavanja i diplomski istovremeno, a najčešće imaju i predavanja i dva diplomska jer nastavnički smjer nema obzira prema “slobodnom” semestru kojeg spominješ.
    A tvoje izjave o bolonji nemaju veze se vezom i nema ih smisla komentirati.
    Lijep pozdrav

     
  5. Marko

    28. rujna 2010. at 21:42

    @critical. Ja zbilja ne znam kakvi ste vi to ljudi kada umjesto da stanete uz obespravljene i prevarene još širite mržnju prema intelektualnoj zajednici i BESMISLENIM LAŽIMA I UVREDAMA “kitite” studente koji se muče u žabokrečini hrvatskog visokog školstva! Studenntica sigurno nii, jher da jesi znala bi da je ovo nova odredba i da sigurno nije nas vim odjelima slobodan zadnji semestar, što se lako potvrdi odlaskom na SLUŽBENE STRANICE SVEUČILIŠTA!

     
  6. TristaN

    28. rujna 2010. at 21:42

    Draga critical, neznam na kojem fakultetu studiras ali u Zadru tesko, ili vidis fakulteta kroz price i prozor.
    1. “socijalisticko” studiranje je na snazi u “socijalistickim” zemaljama Europe i to mahom / ne razbacuj se pojmovima o kojima ne znas nista, kao studentici bi ti to trebalo biti jasno.
    2. 4. semestar je nekome bio slobodan samo ako nije isao na predavanja
    3. o zasukanju rukava pricaj nekom drugome, u 5 godina tko da 80 ak ispita ako nije zasukao rukave neznam tko je, ocjene nisu niti bitne, posto kod nekih debila nemozes dobiti vise od 3.
    4. Nitko ne spominje “visak” bodova na diplomskom studiju vecini studenata koji su od maximum 120 bodova u 2 godine na kraju morali poloziti ispita za 140
    5. ostatak pismo jasno navodi pa necu ponavljati, jad i bijeda grada, Sveucilista i obrazovanja kao takvog. O moralnoj bijedi odgovornih da i ne govorim, to nisu znanstvenici nego sitni trgovci. Sramota!

     
  7. G

    28. rujna 2010. at 21:46

    Molim sve studente da prije širenja bilo kakvih dezinformacija pročitaju točno što piše na službenim dobisima, te da ne šire dezinformacije. Prvo se informirajte na Sveučilištu, a onda čitajte članke u kojekakvim medijima i plačite od smijeha koliko su pojedinci neinformirani, ali nije ni čudo kad nam je i većina kolega takva!
    P.S. Svaka čast autorici teksta!

     
  8. Miljenko

    28. rujna 2010. at 22:36

    @critical
    Belak jesi to ti?
    Pa nemoj studente zajebavat, svi znamo da ti mozes puno poisti jer se vidi na tebi, a jebiga ako ti placa nije dovoljna, nemoras studente derati dodatno da bi ija prsuta i janjetine svaki dan.

     
  9. Čovo

    28. rujna 2010. at 22:37

    Stipe nemoj dicu zebavat pusti da studiraju, nabavit ću ti ja janjetine one kojoj je proša rok u po cjene, pa ces se naisti ka pravi…

     
  10. critical

    28. rujna 2010. at 23:33

    @Tristan,
    znamo se, a ja jako dobro znam što termini znače pa čak i na njihovom izvornom jeziku ( nadam se da vežeš tko je;) ). A jako dobro znaš da nema ni u EU socijalističkog studiranja i da se mora plaćati u većini zemalja. Većina zemalja se vodi kapitalističkim sistemom studiranja. Mislim da nije shvaćeno što sam htjela reći s gore napisanim. Ja ne idem protiv studenata i prava, nego iznosim što stoji po člancima koji upravljaju sistemom. I tu Senat nađe rupe i načine da ubere lovu.
    Digresija u samoj odluci je ta što “Bolonja” ne poznaje apsolventci “staž”, ali da Senat ipak uspostavlja uz novčane naknade. Što je to drugo nego ukidanje socijalističkog sistema studiranja i prelazak na kapitalizam? Nadam se da je sad ono što sam htjela reći jasnije.

     
  11. mmm

    29. rujna 2010. at 8:21

    hmmm, da vidimo, osim ovog krajnje sramotnog akta Senata Sveučilišta koji se istim principima vodi u svome radu od kada sam ja, a ne sumnjam i mnogi prije mene na Sveučilištu, a ti bi se dali opisati lijepom narodnom “kako vitar puše” skrenuti ću pozornost na malu diskrepanciju vezanu uz obrane završnih radova. naime, završni rad je u indeks zaveden kao kolegij i nosi određen broj bodova. kada studenti plaćaju godinu plaćaju mogućnost da slušaju i sudjeluju u nastavi, a zauzvrat bi Sveučilište trebalo omogućiti da ta nastava ima svoju glavu, rep, tijek i materiju. kolegij “Završni rad” nema svoj tijek, materija je nepoznata, odnosno sama se pronalazi i utjelovljuje u samome radu, a jedino utrošeno vrijeme profesora na taj kolegij jest konzultativne naravi. ipak, povrh toga da student/ica plati godinu, nakon završena i napisana rada mora za 5 ECTS-a odvojiti 300 kn za lekturu (opcionalno), 40 kn za print verziju, 200 kuna za print u tvrdom izdanju i par kuna za cd na koji se snima sadržaj intervjua ukoliko ih ima. osim što još nikada i nigdje nisam vidjela kolegij koji košta preko 500 kuna u najgorem slučaju, zabrinjava da Sveučilište nije bilo u stanju navedene usluge organizirati i omogućiti svojim studentima/icama s obzirom na to da se ipak radi samo o kolegiju. kako to izgleda na diplomskoj razini? …vjerojatno x2

     
  12. studentica

    29. rujna 2010. at 8:25

    Vidim da je dosta ljudi argumentirano odgovorilo na prvi post od criticala pa se neću ponavljati. Očito se cura nije dobro izrazila, pa je nastala cila zbrka, eto završena tema 🙂

     
  13. ima jos

    29. rujna 2010. at 9:17

    a zaboravili smo još jednu malu, ali jako bitnu stvar: odobrava se upis diplomskog apsolventskog staža u akad. god. 2010./11., u statusu izvanrednog studenta koji studira za osobne potrebe. znači, platite 2750 kn, a mi ćemo vam za te novce oduzeti sva studentska prava, izgleda da su zaboravili da biti apsolvent podrazumijeva imati sva prava…

     
  14. bicarbona

    29. rujna 2010. at 10:20

    Ovo je žalosno, da svake godine ista priča i isto navlačenje a već i ptice na grani znaju da od bolonje na ovom faksu nema ni ”b”, ovako neće ni biti, pa ćemu ovo glumatanje i pračenje trendova non stop! A ovo povečanje školarina u ovo vrijeme na takav način uopće ne zaslužuje komentar, nego ispovjed i pokoru za sve odgovorne!

     
  15. studentica

    29. rujna 2010. at 19:31

    Ma cura je u pravu… napokon se netko sjetio reći kakva je situacija! Najžalosnije je to što nitko neće reagirati na to i što će ostati na ovome. Fakulteti u Zadru će jednostavo nastaviti po starom:( Predržavaju se Bolonje kad je lova u pitanju, al što se tiče provođenja programa uz koliokvije, e toga nema…

     
  16. cinik

    29. rujna 2010. at 21:08

    koliko meni poznato za ove stvari se zna već mjesecima. zbor se pokrenuo kada je već bilo pet do dvanaest. a i kolege studenti dižu glavu samo kada su šoldi u pitanju. to što na pola odjela sjede sadisti, nestručno osoblje i programi koje mačka repom ne bi napisala, to ih neće ponukati na akciju. daj ti meni fri eđukejšn, a posli ćemo lako. kakvi smo, tako se prema nama i odnose.

     
  17. studenticaZagreb

    29. rujna 2010. at 21:26

    žalosno je što se ovo isto događa na zagrebačkom sveučilištu, svi šute, 2 dana prije prestanka studiranja objave da masno plaćamo pad.. ili što god da ćemo platiti, iako od 5.mjeseca ponavljaju da se pad na teret ministarstva ne plaća. Nazalost prekopala sam pol statuta i pravilnika o studiranju i ne mogu naći tu odluku, ali budem.. Ako je još netko osim nas šačice zagrizla za ovo u Zagrebu,neka se javi tu i da krenemo nekamo dalje s ovim ludim odlukama. Rektoru, Josipoviću, teti Jadranki ili haškom sudu.. više ni sama ne znam kome, ali vrijeme je da se studenti pokrenu. Pozdrav Zadru

     
  18. Anonimno

    29. rujna 2010. at 23:42

    nekima je trajalo predavanje do 1.,2.,3.,…svejedno mjeseca, al nije u tome stvar. stvar je u tome što mi bolonjci moramo studirati godinu duže, platiti više, imati ne znam koliko kolegija više, platiti diplomski skoro duplo više, mora biti duplo duži i imamo duplo kraće vrijeme da ga napišemo a posao ćemo duplo teže naći!! za to ih ja sve krivim!

     
  19. next

    30. rujna 2010. at 1:02

    Uzas jedan.
    Na svakom Sveucilistu isto. Ovo je Hrvatska! Jeftinije je bit los student nego izvrstan, u sustavu u kojem se ”potice izvrsnost”

     
  20. loki

    30. rujna 2010. at 7:18

    Ma ne isplati se uopće ići na fakultet. Ja sam završio po starom programu i sad radim za minimalac. I ne postoji na horizontu ništa bolje. Sad žalim što nisam upisao 3 godišnju školu, stekao neki zanat i radio 7,8 godina već umisto što sam gubio vrijeme i novac studirajući.

     
  21. Ivana

    30. rujna 2010. at 8:25

    Dragi moji pomirite se s činjenicom da se ništa neće promijeniti dok ne reagirate. Ja sam bivša studentica Filozofskog u Os, točnije dislociranog u Vinkovcima prema starom programu. I mi smo imali problem sa školarinama, prvo smo morali potpisati nekakv dokument da pristajemo na mijenjanje visine školarine bez kojega navoodno nismo mogli nastaviti studirati, da bi nam nakon toga školarinu bez najave povečali, a kada smo se bunili umanjili su nam školarinu naredne godine. Tako smo mi složno riješili svoj problem, naglašavam složno jer su nam pomogli i studenti koji su bili oslobođeni školarine. Pravi problem nastaje nakon diplome….na ovom području ima previše ljudi moje struke ( u 2 god oko 100 diplomiranih) upravo radi dislociranog studija u Vinkovcima, pa nas sada gotovo polovica sjedi na zavodu više od godinu dana i čeka milost. Ta spomenuta školarina mi se sada čini smiješnom u usporedbi sa situacijom u kojoj se sada nalazimo!!!
    Pozdrav i sretno!!!

     
  22. Ema

    30. rujna 2010. at 10:49

    Ja sam bivša studentica Sveučilišta u Zadru, nisam studirala po bolonji, ali čak i tada smo imali velikih problema sa Sveučilištem, koje pokazuje totalno nepoštivanje zajednice studenta, bez koje ni oni ni grad u cjelosti ne bi preživjeli. Znanje je postalo roba, a studenti samo izvor profita, cijela slika samo preslikava stanje koje postoji u državi. Nisu me smetale te pravne zavrzlame koliko stav tzv. “znanstvenika” koji vode to Sveučilište, a bazira se na njihovom egu i novčanicima. Podržavam studenticu u potpunosti. Zadar je prekrasan grad, ali što se Sveučilišta tiče, vode ga krivi ljudi. to je sramota za sam pojam znanosti i obrazovanja.

     
  23. ana m

    30. rujna 2010. at 14:31

    problem je s tim što na internet stranicama fakulteta je opći iznered s informacijama…pravila je jako teško nać ili ih nema..a svi znamo kako to ide u referadi i info pultovima..niko ništa nezna i svak te šalje nekom drugom..tako da si na kraju izbezumljen, neinformiran i krepan od čekanja u redovima..zato se studenti nerviraju jer u zadnji čas doznaju informacijeo školovanju i sl..nije ni profesorima lako pri zaključivanju godine..ali bi trebali imat razumijevalnja prema studentima jer im mi lovu dajemo..ali eto..90 % njih boli ona stvar sve dok im pada lova na račune..bilo tako…ostat će tako…

     
  24. razočarana studentica

    30. rujna 2010. at 16:32

    Dragi kolege! Drago mi je je ovo pismo ipak nešto uspjelo pokrenuti! Nije u redu da se od pripadnika akademske zajednice na ovaj način prave majmuni i idioti. Danas sam dobila i odgovor od ministarstva koji je u najmanju ruku SMIJEŠAN.
    Ona famozna “autonomija” je ništa drugo nego li otkantavanje i prebacivanje loptice s jednih na druge!
    Osobno mi je najdraži dio gdje bolonja ne poznaje status apsolventa. A pitam se da li poznaje gubljenje prijavnica bez sankcioniranja odgovornih, neravnomjerno opterećenje ECTS bodova po kolegiju, donošenje odluka koje se kose s odrednicama bolonje, neodržavanje ispita i njihovo održavanje s razmakom manjim od 2 tjedna, nefunkcioniranje referade i stranice sveučilišta, neodržavanje kolokvija… dalje nastavi sam/sama.
    Odgovor ministarstva:
    Poštovana,
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni „bolonjski studiji“ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu, visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
    Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
    Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema. Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.
    Srdačan pozdrav,
    Uprava za visoko obrazovanje
    Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
    Sramota!!

     
  25. ja

    30. rujna 2010. at 19:39

    a zašto nitko ne spominje studente po starom programu, kojima će se teakođer dogoditi da ne diplomiraju do 30.9., pa niti do 30.11.2010., i oni će za kaznu plaćati najmanje 2750 kuna PO SEMESTRU!! nisu svi bili lijeni,, neki imaju obitelj i djecu, rade i muče se… za što?????

     
  26. zhily

    30. rujna 2010. at 19:46

    Pa koristite kontracepciju dok studirate, pobogu! I završite faks na vrijeme!
    A koliko bi studenti po starom programu htjeli studirati? Dok prvi put ne slome kuk? Ili?

     
  27. Zahvalna studentica

    30. rujna 2010. at 22:58

    @ zhily, nikada nisi studirao ili su ti mama i tata sve poplaćali? Svi po starom programu dobivaju otkaze zaključno s današnjim danom jer ne mogu više raditi preko SC-a, neki od njih nisu nikada pali ispit ili prenijeli ga, nikada nisu pali godinu, ali su uzeli apsolventuru i osnovali obitelji, radili i polagali kada su stigli. Studiranje po starom programu je bilo socijalno osjetljivo, moglo se izaći na kraj sa studijem i poslom, a sada, čim ti ostane jedan ispit ti si loš student. Zbog jednog ispita sada moram platiti 2750kn+upisnina? Što dobivam za to? Što?

     
  28. tsar magnus ili čauš lama, kako vam je draže

    3. listopada 2010. at 2:55

    vidim, puno toga je napisano, bilo bi mi teško na sve odgovorit. vidim, da aktivni ostaju aktivni…puno toga imam za reći, ali kad malo bolje razmislim,nema smisla….odgovor na sve, pa tko shvati..

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

-

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

U trendu